Giht je oblik artritisa, točnije vrsta upalnog artritisa, koji izaziva intenzivne bolove, oticanje i upalu u zahvaćenim zglobovima.
Iako mnogi ljudi misle da je giht rijedak, riječ je zapravo o jednom od najčešćih oblika artritisa, posebice među muškarcima srednje dobi i ženama nakon menopauze.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, giht pogađa oko 1-4% stanovništva razvijenih zemalja.
Što je zapravo giht i kako se razvija?
Giht nastaje zbog povećanih razina mokraćne kiseline u krvi, stanje poznato kao hiperuricemija.
Kada tijelo proizvodi previše mokraćne kiseline ili je bubrezi ne izlučuju dovoljno, kristali mokraćne kiseline talože se u zglobovima, što uzrokuje upalu, jake bolove i oticanje. Ovi kristali se zovu uratni kristali, a mogu se nakupljati i u drugim dijelovima tijela, tvoreći tofe.
Koji su najčešći simptomi gihta?
Prvi napad gihta obično pogađa zglob nožnog palca. Simptomi gihta javljaju se naglo, često tijekom noći, uzrokujući jak bol, oticanje, crvenilo i toplinu zahvaćenog zgloba. Bol može biti toliko jaka da čak i dodir plahta može biti bolan. Giht može zahvatiti i druge zglobove poput gležnja, koljena, prstiju ruke ili lakta.
Ako se ne liječi, giht može postati kroničan, što dovodi do trajnih oštećenja zglobova, kostiju i mekog tkiva.
Dijagnoza gihta: Kako liječnici potvrđuju bolest?
Dijagnoza gihta obično počinje fizičkim pregledom te uzimanjem detaljne povijesti bolesti pacijenta. Liječnik može preporučiti krvne testove za mjerenje razine mokraćne kiseline u krvi i urinu. Također, može biti potrebna ultrazvučna pretraga ili CT pregled kako bi se potvrdilo prisustvo kristala.
Najsigurnija metoda dijagnoze je analiza tekućine iz zahvaćenog zgloba pod mikroskopom, gdje liječnik traži prisutnost uratnih kristala.
Što uzrokuje giht?
Giht može biti izazvan različitim čimbenicima:
- Hrana i pića bogata purinima: Crveno meso, iznutrice, morski plodovi poput tunjevine, školjki i sličnih namirnica, kao i alkohol (posebno pivo), mogu povećati razinu mokraćne kiseline u krvi.
- Zaslađeni napici: Pića bogata fruktozom i visokofruktoznim kukuruznim sirupom mogu povećati rizik za giht.
- Bolesti i lijekovi: Bolesti poput visokog krvnog tlaka, bolesti bubrega, dijabetesa i pretilosti, kao i lijekovi poput aspirina ili diuretika, također su povezani s većim rizikom od razvoja gihta.
- Genetski čimbenici: Neki ljudi jednostavno su skloniji razvoju gihta zbog genetskih predispozicija.
Tko je najviše izložen riziku od gihta?
Muškarci su skloniji razvoju gihta, no rizik raste i kod žena nakon menopauze. Osobe s bubrežnim bolestima, metaboličkim sindromom, pretilošću ili visokim krvnim tlakom imaju veće šanse za razvoj gihta. Također, pretjerana konzumacija alkohola i određene prehrambene navike povećavaju rizik za razvoj gihta.
Liječenje gihta
Tijekom akutnog napada gihta, cilj je smanjiti bol i upalu. Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), kolhicin ili kortikosteroidi često se koriste za ublažavanje simptoma.
Za dugoročno upravljanje gihtom ključno je smanjenje razine mokraćne kiseline u krvi. Liječnici mogu propisati lijekove poput alopurinola ili febuksostata za kontrolu razine mokraćne kiseline, čime se smanjuje rizik budućih napada gihta.
Ako se giht ne liječi, može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su trajna oštećenja zglobova, nastanak tofa i bubrežnih kamenaca.
Kako spriječiti giht?
Preventivne mjere mogu značajno smanjiti rizik od napada gihta i pomoći vam da živite bez bolova:
- Promjene u prehrani: Izbjegavajte hranu bogatu purinima, ograničite unos alkohola, posebno piva, i smanjite unos slatkih napitaka. Preporučuje se zdrava dijeta bogata povrćem, voćem i žitaricama.
- Hidratacija: Povećajte unos vode kako biste pomogli bubrezima u eliminaciji mokraćne kiseline.
- Kontrola težine i vježbanje: Redovita tjelesna aktivnost i gubitak suvišnih kilograma mogu smanjiti rizik od gihta.
- Redovite kontrole: Osobe koje već imaju giht trebaju redovito kontrolirati razinu mokraćne kiseline i pratiti svoje zdravstveno stanje.
Giht nije šala
Giht je ozbiljno stanje koje zahtijeva pažnju, pravovremenu dijagnozu i učinkovito liječenje. Pridržavanjem preporučenih mjera prevencije, promjenom prehrane i redovitim liječničkim kontrolama moguće je učinkovito upravljati ovom bolesti i izbjeći ozbiljne komplikacije. Ne dopustite da giht naruši kvalitetu vašeg života – poduzmite potrebne korake na vrijeme.