Prepoznavanje razlike između gnojne angine i ostalih upalnih bolesti grla važno je za ispravno liječenje i sprječavanje mogućih komplikacija. Prema nekim procjenama, određeni oblici streptokokne infekcije mogu zahvatiti do 15% odraslih osoba s upalom grla, dok se kod djece taj broj može popeti i do 30%.
Iako naizgled sve upale grla mogu djelovati slično, postoji niz detalja po kojima se mogu razlikovati virusne infekcije od bakterijskih, a osobito od specifičnih streptokoknih oblika kao što je gnojna angina.
Što je gnojna angina?
Gnojna angina, u medicinskoj terminologiji često nazvana streptokokna angina, bakterijska je upala ždrijela i/ili krajnika (tonzila) koju najčešće uzrokuje bakterija streptokok grupe A (Streptococcus pyogenes).
Karakteristično za ovu infekciju jesu gnojne naslage na krajnicima ili u grlu, otečeni limfni čvorovi na vratu te visoka temperatura koja se iznenada javlja. Upravo zbog tih gnojnih naslaga ova vrsta angine dobila je naziv „gnojna“.
Za razliku od virusnih infekcija grla, kod kojih su simptomi često blaži, gnojna angina obično donosi jaku bol pri gutanju, intenzivnu grlobolju, a može biti praćena i glavoboljom ili općom malaksalošću. Nedostatak simptoma poput curenja nosa, jakog kašlja ili promuklosti često je važan pokazatelj da se radi o bakterijskoj, a ne virusnoj infekciji. Uzročnici ostalih bakterijskih upala grla mogu biti i druge vrste bakterija, no streptokok grupe A najčešće je povezan s težim simptomima i potrebom za antibiotskom terapijom.
Ostale upalne bolesti grla
Kada govorimo o upalama grla, najčešće razlikujemo tri glavne skupine: virusne, bakterijske i gljivične upale.
- Virusne upale grla: Uzrokovane su brojnim virusima poput adenovirusa, rinovirusa ili čak influence. Kod virusnih infekcija često se pojavljuju simptomi poput curenja nosa, promuklosti, kašlja, kihanja i konjunktivitisa (upala očne spojnice). Bol u grlu može biti prisutna, ali obično nije intenzivna kao kod gnojne angine.
- Gljivične upale grla: Riječ je o rjeđim stanjima koja se češće razvijaju kod osoba s oslabljenim imunitetom ili nakon duže upotrebe antibiotika. Gljivične infekcije, poput kandidijaze ždrijela, zahtijevaju specifično liječenje antimikoticima.
- Ostale bakterijske upale grla: Iako je streptokokna infekcija najčešća bakterijska upala, postoje i druge bakterije koje mogu izazvati slične simptome. Razlika je u intenzitetu simptoma i u tome što često ne dolazi do formiranja gnojnih čepova na krajnicima.
Ključne razlike: gnojna angina vs. ostale upale grla
Gnojna angina karakteristična je po svojem naglom nastupu i visokim temperaturama koje često prelaze 38,5 °C. Pacijenti nerijetko prijavljuju iznenadnu i snažnu bol u grlu, što može otežavati gutanje pa čak i govor. Gnojni čepovi vidljivi su na krajnicima ili stražnjoj strani ždrijela, a limfni čvorovi na vratu postaju povećani i bolni na dodir. Curenje nosa i kašalj najčešće izostaju, što je jedan od načina razlikovanja od virusnih upala.
Kod virusnih upala grla, simptomi mogu uključivati blažu bol u grlu, promuklost, kihanje, curenje nosa te osjećaj začepljenosti sinusa. Temperatura je obično niža, a moguć je i lagani kašalj. Kod ostalih bakterijskih upala grla, simptomi mogu biti slični onima kod gnojne angine, ali često bez karakterističnih gnojnih naslaga. Prepoznavanje ovih razlika važno je jer o tome ovisi hoće li se primijeniti antibiotska terapija.
Uzroci i način prijenosa
Streptokokna angina širi se kapljičnim putem, što znači da se bakterije prenose kašljanjem, kihanjem ili dodirom s kontaminiranim rukama i predmetima. Kliconoše – osobe koje možda nemaju izražene simptome, ali u sebi nose bakteriju – također mogu biti izvor zaraze.
Virusne infekcije grla prenose se na sličan način, pa u razdobljima prehlada i gripa dolazi do povećane učestalosti virusnih upala ždrijela. Kod gljivičnih infekcija, najčešći uzročnici su gljivice roda Candida, no one se uglavnom ne šire jednostavno među ljudima, već se razvijaju kad je imunološki sustav oslabljen ili je prirodna mikroflora narušena.
Kako prepoznati gnojnu anginu
Prvi korak dijagnoze jest klinički pregled. Liječnik će pogledati stanje krajnika i ždrijela, provjeriti postoje li gnojni čepovi, koliko su otečeni limfni čvorovi te izmjeriti temperaturu. Ako postoji sumnja na gnojnu anginu, često se radi brzi streptokokni test (RAT) – bris grla koji može u roku od nekoliko minuta potvrditi prisutnost streptokoka grupe A.
Ako je test nejasan ili negativan, a simptomi i dalje ukazuju na moguću bakterijsku infekciju, liječnik može zatražiti mikrobiološku analizu brisa ždrijela u laboratoriju. Takva pretraga preciznije otkriva vrstu bakterije i pomaže u odabiru odgovarajuće antibiotske terapije. U slučaju virusne upale grla, brzi test će uglavnom biti negativan na streptokok, a klinička slika (npr. curenje nosa, kašalj) dodatno će ukazivati na virusni uzrok.
Liječenje gnojne angine i ostalih upalnih bolesti grla
- Gnojna (streptokokna) angina: Standardno liječenje uključuje antibiotike, najčešće penicilin ili amoksicilin, koji se obično uzimaju 10 dana. Važno je završiti cijeli tijek terapije, čak i ako simptomi nestanu ranije, kako bi se spriječio nastanak otpornosti bakterija i smanjio rizik od komplikacija poput reumatske groznice. Osim antibiotika, preporučuje se i simptomatsko liječenje – odmor, dovoljan unos tekućine, grgljanje slane vode ili antiseptičkih otopina te primjena pastila ili sprejeva koji ublažavaju bol.
- Virusne upale grla: Liječe se simptomatski, što znači da se pomaže organizmu da se sam izbori s infekcijom. Uobičajeno je uzimanje antipiretika (npr. paracetamola) za snižavanje temperature, pastila za grlobolju te hidratacija toplim napitcima. Antibiotici se ovdje ne koriste jer ne djeluju na viruse, a mogu nepotrebno opteretiti organizam i pridonijeti razvijanju rezistencije na antibiotike.
- Ostale bakterijske i gljivične infekcije: Kada se laboratorijskim pretragama utvrde drugi uzročnici (druga vrsta bakterije ili gljivice), terapija se prilagođava prema vrsti patogena. To može uključivati specifične antibiotike koji ciljaju tu bakteriju ili antimikotike u slučaju gljivičnih upala.
Komplikacije neliječene gnojne angine
Neliječena ili neadekvatno liječena gnojna angina može dovesti do više ozbiljnih komplikacija. Jedna od njih je peritonzilarni apsces, odnosno nakupina gnoja u predjelu krajnika koja zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Tu su i sistemske komplikacije poput reumatske groznice (koja može trajno oštetiti srce i zglobove) te akutnog glomerulonefritisa (upale bubrežnih glomerula). U rijetkim slučajevima, neliječena streptokokna infekcija može dovesti i do upale pluća ili sepse.
Svaki produljeni oblik neliječene upale, osobito kod male djece i osoba sa smanjenim imunitetom, nosi povećan rizik. Stoga je važno na vrijeme zatražiti liječničku pomoć i provoditi adekvatno liječenje kada se posumnja na gnojnu anginu.
Prevencija i smanjenje rizika od infekcija grla
Najbolji načini prevencije uključuju redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica i dijeljenje osobnih predmeta (poput čaša ili ručnika) s potencijalno zaraženim osobama. U sezoni prehlada i gripa valja ojačati imunološki sustav prehranom bogatom vitaminima i mineralima, dovoljnim unosom tekućine te redovitom tjelesnom aktivnošću.
Iako cjepivo protiv streptokoknih bolesti nije široko primjenjivo kao, primjerice, cjepivo protiv influence, u nekim se specifičnim slučajevima istražuje mogućnost imunizacije protiv određenih streptokoknih sojeva. Za sada, ipak, glavni stup prevencije ostaju higijena i opće mjere zaštite zdravlja.
Savjeti za brži oporavak
Mirovanje i dovoljan unos tekućine ključni su za što brže ozdravljenje. Topli čajevi i lagane juhe pomažu ublažiti grlobolju i zadržati organizam hidratiziranim. Grgljanje otopinom tople slane vode nekoliko puta dnevno može smanjiti oteklinu i osjećaj boli. Pastile za grlo, antiseptički sprejevi i lozenge s blagim analgeticima mogu pružiti kratkotrajno olakšanje.
Kod gnojne angine, uzimanje propisanih antibiotika prema uputama liječnika nužno je da bi se suzbila bakterijska infekcija. Važno je ne prekidati terapiju čim se osjetite bolje, jer to može dovesti do recidiva ili razvoja otpornosti bakterija. Djeci i adolescentima, ali i odraslima, preporučuje se pričekati barem 24 sata nakon početka antibiotika prije povratka u školu ili na posao, kako bi se smanjila mogućnost širenja zaraze.
Pravilna dijagnoza znači brži oporavak
Razlika između gnojne angine i ostalih upalnih bolesti grla možda se na prvi pogled ne čini velikom, no bitna je u prepoznavanju simptoma i određivanju ispravnog tretmana.
Gnojna angina, najčešće uzrokovana streptokokom grupe A, podrazumijeva jaku bol u grlu, gnojne čepove, visoku temperaturu i otečene limfne čvorove, dok virusne i druge bakterijske infekcije često donose blaže simptome ili dodatne znakove poput curenja nosa i kašlja.
Pravodobna dijagnoza i primjena antibiotika (kada je potrebno) skraćuju trajanje bolesti i smanjuju rizik od opasnih komplikacija, poput peritonzilarnog apscesa, reumatske groznice ili glomerulonefritisa.
Upravo zbog tih mogućih komplikacija, ne treba odgađati posjet liječniku kod izraženih simptoma. Pravilno postavljena dijagnoza, podržana brzim testom na streptokok ili mikrobiološkim analizama brisa, jamči ciljano liječenje i brži oporavak.
Prevencija, temeljena na dobroj higijeni i očuvanju zdravog imuniteta, najprikladniji je način da se izbjegnu česte infekcije grla, pogotovo u kolektivima kao što su vrtići, škole i uredi.