Kako smanjiti urate u krvi (mokraćnu kiselinu): prehrana, navike i lijekovi

Povišeni urati u krvi (mokraćna kiselina) znaju iznenaditi: nalaz je visok, a osoba se osjeća sasvim dobro. Tada često kreće pretraživanje, pa se brzo naiđe na giht, bubrežne kamence i razne “instant” savjete.

Za brzi početak, često pomaže ovih 10 koraka:

• povećati unos vode (cilj je svijetložuta mokraća)
• izbaciti zaslađena pića (sokovi, gazirano, energetska pića)
• alkohol svesti na minimum, posebno pivo i žestoko
• ograničiti iznutrice i velike porcije crvenog mesa
• povrće uključiti u svaki obrok
• koristiti nemasne mliječne proizvode ako odgovaraju
• dio proteina prebaciti na biljne izvore (mahunarke u razumnoj mjeri)
• mršavljenje provoditi postupno (bez gladovanja)
• ciljati barem 150 minuta aktivnosti tjedno (brzo hodanje je sasvim dovoljno)
• kontrolni nalaz napraviti nakon 6–12 tjedana i procijeniti trend

Preuzmite besplatnu checklistu

Ključna poruka je jednostavna: povišen urat ne znači automatski bolest, ali je često znak da u pozadini postoji kombinacija čimbenika (prehrana, alkohol, višak kilograma, inzulinska rezistencija, funkcija bubrega, lijekovi). Dobra vijest je da se u velikom broju slučajeva može napraviti konkretan pomak – ponekad već s nekoliko pametnih promjena navika.

Što su urati i zašto uopće rastu?

Urat (mokraćna kiselina) nastaje razgradnjom purina – tvari koje dolaze iz hrane, ali i iz normalnog metabolizma (obnova stanica). U idealnom slučaju bubrezi filtriraju mokraćnu kiselinu i izlučuju je mokraćom.

Problem se obično događa na jedan od dva načina:

1. organizam stvara previše mokraćne kiseline ili
   
2. bubrezi izlučuju premalo (što je češći scenarij)
   

Ako urat dugo ostaje povišen, može se taložiti u obliku kristala. Najpoznatija posljedica je giht, a druga česta komplikacija su uratni bubrežni kamenci.

Koje su normalne vrijednosti urata i kada nalaz postaje problem?

Urat se u laboratorijima najčešće prikazuje u μmol/L ili mg/dL. U praksi je važno razumjeti:

• iznad određenog praga povećava se rizik kristalizacije urata
  
• kod gihta se liječenje često vodi pristupom “treat-to-target” – urat se snižava do ciljne vrijednosti i tamo se održava dugoročno
  

EULAR materijali za pacijente naglašavaju da je cilj kod gihta držati serumsku mokraćnu kiselinu ispod 6 mg/dL (0,360 mmol/L), uz postupno titriranje doze (npr. alopurinola) svaka 2–4 tjedna do postizanja cilja.

Što ako simptoma nema?

Kod asimptomatske hiperuricemije (povišen urat bez gihta i bez kamenaca), pristup je često: promjene životnog stila + praćenje, a ne automatsko uvođenje lijekova. Odluku uvijek donosi liječnik u kontekstu ukupnog rizika i pridruženih bolesti.

Najčešći uzroci visokog urata (i što se najčešće isplati mijenjati prvo)

U praksi se obično radi o kombinaciji čimbenika. Među čestim uzrocima navodi se, između ostalog, diuretike, alkohol, zaslađene napitke/fruktozu, genetiku, povišen tlak, bubrežne probleme, metabolički sindrom, pretilost i određene lijekove.

1) Hrana i piće: purini, fruktoza i alkohol

• iznutrice (jetra, bubrezi) i neka plava riba/školjkaši su “klasični” podizači urata
  
• pivo je čest okidač (kombinacija alkohola i purina)
  
• zaslađena pića (posebno s fruktozom) često su podcijenjen faktor
  

2) Višak kilograma i inzulinska rezistencija

Kod inzulinske rezistencije bubrezi često zadržavaju urat. Zato se urat kod mnogih ljudi popravi već s:

• postepenim smanjenjem tjelesne mase
  
• više kretanja
  
• smanjenjem ultraprerađene hrane i šećera

3) Lijekovi i kronična stanja

Neki lijekovi (npr. određeni diuretici) mogu povisiti urat. Zato se prije zaključka “problem je samo prehrana” često isplati provjeriti cijelu terapiju i komorbiditete zajedno s liječnikom.

Prehrana za snižavanje urata: što jesti, a što ograničiti

Prehrana bez purina često se koristi kod hiperuricemije jer se purini u tijelu pretvaraju u mokraćnu kiselinu.

“Crvena zona”: najčešći okidači (ograničiti ili izbjegavati)

• iznutrice (jetra, bubrezi)
  
• velike količine crvenog mesa i mesnih prerađevina
  
• pivo i žestoka pića
  
• zaslađena pića (osobito fruktoza)
  
• neki školjkaši i plava riba (ovisno o individualnoj osjetljivosti)
  

“Žuta zona”: može, ali s mjerom

• perad i riba u umjerenim porcijama
  
• mahunarke (uglavnom su u redu, ali ne treba pretjerivati)
  
• integralne žitarice i orašasti plodovi (razumno doziranje)
  

“Zelena zona”: hrana koja najčešće ide u korist

• povrće (što raznovrsnije)
  
• voće (bolje cijeli plod nego sok)
  
• nemasni mliječni proizvodi
  
• maslinovo ulje, sjemenke, orašasti plodovi
  
• voda i nezaslađeni napitci
  

Brza tablica za orijentaciju:

Najčešće diže urat	Neutralno / ovisi	Najčešće pomaže
pivo, žestoko	vino (umjereno)	voda
iznutrice	perad/riba (umjereno)	povrće
zaslađena pića	mahunarke (umjereno)	nemasni jogurt/kefir
velike porcije crvenog mesa	kava (ovisno o osobi)	cjelovite žitarice

Voda, urin i urat: zašto je pH urina posebno važan kod kamenaca?

Ako postoji sklonost bubrežnim kamencima od mokraćne kiseline, ključan problem je često kisela mokraća. Nacionalna zaklada za bubrege (NKF) navodi da se citrati (npr. kalijev citrat) koriste za prevenciju kamenaca, između ostalog i uratnih, kada je pH urina prenizak; spominje se i limunov koncentrat u vodi (uz oprez zbog šećera).

Stručni pregled o uratnoj nefrolitijazi ističe da je alkalizacija urina “single most effective therapy”, s ciljem pH urina oko 6,0–6,5.
Slično navodi i noviji rad o medicinskom liječenju uratnih kamenaca.

Dodaci i “narodni” savjeti: vitamin C, kava, višnje, limun

Internet često pojednostavljuje (“uzeti X i problem nestaje”). Realnost je nijansiranija.

• vitamin C može pomoći snižavanju urata, ali suplementaciju treba dogovoriti s liječnikom
  
• kava je u nekim istraživanjima povezana s nižim rizikom gihta, no to nije univerzalno rješenje
  

Višnje i sok od višnje često se spominju zbog bioaktivnih tvari, ali ne mogu zamijeniti temeljne korake (hidracija, tjelesna masa, alkohol, prehrana, lijekovi kada su potrebni). Kod gotovih sokova važan je oprez zbog šećera.

Lijekovi za snižavanje urata: kada se uvode i zašto se uz njih često daje “zaštita”

Lijekovi se ne uvode “zbog jednog nalaza”, nego zbog jasnih indikacija: giht, tofi, česti napadi, oštećenja, bubrežni kamenci ili vrlo visoke vrijednosti uz povećani rizik.

Smjernice ACR-a (2020) snažno preporučuju protuupalnu profilaksu (npr. kolhicin/NSAID) pri uvođenju urat-snižavajuće terapije najmanje 3–6 mjeseci, jer se u početku mogu provocirati napadi.

EULAR naglašava ciljanu vrijednost urata i titriranje doze do postizanja cilja.

Alopurinol

Najčešći prvi izbor. Doza se uvodi postupno i kontrolira nalazima.

Febuksostat

Alternativa kada alopurinol nije učinkovit ili se ne podnosi.

Uricosurici (npr. probenecid)

Povećavaju izlučivanje urata, ali nisu prikladni za svakoga (posebno uz sklonost kamencima).

Kolhicin

Ne snižava urat, nego služi kao protuupalna zaštita ili terapija napada, prema liječničkoj uputi.

Ako postoji giht: kako smanjiti rizik napada i što učiniti kod pogoršanja

Giht se često javi naglo, s jakom boli i otokom. Dugoročno, najvažnije je:

• održavati urat u ciljnom rasponu (to je temelj prevencije)
  
• identificirati i izbjegavati tipične okidače (alkohol, dehidracija, “teški” obroci)
  
• reagirati rano na napad u dogovoru s liječnikom (kolhicin/NSAID/kortikosteroidi prema profilu rizika)
  

Ako postoji ili je postojala urolitijaza (uratni kamenci)

Kod uratnih kamenaca najvažnije su:

1. hidracija (razrjeđuje urin)
   
2. alkalizacija urina (sprječava kristalizaciju urata)
   

NKF spominje ulogu citrata i pH urina, a stručna literatura cilja pH 6,0–6,5 kao ključan.

Kako sniziti mokraćnu kiselinu (urate) – što stvarno djeluje

Urate je najčešće moguće sniziti kada se “poslože osnove”: hidracija, tjelesna masa, alkohol, zaslađena pića i prehrambeni okidači. Lijekovi imaju jasno mjesto kada postoji medicinska potreba (giht, kamenci, česti napadi ili visoki rizik), pri čemu se terapija često vodi ciljanjem određene vrijednosti urata.

FAQ