Novi soj koronavirusa kojeg su znanstvenici nazvali „Cicada“ privukao je pozornost zdravstvenih autoriteta širom svijeta jer nosi više od 70 mutacija u ključnom dijelu virusa odgovornom za zarazu. Do sredine travnja 2026. proširio se na 33 zemlje i više od polovice američkih saveznih država, a otkriven je i u susjednoj Sloveniji. Iza strašnog genetskog profila krije se paradoks: Cicada je najučinkovitija ikad testirana varijanta u izbjegavanju imunološkog sustava, ali istovremeno uzrokuje blažu bolest od gripe.
Što znači ova varijanta za običnog čovjeka, kako se razlikuje od prethodnih sojeva i trebate li mijenjati nešto u svakodnevnom životu? Odgovore dajemo u ovom tekstu.
Otkud naziv „Cicada“ i zašto su je zvali „virusom iz mrtvih“?
Naziv „Cicada“ nadjenuli su 6. prosinca 2025. istraživači predvođeni profesorom evolucijske biologije T. Ryanom Gregoryjem sa Sveučilišta u Guelphu u Kanadi. Cikada je kukac poznat po tome što godinama živi pod zemljom, a potom iznenada izrone na površinu. Taj opis savršeno pristaje ovoj varijanti.
Roditeljski soj BA.3 pojavio se krajem 2021. zajedno s dobro poznatim BA.1 i BA.2, ali je brzo nestao iz cirkulacije početkom 2022. Dok su BA.1 i BA.2 pokretali valove zaraza diljem svijeta, BA.3 je jednostavno iščezao. Što se događalo s njim sljedeće dvije godine? Prema procjenama istraživača, virus je preživio u jednoj kronično zaraženoj, imunosuprimiranoj osobi, neprestano mutirajući pod pritiskom imunološkog sustava domaćina. To je takozvani saltacijski događaj, nagli evolucijski skok kakav je prouzročio i nastanak originalnog Omicrona 2021. i varijante BA.2.86 „Pirola“ 2023. godine.
Rezultat tog „spavanja“: BA.3.2 je genetski udaljenija od svih varijanti koje su cirkulirale posljednje dvije godine nego što su one bile međusobno. Nije potomak JN.1, XEC-a ni XFG-a koji su dominirali u 2024. i 2025. Dolazi iz potpuno zasebne evolucijske grane Omicrona.
Varijanta je prvi put identificirana 22. studenoga 2024. iz uzorka petogodišnjeg dječaka u Južnoafričkoj Republici. No genetska analiza sugerira da je nastala znatno ranije, vjerojatno između prosinca 2023. i srpnja 2024., i ostala neotkrivena jer je mnogo zemalja smanjilo genomski nadzor nad koronavirusom.
70 mutacija: zašto toliki broj zabrinjava znanstvenike?
Ono što je odmah privuklo pozornost znanstvenika jest neobično velik broj mutacija u spike proteinu, dijelu virusa kojim se SARS-CoV-2 priljubljuje za stanicu domaćina. Originalni Omicron iz 2021. imao je 32 takve mutacije i to je u to vrijeme bio rekord. BA.3.2 ima ih 70 do 75 u usporedbi s varijantama korištenima u cjepivima za sezonu 2025./2026.
Te mutacije koncentrirane su na dva ključna područja: domenu za vezanje receptora i N-terminalnu domenu. Upravo na tim mjestima neutralizirajuća protutijela „hvataju“ virus i onemogućavaju zarazu. Što više mutacija na tim mjestima, to se virus uspješnije skriva od protutijela nastalih cjepivom ili prethodnom infekcijom.
Studija objavljena u časopisu Lancet Infectious Diseases pokazala je da BA.3.2 nadmašuje šest drugih varijanti u izbjegavanju protutijela nastalih cijepljenjem LP.8.1-prilagođenim cjepivom. To je laboratorijski rekord.
No odmah dolazi paradoks. Mnoge iste mutacije koje pomažu virusu „promuknuti“ pored protutijela istovremeno smanjuju njegovu sposobnost vezanja za ACE2 receptore, ulazna vrata kojima ulazi u stanice. Jednostavno rečeno: virus je izvanredno spretan u izbjegavanju imunološkog sustava, ali manje učinkovit u zarazi novih stanica. Ta ravnoteža objašnjava zašto Cicada, unatoč impresivnom mutacijskom profilu, nije munjevito preuzela globalnu dominaciju.
Simptomi varijante BA.3.2: po čemu ju možete prepoznati?
Prema podacima CDC-a i nizu kliničkih izvještaja, simptomi zaraze BA.3.2 ne razlikuju se značajno od onih uzrokovanih drugim Omicron varijantama. Liječnici opisuju sljedeću sliku:
- Bolno grlo, često opisivano kao osjećaj žileta pri gutanju
- Suhi kašalj
- Vrućica ili zimice
- Umor i malaksalost
- Glavobolja
- Začepljenost nosa ili curenje iz nosa
- Bolovi u mišićima i zglobovima
- Rjeđe: mučnina ili proljev
Gubitak okusa i mirisa, nekada zaštitni znak covida-19, sada je rijedak. Bolest u većini slučajeva prolazi kod kuće uz simptomatsku terapiju kroz pet do deset dana.
Dr. Carl Fichtenbaum sa Sveučilišta u Cincinnatiju opisuje tipičan tijek: „Ljudi dobiju simptome prehlade, grlobolja, možda blaga vrućica, bolovi u tijelu. Ako ste inače zdravi, radi se vjerojatno o blagoj do umjerenoj bolesti naličnoj gripi.“ Simptomi se obično javljaju postupno, počevši od grebanja u grlu, za razliku od nagle pojave tipične za gripu.
Zašto Cicada češće pogađa djecu?
Jedan od neočekivanih nalaza vezan uz BA.3.2 tiče se djece. Analiza podataka iz New Yorka pokazala je da su djeca od 3 do 15 godina otprilike pet puta češće zaražena ovom varijantom u usporedbi s prethodnim sojevima. Dr. Tulio de Oliveira sa Sveučilišta Stellenbosch u Južnoj Africi potvrdio je: „Cicada učinkovito zarazi djecu između 3 i 15 godina, a još ne znamo zašto.“
Moguća objašnjenja su brže slabljenje imuniteta kod djece i činjenica da su primila manje doza cjepiva od odraslih. Ključna napomena: BA.3.2 ne uzrokuje težu bolest kod djece. Dr. Karen Acker iz bolnice NewYork-Presbyterian naglašava: „Vidimo blagi porast slučajeva, ali stope su relativno niske, a djeca se ne hospitaliziraju više nego inače.“
Gdje je BA.3.2 prisutna i je li stigla do nas?
Do sredine travnja 2026. BA.3.2 je detektirana u 33 zemlje na svim kontinentima, prema podacima CDC-a i GISAID baze. Najveća zastupljenost zabilježena je u Australiji, Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, gdje je varijanta dosegla 30 posto svih sekvenciranih uzoraka između studenoga 2025. i siječnja 2026.
U Europi je BA.3.2 najzastupljenija u zapadnoj i sjevernoj Europi. U Ujedinjenom Kraljevstvu postala je dominantni soj od siječnja 2026., a udio joj je značajan i u Italiji i Češkoj. ECDC, europski centar za nadzor bolesti, bilježi prosječno 6,7 posto BA.3.2 među sekvenciranim uzorcima u EU i EEA, s rasponima od nule do čak 46 posto ovisno o zemlji.
Slovenija je eksplicitno navedena među zemljama s potvrđenim detekcijama u CDC-ovom MMWR izvještaju. Za Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu ne postoje potvrđeni podaci u međunarodnim izvještajima. To, međutim, ne znači da varijanta ne cirkulira u regiji. Upravo suprotno, CDC izričito napominje da mnoge zemlje imaju ograničene kapacitete genomskog nadzora i da detektirane detekcije „vjerojatno podcjenjuju stvarnu geografsku raširenost“. S obzirom na blizinu zemalja gdje je BA.3.2 potvrđena, razumno je pretpostaviti da je prisutna i u nas.
U SAD-u BA.3.2 čini oko sedam posto uzoraka otpadnih voda i detektirana je u 31 saveznoj državi, ali tamo još uvijek ne dominira. Dominantna varijanta u SAD-u ostaje XFG s 53 posto.
Uzrokuje li BA.3.2 težu bolest od prethodnih varijanti?
Kratki odgovor: ne. Nema dokaza da BA.3.2 uzrokuje težu bolest od bilo koje prethodne Omicron varijante.
WHO je u procjeni rizika iz prosinca 2025. zaključio da varijanta „predstavlja nizak dodatni javnozdravstveni rizik u usporedbi s drugim cirkulirajućim potomcima Omicrona“. ECDC potvrđuje: „Nema dokaza o povećanoj težini bolesti.“
U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je BA.3.2 postala dominantni soj od siječnja 2026., stopa hospitalizacija zbog covida ostala je minimalna, svega 0,52 na 100.000 stanovnika. Njemačka, Danska i Nizozemska, gdje je varijanta dosegla 30 posto slučajeva, također nisu zabilježile porast broja hospitaliziranih.
Dr. Adolfo García-Sastre, direktor Instituta za globalno zdravlje na Mount Sinai u New Yorku, sažima poruku u jednu rečenicu: „Nema dokaza da BA.3.2 uzrokuje težu bolest ili hospitalizacije u zemljama gdje je raširenija. Može uzrokovati probleme, naravno, ali nije problematičniji soj od prethodnih.“
Najugroženije skupine ostaju iste kao i uvijek: osobe starije od 65 godina, imunosupresirani pacijenti, osobe s kroničnim bolestima srca, pluća ili dijabetesom, te necijepljene osobe.
Cjepiva: štite li još uvijek i dolazi li novo?
Cjepiva za sezonu 2025./2026. ciljaju na JN.1/LP.8.1 antigene, a BA.3.2 ima 70 do 75 mutacija upravo u tim područjima. Laboratorijska istraživanja potvrdila su smanjenu, ali prisutnu neutralizacijsku aktivnost cjepivnih protutijela. Pojednostavljeno: cjepivo „poznaje“ virus dovoljno dobro da spriječi težu bolest, ali ne i dovoljno dobro da ga zaustavi na ulazu u tijelo.
Dr. William Schaffner s Vanderbilt sveučilišta objašnjava: „Funkcija cjepiva jest da nas drži izvan bolnice. Nije jako dobro u sprečavanju blage bolesti, ali najbolje funkcionira upravo tamo gdje je najvažnije, u sprečavanju teže bolesti i smrtnosti.“
T-stanični imunitet, koji je ključan za sprečavanje hospitalizacije, pokazuje značajnu križnu reaktivnost kroz sve Omicron varijante i BA.3.2 nije iznimka. Cjepiva su i dalje vrijedna zaštite.
Što se tiče budućih cjepiva, WHO-ov savjetodavni odbor u travnju 2026. razmatra BA.3.2 kao ključni antigen od interesa za odluku o sastavu cjepiva u svibnju 2026. Gotovo je izvjesno da će jesensko cjepivo za 2026. uključivati zaštitu ciljanu specifično na Cicadu. Dr. Schaffner potvrđuje: „COVID cjepivo koje se razvija za jesen 2026. moglo bi uključivati zaštitu od varijante Cicada.“
Paxlovid i antivirusni lijekovi: rade li protiv Cicade?
Da, i to potpuno. Ovo je jedna od rijetkih posve dobrih vijesti u cijeloj priči.
Paxlovid blokira virusnu proteinazu, enzim koji virus koristi za vlastito umnožavanje, a taj enzim genetski je odvojen od spike proteina. Sve mutacije koje Cicadi pomažu zaobići protutijela ne utječu na mehanizam antivirusnih lijekova. Dr. García-Sastre je eksplicitan: „Nova varijanta i dalje je osjetljiva na antivirusne lijekove za COVID koje smo razvili.“
Remdesivir i molnupiravir tako đer ostaju djelotvorni. Antivirusna terapija najučinkovitija je ako se započne unutar prvih pet dana od pojave simptoma, što znači da testiranje pri prvim znakovima bolesti nije samo formalna mjera, već praktična korist.
Brzi antigenski testovi dostupni u ljekarnama tako đer funkcioniraju za detekciju BA.3.2 jer prepoznaju dijelove virusa koji se ne mijenjaju brzo između varijanti.
Što trebate napraviti već danas?
Stručnjaci su jednoglasni: mjere ostaju iste kao i dosad, ali ih vrijedi ponoviti.
- Cjepivo je i dalje najvažniji alat zaštite. Osobe starije od 65 godina, imunokompromitirani i kronični bolesnici trebali bi razmotriti pojačanu dozu, posebno pred ljeto.
- Testirajte se kada imate simptome. Kućni brzi testovi rade za BA.3.2 i jedini su pouzdan način razlikovanja covida od gripe.
- Započnite liječenje rano. Ako ste u rizičnoj skupini i test je pozitivan, odmah kontaktirajte liječnika zbog mogućeg propisivanja antivirusnih lijekova.
- Nosite masku u zatvorenim prenapučenim prostorima ako ste u rizičnoj skupini. FFP2/N95 maske bitno su učinkovitije od platnenih.
- Ostanite kod kuće kada ste bolesni. COVID-19 se i dalje prenosi kapljicama i kontaktom.
- Prozračujte zatvorene prostore. Ventilacija značajno smanjuje rizik prijenosa u zatvorenom.
Cicada u usporedbi s prethodnim varijantama: strašna na papiru, umjerena u stvarnosti
Cijeli fenomen BA.3.2 opisuje se kao evolucijski paradoks. S jedne strane, ima najsnažnije laboratorijski izmjereno izbjegavanje protutijela od svih dosad testiranih varijanti. S druge strane, smanjeni afinitet za ACE2 receptor djeluje kao prirodna kočnica koja sprečava eksplozivno širenje.
JN.1 varijanta koja je dominirala 2024. imala je 30 do 40 mutacija u spike proteinu i brzo preuzela globalnu dominaciju. XEC i KP.2 slijedile su sličan obrazac. BA.3.2 ima dvostruko više mutacija, ali nije pokazala održivu prednost rasta u usporedbi s ko-cirkulirajućim varijantama XFG i NB.1.8.1.
Virolog Andrew Pekosz s Johns Hopkinsa sažima paradoks: „Na papiru izgleda zastrašujuće, ali zapravo nije imala velik utjecaj u smislu bolesti na većini mjesta. Ako bi imala stvarno posebne prednosti, vjerojatno bismo vidjeli da brzo preuzima dominaciju globalno. To se nije dogodilo, ali ne nestaje, tako da ju treba pratiti.“
Dr. Marc Johnson sa Sveučilišta Missouri iznosi procjenu: „Mislim da postoji velika šansa da će BA.3.2 postati dominantna varijanta, ali sigurno nije ‚pometajuća’ varijanta poput mnogih koje smo vidjeli ranije.“ Za sada ostaje prisutna svugdje, ali dominantna nigdje.
Oprez, ali bez panike: što nam govori Cicada o našem životu s koronavirusom
BA.3.2 „Cicada“ reprezentira fascinantnu evolucijsku priču, ali i jasan podsjetnik da SARS-CoV-2 nije gotov s mutiranjem. Virus može „spavati“ godinama u jednoj osobi, akumulirati desetke mutacija i izroniti kao nešto što nismo očekivali.
Opća slika je umirujuća: Cicada je na papiru najimunološki izazovna varijanta ikad viđena, ali u stvarnom životu ne uzrokuje više hospitalizacija i smrtnih slučajeva od prethodnih Omicron varijanti. Neil Maniar sa Northeastern Sveučilišta sažima situaciju: „U ovom trenutku, COVID je nešto što je dio naše svakodnevice, slično gripi i drugim respiratornim bolestima.“
No tri pitanja ostaju otvorena: hoće li BA.3.2 steći dodatne mutacije koje bi je učinile zaraznijom, kako će se ponašati ljeti i hoće li jesensko cjepivo uspješno zauzdati njezino širenje. Za sve to trebamo pričekati. Dok čekamo, alati zaštite su isti: testiranje, cjepivo za rizične skupine i rano liječenje kada je potrebno.