Četiri rekreativna igrača igraju padel u parovima na vanjskom terenu okruženom staklom i mrežom, s palmama u pozadini.

Padel i zdravlje: zašto je ovaj sport “ulaznica” u bolju kondiciju i gdje su stvarni rizici

Padel se u Hrvatskoj i Europi širi gotovo viralno: tereni niču, termini se pune, a sve više ljudi koji “nisu za tenis” bez problema ulazi u igru. No, iza trenda stoji i vrlo konkretan zdravstveni profil: padel je intermitentna aktivnost (kratki intenzivni napori + pauze), najčešće u parovima, što ga čini društvenijim i psihološki “lakšim” za održavanje navike.

U nastavku su ključni zdravstveni učinci, uz podatke iz istraživanja i praktične smjernice kako igrati pametno.

Koliko je padel “jak” trening?

Iako djeluje benignije od tenisa ili squasha, mjerenja tijekom mečeva sugeriraju da padel redovito ulazi u zonu umjerenog do višeg intenziteta:

Praktično: za većinu rekreativaca padel je dovoljno intenzivan da doprinese izdržljivosti i kontroli tjelesne mase, ali s više pauza i “taktičke igre” nego kod nekih drugih sportova.

Infografika uspoređuje tenis i padel prema intenzitetu aktivnosti, potrošnji kisika (oko 40–50% VO₂max) i pulsu: tenis često iznad 80% maksimalnog pulsa, a padel prosječno 140–160 otkucaja/min (70–80% max).

Što padel radi tijelu: kondicija, mišići, kosti

Pregledna literatura opisuje da padel može doprinositi:

  • boljoj kardiorespiratornoj sposobnosti, agilnosti i eksplozivnosti
  • povoljnijoj tjelesnoj kompoziciji (npr. struk/obujmi, potkožno masno tkivo) u usporedbi sa sedentarnim osobama, barem u promatranim uzorcima
  • boljoj ravnoteži i koordinaciji, što je posebno relevantno u srednjoj i starijoj dobi

Jedno često citirano istraživanje na sredovječnim ženama navodi da redovita praksa padela može biti korisna za fizičku spremu te u kontekstu prevencije kardiovaskularnih rizika i funkcionalnog pada (uz napomenu da je riječ o populaciji i dizajnu koji imaju svoja ograničenja).

Infografika ‘Dobrobiti padela: tijelo i um’ prikazuje fizičke prednosti (kardiorespiratorna kondicija i eksplozivnost, povoljnija tjelesna kompozicija, bolja ravnoteža i koordinacija) te koristi za mentalno zdravlje (društveni sport, veća samouvjerenost i niži somatski anksiozitet).

Mentalno zdravlje: “društveni sport” kao prednost

Padel nije samo kalorija i puls nego i održivost navike. Sustavni pregled literature o wellbeingu u padelu i pickleballu opisuje nalaze poput veće samouvjerenosti i nižeg somatskog anksioziteta kod igrača višeg nivoa (uz očekivanu pojavu natjecateljske anksioznosti prije meča).

U praksi, mnogima je presudno to što se igra u parovima: lakše se dogovoriti, manje je “pritiska performansa”, a društvena komponenta povećava šansu da aktivnost postane rutina.

Tamna strana booma: ozljede su česte, ali uglavnom predvidljive

Kako raste broj rekreativaca, raste i broj ozljeda.

Najčešće ozljede i gdje se javljaju

Sustavni pregled (više studija, preko 2000 ispitanika) navodi:

U radu o rekreativcima (12 mjeseci praćenja) ističe se da je oko 36,5% rekreativnih igrača prijavilo ozljedu kroz godinu, a kao čimbenici povezani s ozljedama navode se npr. dob iznad 30, nesanica i manje iskustva (asocijacije, ne nužno uzročnost).

Ne zaboravite oči: rast ozljeda oka

Ovo je tema koja se često preskače u “fit” sadržaju, a zaslužuje mjesto u zdravstvenom članku.

U švedskoj studiji sportsko-povezanih ozljeda oka (pet godina) padel je činio oko 20% takvih ozljeda u promatranim klinikama, a njegov udio je rastao do razine dominantnog uzroka u 2021.

U istom istraživačkom kontekstu navodi se da je većina ozljeda bila blaga do umjerena, ali oko 4% je imalo teške posljedice s rizikom dugoročnih komplikacija.

Kako igrati padel “zdravije”: praktični protokol za rekreativce

Brza rutina (10–12 min) prije meča

  1. 3 minute laganog kretanja (bočni koraci, lagani skip, kratka ubrzanja).
  2. Mobilnost: kukovi + torakalna kralježnica (rotacije), skočni zglob (kružni pokreti).
  3. Aktivacija (2 x 10–12 ponavljanja):
    • rotatori ramena elastičnom trakom (vanjska rotacija)
    • “scapular” retrakcije (lopatice)
    • listovi (podizanja na prste)
  4. Specifično za lakat: 1–2 serije laganih ekscentričnih vježbi za ekstenzore podlaktice (osobito ako ste skloni “teniskom laktu”).

Pravilo opterećenja za početnike (najčešća greška)

  • prva 3–4 tjedna: 1–2 termina tjedno, bez “turnira svaku večer”
  • ako uvodite treći termin: neka bude kraći i lakši (tehnika + lagana igra)

Oprema koja realno smanjuje rizik

  • tenisice s dobrom lateralnom stabilnošću (promjene smjera su ključni mehanizam ozljede)
  • grip/overgrip i reket koji ne “vuče” zglob (pretežak reket često = preopterećenje lakta/ramena)
  • razmislite o zaštitnim naočalama ako ste početnik, igrate često ili u zatvorenim terenima (s obzirom na podatke o ozljedama oka)

Oporavak: jednostavno, ali dosljedno

  • voda + obrok s proteinom i “pravim” ugljikohidratima unutar 2 sata
  • 7–9 sati sna (nesanica je u nekim radovima povezana s ozljedama)
  • 5–10 minuta laganog istezanja nakon igre (fokus: listovi, fleksori kuka, prsni mišići)

Tko treba dodatni oprez (ili savjet liječnika / fizioterapeuta)?

Ako imate povijest:

  • “teniskog lakta”, bolova u ramenu ili rotatornoj manšeti
  • ponavljanih uganuća gležnja / nestabilnosti koljena
  • kronične boli u donjem dijelu leđa

…pametan korak je procjena tehnike i osnovne stabilizacije prije nego što povećate broj termina. Padel je zahvalan sport, ali upravo zato lako “prevarite tijelo” i prebrzo dignete volumen.