U suvremenom društvu prisutnost društvenih mreža postala je gotovo neizostavan dio svakodnevice. Od jutarnjeg provjeravanja obavijesti do večernjeg skrolanja kroz sadržaj, mnogima je digitalna povezanost norma.
S obzirom na sve širu prisutnost digitalnih platformi, postavlja se pitanje kako one utječu na mentalno zdravlje odraslih osoba. Cilj ovog članka je istražiti pozitivne i negativne aspekte korištenja društvenih mreža, osvrnuti se na znanstvene spoznaje te ponuditi korisne smjernice za njihovo uravnoteženo korištenje.
Što kažu podaci?
Prema recentnim globalnim podacima, odrasli korisnici društvenih mreža provode u prosjeku više od dva sata dnevno online. Popularne platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka i Twittera omogućuju razmjenu informacija, održavanje kontakata, pa i profesionalno umrežavanje. No iako su koristi mnogobrojne, sve se češće govori o psihološkim izazovima koje digitalna povezanost nosi sa sobom.
Vrijedi napomenuti kako se obrasci korištenja razlikuju među pojedincima, a motivacija može varirati od puke zabave, preko profesionalne promocije, do izražavanja stavova i povezivanja s istomišljenicima.
Sve to čini društvene mreže izuzetno moćnim alatom, ali istovremeno otvara prostor za brojne psihološke izazove, pogotovo kad se granica između digitalnog i stvarnog života počne zamagljivati.
Psihološki mehanizmi djelovanja
Jedan od glavnih razloga zašto društvene mreže mogu imati snažan utjecaj na psihu leži u načinu na koji aktiviraju sustav nagrade u mozgu. Svaki „lajk“, komentar ili notifikacija pokreće lučenje dopamina, neurotransmitera odgovornog za osjećaj zadovoljstva. S vremenom, takva ponavljajuća stimulacija može razviti ovisničke obrasce ponašanja. Odrasli korisnici nerijetko se iznenade koliko su navikli reagirati na svaki zvuk obavijesti, osjećajući potrebu da odmah provjere sadržaj.
U kontekstu društvenog uspoređivanja, važno je razumjeti da ljudi na društvenim mrežama najčešće dijele idealizirane verzije svojih života. Takva reprezentacija stvarnosti može izazvati osjećaj nezadovoljstva, smanjenje samopouzdanja i negativan utjecaj na sliku o sebi. Uspoređivanje s drugima može posebno pogoditi osobe koje se već suočavaju s emocionalnim poteškoćama, jer dodatno potvrđuje osjećaj manje vrijednosti.
FOMO (fear of missing out) – ili strah od propuštanja
Još jedan čest fenomen povezan s društvenim mrežama. Osjećaj da se negdje događa nešto važno, a da netko nije dio toga, potiče nemir i stalnu potrebu za provjerom novosti. Odrasle osobe često nisu izuzete iz tog obrasca, unatoč obvezama i životnom iskustvu. Stalan osjećaj da se mora biti „ukorak“ s drugima može voditi u emocionalni umor i mentalnu iscrpljenost.
Učinak na san i kognitivne funkcije
Prekomjerno korištenje društvenih mreža, osobito u večernjim satima, povezano je s poremećajima sna. Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani remeti cirkadijalni ritam, a emocionalni sadržaji kojima su korisnici izloženi mogu uzrokovati uznemirenost. Nedostatak kvalitetnog sna povezan je s povećanom razinom stresa, razdražljivošću i smanjenom sposobnošću koncentracije tijekom dana. Osim toga, osobe koje koriste mobitel neposredno prije spavanja češće navode osjećaj umora unatoč dugotrajnom snu.
Osim utjecaja na san, dugotrajna upotreba društvenih mreža povezana je s poteškoćama u održavanju pažnje i učinkovitom obavljanju zadataka. Pojava poznata kao “digitalni multitasking” stvara iluziju produktivnosti, dok zapravo fragmentira pažnju i iscrpljuje mentalne resurse. U radnom kontekstu, stalne obavijesti mogu ometati tok misli i smanjiti radnu učinkovitost, što posredno djeluje i na psihičko stanje.
Nadalje, neki korisnici prijavljuju osjećaj tzv. “digitalnog mamurluka” – stanja iscrpljenosti i emocionalne praznine nakon višesatnog skrolanja kroz sadržaje. Ova pojava posebno dolazi do izražaja kad se radi o negativnim ili emocionalno nabijenim temama, poput društvenih sukoba, katastrofa ili osobnih ispovijesti drugih korisnika.
Razlike među korisnicima
Nisu svi korisnici društvenih mreža podjednako pogođeni. Spol, dob, obrazovanje i socioekonomski status mogu igrati važnu ulogu u načinu na koji digitalna povezanost utječe na psihičko stanje. Studije sugeriraju da žene češće prijavljuju negativne efekte poput uspoređivanja i osjećaja neadekvatnosti, dok muškarci češće prakticiraju pasivno korištenje, što ih ne štiti nužno od psiholoških posljedica.
Dobna skupina od 18 do 30 godina najintenzivnije koristi društvene mreže, što je povezano s povećanom emocionalnom osjetljivošću na sadržaj i validaciju. S druge strane, starije odrasle osobe češće koriste mreže za održavanje kontakata s obitelji i prijateljima, a u tom kontekstu one mogu imati zaštitni učinak protiv usamljenosti.
Važno je napomenuti da digitalna pismenost također igra ulogu u načinu korištenja – korisnici s višom razinom tehnološkog razumijevanja skloniji su svjesnijem pristupu i većoj selekciji sadržaja.
Psihološki profil korisnika također je važan – introvertirane osobe češće koriste društvene mreže za izražavanje misli koje možda ne bi podijelili u stvarnom kontaktu, dok ekstrovertirani pojedinci mreže koriste kao produžetak društvenih interakcija. Svaka skupina izložena je različitim vrstama rizika, pa razumijevanje osobne motivacije može biti prvi korak prema zdravijem korištenju.
Nadalje, utjecaj društvenih mreža može biti pojačan i u kriznim situacijama poput pandemije, ratnih sukoba ili prirodnih katastrofa. U takvim trenucima, kada je fizička izolacija česta, mnogi se okreću digitalnim kanalima kako bi ostali povezani s drugima. Iako to može biti korisno, prekomjerna izloženost negativnim vijestima i dezinformacijama dodatno opterećuje psihičko zdravlje. Povećan broj objava koje naglašavaju neizvjesnost i strah mogu potaknuti tjeskobu i osjećaj bespomoćnosti.
Pozitivni aspekti društvenih mreža
Važno je naglasiti da društvene mreže, kada se koriste promišljeno, mogu doprinijeti mentalnom blagostanju. One omogućuju brzu i dostupnu komunikaciju, pružaju platforme za izražavanje stavova i osjećaja te nude podršku kroz različite online zajednice. Osobe koje pate od kroničnih bolesti, tjeskobe ili depresije nerijetko pronalaze razumijevanje i savjete unutar grupa koje okupljaju pojedince sličnih iskustava.
Društvene mreže također služe kao alat za informiranje i edukaciju. Kvalitetno kurirani sadržaji mogu potaknuti razvoj zdravih navika, pružiti korisne uvide o emocionalnom zdravlju i olakšati pristup stručnim izvorima. Postoje i brojne stranice koje nude psihološke savjete, podršku pri mentalnim krizama i mogućnost kontakta s licenciranim stručnjacima. Takav oblik pomoći može biti posebno koristan onima koji žive u udaljenim sredinama ili se ustručavaju potražiti pomoć licem u lice.
Zahvaljujući društvenim mrežama, pojedinci mogu pronaći i inspiraciju za pozitivne promjene – bilo kroz priče o osobnom razvoju, iskustva drugih u borbi s izazovima, ili sadržaje koji promoviraju zahvalnost, suosjećanje i mentalnu otpornost. Također, sve češće se promovira mentalno zdravlje kao važna tema, čime se smanjuje stigma i potiče otvoreni dijalog o emocijama i psihološkim potrebama.
Važno je naglasiti da društvene mreže mogu služiti i kao sredstvo profesionalnog razvoja – kroz umrežavanje, razmjenu znanja i povezivanje sa zajednicama koje potiču karijerni rast. Na taj način korisnik ne samo da ulaže u osobni razvoj, već i jača osjećaj svrhe i kompetencije, što pozitivno utječe na mentalno zdravlje.
Prepoznavanje znakova upozorenja
Da bi se negativni utjecaji društvenih mreža na mentalno zdravlje pravodobno prepoznali, važno je obratiti pozornost na određene znakove. Ako osoba nakon korištenja društvenih mreža redovito osjeća nelagodu, tjeskobu, nesanicu ili primjećuje pogoršanje raspoloženja, to može biti indikator potrebe za promjenom navika. Također, osjećaj krivnje zbog vremena provedenog online te gubitak interesa za aktivnosti koje su prethodno donosile zadovoljstvo dodatni su signali upozorenja.
U nekim slučajevima može se javiti osjećaj “emocionalne praznine” nakon duljeg korištenja mreža, što ukazuje na to da digitalna interakcija ne zadovoljava potrebe za stvarnim kontaktom. Ako se povlačenje s mreža doživljava kao gubitak kontrole ili izaziva nelagodu, može se govoriti o ranim znakovima ovisničkog ponašanja.
Važno je također uočiti promjene u emocionalnom izražavanju – razdražljivost, osjećaj frustracije ili nemira nakon čitanja određenih sadržaja mogu biti indikatori preopterećenosti informacijama. Dugotrajno zanemarivanje stvarnih obveza ili odnosa zbog boravka na mrežama dodatni su razlog za razmatranje promjene navika.
Praktične preporuke za zdraviji odnos prema mrežama
Umjesto potpune eliminacije društvenih mreža, što za mnoge nije realistično, korisno je razviti zdravije obrasce korištenja. Postavljanje vremenskih ograničenja, isključivanje nepotrebnih notifikacija i uvođenje periodičnih digitalnih detoksa može značajno smanjiti negativan utjecaj. Preporučuje se i svjesno biranje sadržaja koji se prati – favoriziranje edukativnog, inspirativnog i pozitivnog materijala.
Uvođenje navike odvajanja uređaja tijekom obroka, druženja i prije spavanja pridonosi obnovi pažnje i emocionalne prisutnosti. Također, korisno je zamijeniti dio vremena provedenog na mrežama aktivnostima koje uključuju kretanje, kreativnost ili boravak u prirodi, čime se uravnotežuje digitalni i stvarni životni ritam.
Podrška okoline također igra značajnu ulogu – otvoren razgovor s bližnjima o navikama korištenja mreža može potaknuti osvještavanje i zajedničko stvaranje zdravijeg digitalnog okruženja. Uz to, korištenje alata za analizu vremena provedenog online može pomoći u prepoznavanju obrazaca i postavljanju realnih ciljeva promjene.
Ne treba zanemariti ni važnost profesionalne pomoći. Psiholozi i psihoterapeuti mogu pomoći u razvoju strategija suočavanja s digitalnim preopterećenjem, kao i u razumijevanju dubljih uzroka emocionalnih reakcija koje se javljaju tijekom online aktivnosti.
Mentalno zdravlje zaslužuje svjesne odluke
Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje odraslih kompleksan je i višeslojan. S jedne strane, one pružaju nebrojene mogućnosti za povezivanje, učenje i izražavanje; s druge strane, mogu biti izvor stresa, nesigurnosti i emocionalne iscrpljenosti. Ključ leži u razvijanju svjesnog, umjerenog i promišljenog korištenja digitalnih alata.
U vremenu kada je virtualna prisutnost gotovo neizbježna, mentalna higijena postaje jednako važna kao i fizička. Korištenjem društvenih mreža na način koji podržava psihološke potrebe, a ne narušava ih, moguće je ostvariti ravnotežu i koristiti digitalne alate kao podršku, a ne kao izvor pritiska. Odrasle osobe, kao nositelji brojnih odgovornosti i izazova, osobito imaju koristi od kritičkog promišljanja vlastitih digitalnih navika i njihove prilagodbe u skladu s osobnim granicama i mentalnim blagostanjem.
S obzirom na sve dostupnije informacije i alate za podršku mentalnom zdravlju, važno je razvijati digitalnu pismenost i poticati kulturu svjesnog korištenja mreža – kulturu koja ne favorizira stalnu prisutnost, već kvalitetu života. Samo promjenom perspektive i uspostavljanjem granica moguće je pronaći ravnotežu između online i offline svijeta – ravnotežu koja doprinosi emocionalnoj stabilnosti, socijalnoj povezanosti i dugoročnoj psihološkoj dobrobiti.