Četiri rekreativna igrača igraju padel u parovima na vanjskom terenu okruženom staklom i mrežom, s palmama u pozadini.

Padel i zdravlje: zašto je ovaj sport “ulaznica” u bolju kondiciju i gdje su stvarni rizici

Padel se u Hrvatskoj i Europi širi gotovo viralno: tereni niču, termini se pune, a sve više ljudi koji “nisu za tenis” bez problema ulazi u igru. No, iza trenda stoji i vrlo konkretan zdravstveni profil: padel je intermitentna aktivnost (kratki intenzivni napori + pauze), najčešće u parovima, što ga čini društvenijim i psihološki “lakšim” za održavanje navike.

U nastavku su ključni zdravstveni učinci, uz podatke iz istraživanja i praktične smjernice kako igrati pametno.

Koliko je padel “jak” trening?

Iako djeluje benignije od tenisa ili squasha, mjerenja tijekom mečeva sugeriraju da padel redovito ulazi u zonu umjerenog do višeg intenziteta:

Praktično: za većinu rekreativaca padel je dovoljno intenzivan da doprinese izdržljivosti i kontroli tjelesne mase, ali s više pauza i “taktičke igre” nego kod nekih drugih sportova.

Infografika uspoređuje tenis i padel prema intenzitetu aktivnosti, potrošnji kisika (oko 40–50% VO₂max) i pulsu: tenis često iznad 80% maksimalnog pulsa, a padel prosječno 140–160 otkucaja/min (70–80% max).

Što padel radi tijelu: kondicija, mišići, kosti

Pregledna literatura opisuje da padel može doprinositi:

  • boljoj kardiorespiratornoj sposobnosti, agilnosti i eksplozivnosti
  • povoljnijoj tjelesnoj kompoziciji (npr. struk/obujmi, potkožno masno tkivo) u usporedbi sa sedentarnim osobama, barem u promatranim uzorcima
  • boljoj ravnoteži i koordinaciji, što je posebno relevantno u srednjoj i starijoj dobi

Jedno često citirano istraživanje na sredovječnim ženama navodi da redovita praksa padela može biti korisna za fizičku spremu te u kontekstu prevencije kardiovaskularnih rizika i funkcionalnog pada (uz napomenu da je riječ o populaciji i dizajnu koji imaju svoja ograničenja).

Infografika ‘Dobrobiti padela: tijelo i um’ prikazuje fizičke prednosti (kardiorespiratorna kondicija i eksplozivnost, povoljnija tjelesna kompozicija, bolja ravnoteža i koordinacija) te koristi za mentalno zdravlje (društveni sport, veća samouvjerenost i niži somatski anksiozitet).

Mentalno zdravlje: “društveni sport” kao prednost

Padel nije samo kalorija i puls nego i održivost navike. Sustavni pregled literature o wellbeingu u padelu i pickleballu opisuje nalaze poput veće samouvjerenosti i nižeg somatskog anksioziteta kod igrača višeg nivoa (uz očekivanu pojavu natjecateljske anksioznosti prije meča).

U praksi, mnogima je presudno to što se igra u parovima: lakše se dogovoriti, manje je “pritiska performansa”, a društvena komponenta povećava šansu da aktivnost postane rutina.

Tamna strana booma: ozljede su česte, ali uglavnom predvidljive

Kako raste broj rekreativaca, raste i broj ozljeda.

Najčešće ozljede i gdje se javljaju

Sustavni pregled (više studija, preko 2000 ispitanika) navodi:

U radu o rekreativcima (12 mjeseci praćenja) ističe se da je oko 36,5% rekreativnih igrača prijavilo ozljedu kroz godinu, a kao čimbenici povezani s ozljedama navode se npr. dob iznad 30, nesanica i manje iskustva (asocijacije, ne nužno uzročnost).

Ne zaboravite oči: rast ozljeda oka

Ovo je tema koja se često preskače u “fit” sadržaju, a zaslužuje mjesto u zdravstvenom članku.

U švedskoj studiji sportsko-povezanih ozljeda oka (pet godina) padel je činio oko 20% takvih ozljeda u promatranim klinikama, a njegov udio je rastao do razine dominantnog uzroka u 2021.

U istom istraživačkom kontekstu navodi se da je većina ozljeda bila blaga do umjerena, ali oko 4% je imalo teške posljedice s rizikom dugoročnih komplikacija.

Kako igrati padel “zdravije”: praktični protokol za rekreativce

Brza rutina (10–12 min) prije meča

  1. 3 minute laganog kretanja (bočni koraci, lagani skip, kratka ubrzanja).
  2. Mobilnost: kukovi + torakalna kralježnica (rotacije), skočni zglob (kružni pokreti).
  3. Aktivacija (2 x 10–12 ponavljanja):
    • rotatori ramena elastičnom trakom (vanjska rotacija)
    • “scapular” retrakcije (lopatice)
    • listovi (podizanja na prste)
  4. Specifično za lakat: 1–2 serije laganih ekscentričnih vježbi za ekstenzore podlaktice (osobito ako ste skloni “teniskom laktu”).

Pravilo opterećenja za početnike (najčešća greška)

  • prva 3–4 tjedna: 1–2 termina tjedno, bez “turnira svaku večer”
  • ako uvodite treći termin: neka bude kraći i lakši (tehnika + lagana igra)

Oprema koja realno smanjuje rizik

  • tenisice s dobrom lateralnom stabilnošću (promjene smjera su ključni mehanizam ozljede)
  • grip/overgrip i reket koji ne “vuče” zglob (pretežak reket često = preopterećenje lakta/ramena)
  • razmislite o zaštitnim naočalama ako ste početnik, igrate često ili u zatvorenim terenima (s obzirom na podatke o ozljedama oka)

Oporavak: jednostavno, ali dosljedno

  • voda + obrok s proteinom i “pravim” ugljikohidratima unutar 2 sata
  • 7–9 sati sna (nesanica je u nekim radovima povezana s ozljedama)
  • 5–10 minuta laganog istezanja nakon igre (fokus: listovi, fleksori kuka, prsni mišići)

Tko treba dodatni oprez (ili savjet liječnika / fizioterapeuta)?

Ako imate povijest:

  • “teniskog lakta”, bolova u ramenu ili rotatornoj manšeti
  • ponavljanih uganuća gležnja / nestabilnosti koljena
  • kronične boli u donjem dijelu leđa

…pametan korak je procjena tehnike i osnovne stabilizacije prije nego što povećate broj termina. Padel je zahvalan sport, ali upravo zato lako “prevarite tijelo” i prebrzo dignete volumen.

Članak pregledao i odobrio dr. Viktor Simunović

Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo u informativne i edukativne svrhe te ne zamjenjuju stručni medicinski savjet, dijagnozu ni liječenje. Uvijek se posavjetujte s liječnikom ili drugim kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom prije nego što donesete odluke vezane uz svoje zdravlje ili zdravlje drugih osoba. Portal mzss.hr ne preuzima odgovornost za eventualne posljedice primjene informacija iz objavljenih sadržaja.