Zanimanje defektologa, koje možda poznajete i pod novijim nazivom koji glasi edukacijski rehabilitator, jedno je od traženijih u Hrvatskoj, ali je istovremeno i jedno od najzahtjevnijih i najodgovornijih.
Istovremeno, unatoč težini i odgovornosti koju nosi ovaj posao, biti defektolog također znači imati vrlo inspirativan i zahvalan posao u kojem baš svaki napredak, koliko god se malen čini, donosi uspjeh i zadovoljstvo. I to ne samo defektologu već i njegovom učeniku, obitelji i čitavoj okolini.
Rad defektologa uključuje rad s djecom i osobama koje imaju određene smetnje u tjelesnom ili psihološkom razvoju, te s poremećajima u ponašanju. Često su to osobe koje imaju poteškoće u učenju, mentalne retardacije, autizam, neki stupanj oštećenja vida, motoričke poremećaje ili neki drugi poremećaj ili tjelesno oštećenje koje im otežava učenje i prilagodbu.
Defektolog – kako izabrati pravi smjer?
S obzirom na to da njihovo zanimanje obuhvaća široki spektar raznih poremećaja ili oštećenja defektolog ne može raditi na svim poljima istovremeno već se specijalizira za ono koje mu najviše odgovara i privlači.
Biranje smjera rada jako je velika odluka za svakog defektologa i ne smije biti svedena na ekonomične odluke poput biranja prema blizini posla, prema visini primanja i slično. Defektolog će biti zadovoljan i napredovati u svom zanimanju jedino ako odabire smjer kojem ga vuče njegovo srce – jer biti defektolog znači voljeti.
Defektolog mora voljeti ono što radi, njegov ga rad treba ispunjavati i veseliti, jer jedino na taj način će napredovati u karijeri i osjećati da čini pravu stvar.
Ako ste veliki altruist i uistinu želite činiti razliku tada diploma Edukacijske rehabilitacije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za vas neće biti samo komad papira. Ipak, odabir smjera je ponekad vrlo težak izbor za budućeg defektologa jer svaki od njih nosi nešto zanimljivo i novo, priliku da pomogneš i da napraviš razliku.
Birati je potrebno već tijekom školovanja, a odabir se radi između sljedeća 3 smjera: smjer za rehabilitaciju, za poremećaje u ponašanju ili za logopediju.
Smjer rehabilitacija
Defektolog koji se bavi rehabilitacijom ima jako veliki utjecaj na osobe kojima je potrebna rehabilitacija, a riječ je o osobama koje pate od mentalne retardacije, autizma, motoričkih poremećaja, poteškoća s učenjem, oštećenja vida ili nekih kroničnih bolesti.
Razlika među svim ovim poremećajima je velika pa se defektolog često specijalizira za samo nekoliko poremećaja jer će tako biti najuspješniji i moći će savladati zahtjeve posla. Tako neki defektolozi rade samo sa slijepim osobama i osobama sa oštećenjem vida dok drugi recimo pomažu djeci s invaliditetom koja imaju motoričke poremećaje.
Defektolog rehabilitator se zapošljava u specijaliziranim centrima i klinikama, obrazovnim ustanovama i školama, centrima za socijalni rad, istraživačkim centrima, ali i u privatnoj praksi.
Smjer poremećaji u ponašanju
Defektolozi koji odaberu smjer poremećaja u ponašanju rade na otkrivanju i dijagnosticiranju osoba s poremećajima u ponašanju, ali ujedno vode brigu o njima i pomažu im da se uključe u normalan život.
Bave se odgojem i preodgojem, a velik dio svog posla usmjeravaju i prevenciji poremećaja u ponašanju. Zbog toga se zapošljavaju u centrima za socijalni rad, centrima za odgoj djece i mladeži, raznim domovima, školama i obrazovnim ustanovama. Zapošljavaju se i u kaznenim ustanovama, policijskim postajama i svim sličnim institucijama gdje mogu pomoći u rješavanju problema s osobama s poremećajima ponašanja.
Zbog posla vrlo često izlaze na teren jer vrše nadzor nad osobama o kojima brinu, a njihov posao ponekad može biti i opasan jer se bave delinkventima.
Smjer logopedija
Logoped je osoba koja je stručnjak za verbalno-glasovnu komunikaciju. Njen posao je dijagnoza i liječenje poremećaja vezanih uz govor i sluh, a spektar institucija u kojima rade je jako širok : od logopedskih kabineta, ustanova za rehabilitaciju, raznim centrima za mentalno zdravlje i autizam do škola i istraživačkih centara.
Logopedi vrlo često rade s jako malom djecom stoga je za ovaj posao potrebno i strpljenje i jaka motivacija.
Svaki od ovih smjerova ima svoje prednosti i mane, baš kao i svaki drugi posao, stoga je potrebno izabrati onaj koji je najviše zanimljiv i kod kojeg će se osoba osjećati najzadovoljnijom.
Zanimanje defektolog nije stvoreno za svakoga, ali da je riječ o poslu koji može donijeti mnogo emocionalne satisfakcije možete pročitati u nastavku.
10 razloga zašto postati defektolog
Karijera defektologa nije jednostavna, ali pruža priliku velikog osobnog rasta jer svaki defektolog kroz svoj rad i djelovanje ima veliki utjecaj na živote ljudi, od najmanjih do onih starijih. To uključuje i pozitivan utjecaj usmjeren prema čitavim obiteljima jer svaki je uspjeh defektologa korak naprijed za osobu kojoj pomaže i njenu obitelj.
Zbog toga biti defektolog znači i imati priliku doživjeti jako emocionalno ispunjenje potaknuto pozitivnim utjecajem i pozitivnom reakcijom na njegov rad.
Evo nekoliko odličnih razloga zašto postati defektolog:
1. Pomaganje drugima
Osnova posla svakog defektologa je pomaganje ljudima s različitim poteškoćama. Ozbiljan i redovan rad defektologa gotovo uvijek donosi značajnu poboljšanu kvalitetu života osoba kojima pomaže.
Zbog toga je karijera defektologa kao stvorena za ljude koji žele pomagati drugim ljudima, za one koji žele ostaviti svoj trag u društvu i koji su svjesni da je danas zaista mnogima potrebna pomoć.
Ovaj nesebični rad izuzetna je karakteristika svakog defektologa koji voli svoj posao i radi ga s velikom željom.
2. Utjecaj na društvo
Defektolozi imaju veliki utjecaj na društvo i njegov razvoj. Mnoge defektologe upravo takav napredak potiče jer smatraju da svojim radom mogu izgraditi bolje i pravednije za sve, društvo u kojemu su i drugačije osobe prihvaćene.
Ovakva karijera traži vrlo jak fokus stoga je važno da defektolog bude spreman boriti se protiv raznih predrasuda vezanih uz osobe kojima pomaže, a ponekad se te predrasude nalaze i u najbližem krugu obitelji i prijatelja.
3. Raznolikost posla
Svaka osoba kojoj treba pomoć je drugačija, i svaka ima drugačije potrebe pa se defektolozi često suočavaju sa raznim izazovima vezanim uz svoj posao.
Niti jedan dan u radu defektologa nije isti kao onaj prošli jer se stalno nalazi u novim situacijama i mora pronaći neka nova rješenje za njih. Ovo je psihički vrlo zahtjevno, ali je mnogima i izazov. Uspjeh u poslu defektologa znači da je nekoj osobi danas bolje nego jučer. Nema mnogo karijera koje se mogu pohvaliti time.
4. Osobni rast i ispunjenje
Defektolog ima veliki utjecaj na živote svojih skrbnika, osobito ako je riječ o invalidima. Ako njegov rad donosi napredak koji vide sve uključene osobe i olakšava život pojedinca s invaliditetom tada će se osjećati izuzetno ispunjenim.
Posao defektologa ne donosi velike financijske nagrade, ali duševne nagrade su itekako visoke jer defektolog je svjestan koliko njegova pomoć znači toj osobi.
5. Fleksibilnost
Defektolog ima mogućnost samostalno pronaći okruženje u kojemu se osjeća najbolje i u kojem ima priliku raditi upravo ono što je oduvijek želio. Može mijenjati mjesto zaposlenja i iskusiti rad u školama, vrtićima, klinikama, domovima i slično.
Ova fleksibilnost u zapošljavanju omogućuje prikupljanje iskustva iz različitih sfera defektologije i olakšava odluku o tome koji je karijerni smjer najbolji.
6. Timski rad
Defektologa nikad ne djeluje sam. On je dio većeg tima u kojem svaki sudionik ima svoj obol u rješavanju situacije. Defektolog redovno surađuje s mnogo drugih stručnjaka poput psihologa, pedagoga ili fizioterapeuta.
Ovakav timski rad omogućuje konstantni rast i učenje, a defektolog će se moći osloniti na članove tima u iznimno teškim situacijama. Osim toga, problemi na koje nailazi često se brže riješe uz pomoć kolega stručnjaka koji će uvijek dati svoju podršku i podržati razmjenu ideja kako bi se što ranije došlo do rješenja.
7. Izazov
Posao defektologa je jako izazovan jer svaka osoba kojoj pomaže ima svoje potrebe i zahtjeve. Zbog toga je vrlo važno pronaći dobar pristup problemu kako bi bilo lakše savladati sve izazove koje donosi posao.
Ovdje je vrlo važna kreativnost defektologa jer će ponekad morati pronalaziti brza rješenja ili razmišljati izvan okvira kako bi se potencijalno ozbiljna situacija što prije razriješila.
8. Učenje
Defektolog nikad nije gotov s učenjem jer njegov posao uključuje ljude, a za ljudske probleme ne postoji individualno rješenje. Potrebno je redovito se educirati, pratiti istraživanja, učiti, usavršavati se, puno čitati i biti voljan upijati nova znanja i kroz svoja i tuđa iskustva.
9. Rad s obiteljima
Defektolog nikada ne radi samo s osobom koja treba njegovu pomoć već je u njegov rad uključena i cijela obitelj. To ne znači da će mu zato biti lakše, jer se vrlo često događa da upravo obitelj nije dovoljno aktivna u pomaganju usmjerenom članu njene obitelji.
Rad s obitelji uključuje i često davanje podrške cijelim obiteljima, a kada je ono uspješno uistinu je vrlo motivirajuće i poticajno.
Defektolog često kroz rad s osobama s poteškoćama indirektno pomaže i boljoj funkciji čitave obitelji, a nerijetko rješava i neke druge probleme koje se pojavljuju unutar nje.
10. Inspiracija
Biti defektolog znači biti svjestan da osoba kojoj pomaže ima neku poteškoću ili invaliditet. Sudjelovanje u borbi za napretkom, otkrivanje hrabrosti i snage koju te osobe imaju u sebi velika je inspiracija za defektologa.
Defektolog je svjestan ograničenja osobe s poteškoćama i upravo zbog toga najbolje shvaća kolika je snaga potrebna da bi se postigao neki napredak. Zbog toga je i sam motiviran da bude bolji u svom poslu, bolji kao osoba i svjestan koliko su male stvari u životu važne.