Mnogi virusi i infekcije prenose se preko životinja, a lajmska bolest nije iznimka. Ugrizom divlje lisice čovjek može dobiti bjesnoću, a u prošlosti se mišjim ugrizom širila izuzetno opasna i pogubna kuga. Ipak, šansa da se ovakav prijenos dogodi danas je minimalan pa zoonotski prijenos bakterija i virusa, dakle prijenos putem životinja, nije zastupljen kao u prošlosti.
Danas su među životinjama najveći prijenosnici zapravo mnogo manje životinje: komarci koji prenose malariju, žutu groznicu i Zika virus nisu neobična pojava u tropskim i suptropskim zemljama. Iako su oni najveća prijetnja, nisu jedina. Mnogi kukci prenose viruse, a neki od njih prenose i razne bakterije koje mogu biti izuzetno štetne za ljude.
Svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj veliku opasnost za ljudsko zdravlje predstavljaju krpelji. Tijekom boravka u prirodi, osobito među grmljem, osoba može doći u kontakt s ovim nametnicima i brojnim bolestima koje oni nose.
Krpelji vole vlažnu i toplu okolinu pa je stoga naše tijelo savršen dom za ovakvu životinjicu. Iako svaki krpelj ne prenosi bolest, njihov ugriz često rezultira u razvoju raznih bolesti poput krpeljnog meningoencefalitisa i lajmske borelioze.
Stoga je potrebno biti oprezan i pregledavati tijelo od mogućih nametnika nakon svakog boravka u prirodi. Potrebno je voditi brigu o odjeći koju nosimo kako bi potencijalni ugriz krpelja sveli na minimum.
Otkriće lajmske bolesti
Iako se prvi spomen Lajmske bolesti dogodio još u 18. stoljeću, kada je američki liječnik Alfred Buchwald opisao simptome osipa i crvenila na mjestu ugriza krpelja, ona nije prepoznata do sredine 20. stoljeća.
Do otkrića je došlo 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, u malom gradu imenom Lyme u SAD-u, u kojem je neobično puno djece razvilo mladenački artritis, što je kod liječnika aktiviralo poseban alarm i svima je bilo jasno da nešto nije u redu. Tada još medicina nije poznavala niti jednu bolest s istim nazivnikom.
Istraživači su prvo uočili da većina zaražene djece živi u šumovitim i ruralnim područjima da bi ubrzo nakon toga pronašli i poveznicu između godišnjih doba i vremena zaraze. Naime, najviše djece zarazilo se upravo u ljetnim mjesecima, što znamo da se podudara sa sezonom krpelja.
Ubrzo se saznalo da su uzročnici bolesti jelenji krpelji i da oni nose malu spiralnu bakteriju koja je bila odgovorna za simptome lajmske bolesti.
Bakterija koja uzrokuje bolest, Borrelia burgdorferi dio svog imena duguje Williamu Burgdorferu, američkom istraživaču koji je otkrio njihovo postojanje u crijevima jelenskih krpelja, a sama bolest koja se zove Lajmska bolest ime je dobila po gradiću Lyme u državi Connecticut u Americi u kojem je bolest otkrivena.
Je li svaki krpelj prijenosnik bolesti?
Ugrizi krpelja većinom su bezopasni: ovi mali organizmi jednostavno se žele nahraniti vašom krvlju kako bi preživjeli. Nakon desetak dana krpelj se najčešće odvoji od tijela i opadne.
Ipak, ako se radi o zaraženom krpelju on u tih par dana može uzrokovati opasnu bolest ili čak alergijsku reakciju kod ljudi koji su posebice osjetljivi na kemijske spojeve koje on luči.
Također valja napomenuti da su samo neke vrste krpelja potencijalno opasne i nose bolesti – tih bolesti zapravo ima 7, a lajmska bolest samo je jedna od njih. Tako su problematični crnonogi krpelji, kao i jelenji krpelj. Te vrste prijenose takozvanu lajmsku bolest koja je najčešća bolest prenesena krpeljima u oboje Europi i SAD-u.
Što je lajmska bolest?
Lajmska bolest je zarazna bolest uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi koja se prenosi na ljude ugrizom zaraženog crnonogog ili jelenjeg krpelja. Krpelj sam po sebi nije rođen s ovom bolešću, već bakteriju unosi nakon što se nahrani krvlju zaraženih jelena, ptica ili miševa.
Nakon što zaraženi krpelj ugrize čovjeka, treba se hraniti njegovom krvlju minimalno 36 sati kako bi došlo do prijenosa bakterije. Stoga, llajmska bolest se može prevenirati brzim odgovorom na ugriz i brzim uklanjanjem krpelja.
U Hrvatskoj postoji nekoliko vrsta bolesti koje uzrokuju krpelji, a uzrokuju ih dvije vrste krpelja: šumski krpelj koji izaziva boreliozu kod stanovnika sjeverne Hrvatske te pasji krpelj kojeg susrećemo u južnim krajevima.
Lajmska bolest – koji su simptomi?
Simptomi lajmske bolesti često variraju ovisno o tome kako osoba reagira na samu bakteriju. Tako mogu biti blagi, dok kod drugih mogu biti iznimno opasni. Najčešći simptom je pojava kružnog osipa na mjestu ugriza što je liječnicima prvi znak da je možda riječ o ovoj bolesti. Ovo prstenasto crvenilo, tzv. erythema migrans, svakodnevno se širi i povećava što je siguran znak početne faze bolesti.
Pojava osipa najčešće je popraćena umorom, boli u zglobovima i mišićima, glavoboljom, vrućicom, natečenim limfnim čvorovima i slično. Bolest često uzrokuje i poremećaje spavanja, kao i poteškoće s koncentracijom, a kod djece se zna očitovati u agresiji, promjenama raspoloženja te čak depresiji.
Za lajmsku bolest karakteristično je i to da nakon liječenja osobe mogu još uvijek osjećati razne simptome. Ovo nazivamo takozvanim postlajmskim sindromom, pa čak 50% ljudi koji prebole bolest dugo vremena osjećaju umor te bol u zglobovima i mišićima, a čak mogu imati poteškoće s pamćenjem i probleme s govorom. Ovaj sindrom može potrajati mjesecima ili godinama te je vrlo neugodan i može poremetiti svakodnevan život.
Koje su faze lajmske bolesti?
Uznapredovalost lajmske bolesti kategoriziramo u tri faze.
U prvoj fazi, koja traje do mjesec dana nakon ugriza, najočigledniji simptom je upravo okrugli osip kod mjesta ugriza. Ipak, važno je napomenuti da ovaj osip već u prvoj fazi može izblijediti, ali nestanak mrlje ne znači da bolest nije prisutna ili da je osoba ozdravila. U mnogim slučajevima osip blijedi u središtu, dok vanjski dio kružnice ostaje crveniji.
Moramo napomenuti da se ova vrsta osipa ne pojavljuje kod svih oboljelih. Kod nekih crvenilo na mjestu ugriza može izgledati drugačije i nepravilnije, a najčešća mjesta na kojima se može nalaziti crvenilo su prepone, pazusi i stražnji dio koljena.
Kod djece se crvenilo može pojaviti i na licu, u svakojakim oblicima, iako je primijećeno da se vrlo često pojavljuje u obliku mašne. Simptomi lajmske bolesti mogu biti dosta nezgodni za dijagnozu ako se dogodi da je osip nekarakterističnog izgleda.
U ovoj fazi, osoba može imati vrućicu, zimicu, grlobolju, osjećati umor i bol u mišićima. Takvim osobama se često mogu napipati povećani limfni čvorovi koji su dobar indikator neke ozbiljne infekcije u tijelu. Ovi simptomi smatraju se slabima, jer se radi tek o početnoj fazi infekcije.
Druga faza započinje mjesecima nakon početnog ugriza krpelja, kada se infekcija proširi na druge dijelove tijela. Osoba će općenito osjećati da nije dobro, no nekada može biti teško razaznati o kakvoj infekciji se radi. Eritem na tijelu će postati migrirajući i nalazit će se daleko od samog mjesta ugriza.
Osoba može razviti poremećaje srčanog ritma, imati lezije na tijelu, ali i osjećati sve ili samo neke simptome prve faze. Ipak, ova faza je ozbiljnija jer može doći do ozbiljnih neuroloških simptoma, primjerice do utrnulosti i paralize lica.
Treća faza bolesti je rezultat izostanka liječenja bolesti tijekom duljeg vremenskog perioda. Ovaj stadij bolesti nastupa više mjeseci ili čak godina nakon što je zaraženi krpelj ugrizao bolesnika.
U ovoj fazi živčani sustav već je ozbiljno pogođen (dolazi do razvoja neuroborelioze) i simptomi su vrlo jaki. Treća faza je popraćena dosta teškim simptomima, poput artritisa, encefalopatije, gubitka pamćenja, problema u govoru, utrnulosti udova i slično. osoba će imati velikih problema s pamćenjem, a vrlo često dolazi do pojave visokog tlaka unutar lubanje što kod osobe može uzrokovati pojavu nesnosnih glavobolja.
Stoga je iznimno važno zaustaviti bolest prije nego što uopće dođe do treće faze.
Kako se lajmska bolest liječi?
Što se prije bolest dijagnosticira i liječi to su bolji rezultati. U slučaju pojave migrirajućeg eritem bolest se može vrlo brzo dijagnosticirati, ali ako dođe do pojave kasnije faze bolesti jer nije bila uočena na vrijeme tada se osoba testira na antitijela borelioze.
Ako osoba u ranom stadiju sazna za bolest, ona se jednostavno liječi antibioticima kako bi se zaustavila infekcija. Iako se najčešće koriste oralni antibiotici, u rijetkim slučajevima, kada bolest snažno utječe na živčani sustav ili srce, antibiotik se unosi čak i intravenski.
Kasniji simptomi liječe se raznim antibioticima a cilj je smanjiti potencijalnu bol i restrikciju u obavljanju svakodnevnih funkcija.
Je li lajmska bolest zarazna među ljudima?
Ne postoje apsolutno nikakvi dokazi da se lajmska bolest može prenositi od čovjeka do čovjeka. Bakterija se čak ne prenosi ni mlijekom s majke na dijete. Bolest se ne prenosi kihanjem, seksom, hranom ili zrakom.
Jedini način da dobijete bolest jest da vas ugrize jelenji ili crnonogi krpelj. Stoga ako nedavno niste boravili u prirodi ili se družili sa životinjama šansa da dobijete ovu bolest prijenosom ne postoji.
Ipak, važno je napomenuti da je bilo slučajeva kada je zaražena trudnica bolest prenijela na svoje dijete.
Kako se zaštititi od krpelja?
Ovu bolest mnogo je lakše prevenirati nego liječiti pa je stoga stavljen naglasak na zaštitu od ugriza krpelja. Ako znate da ćete provoditi vrijeme u prirodi, najlakši način za zaustaviti ugriz je nositi odjeću koja pokriva vaše noge i ruke i koristiti sprej protiv insekata. Ako tražite prirodno sredstvo protiv insekata, ulje limunskog eukaliptusa može pružiti sličnu zaštitu od insekata. Važno je koristiti repelente koji odbijaju krpelje.
Također je pametno izbjegavati odjeću tamnih boja, jer se na njoj krpelji puno teže uočavaju, kao i odjeću od vune na koju se krpelji vrlo jednostavno mogu zakačiti.
Nakon boravka u prirodi potrebno je temeljito provjeriti tijelo, posebice prepone, pazuhe, područje iza ušiju, potiljak i vrat. Roditelji bi naravno trebali redovito pregledavati djecu nakon igranja u travi ili grmlju kako bi se uklonili potencijalni krpelji.
Kako odstraniti krpelja?
Ako ste pronašli krpelja koji se pričvrstio na vašu kožu, važno ga je što prije ukloniti jer je rizik od infekcije sve veći što je krpelj dulje na koži.
Krpelj se uklanja pincetom, tako da ga primite što bliže njegovoj glavi i povučete iz kože. Ako niste sigurni kako ukloniti krpelja, bolje je otići liječniku nego ga krivo odstraniti. Ako u tijelu ostane glava krpelja još uvijek postoji rizik od infekcije zato je važno da se on odstrani u potpunosti.