Krpelji su sitni, ali izuzetno opasni vanjski paraziti koji se hrane krvlju životinja i ljudi. Pripadaju skupini paučnjaka, bliski su srodnici pauka i grinja, a u prirodi igraju važnu ulogu kao dio ekosustava. Ipak, njihova prisutnost u šumama, parkovima i travnatim područjima predstavlja zdravstveni rizik jer mogu biti prijenosnici brojnih uzročnika bolesti – bakterija, virusa i parazita.
Krpelji najčešće borave u visokoj travi, grmlju ili na šumskom tlu, gdje čekaju prolazak domaćina za kojeg će se zakačiti. Aktivni su od ranog proljeća do kasne jeseni, a zbog sve toplijih zima u posljednjim godinama njihova sezona traje sve dulje. Iako ugriz krpelja sam po sebi nije bolan niti opasan, problem nastaje ako je krpelj zaražen patogenima koje može prenijeti na čovjeka. Znate li koje bolesti prenose krpelji?
Lajmska bolest – najpoznatija i najčešća
Najpoznatija bolest koju prenose krpelji u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, je Lajmska bolest (Lyme borelioza). Uzročnik je bakterija Borrelia burgdorferi, a prenosi se ugrizom zaraženog krpelja iz roda Ixodes.
Prvi simptom obično je karakteristični crveni kružni osip koji se širi s mjesta ugriza – erythema migrans. Osip se pojavljuje nekoliko dana do tjedana nakon ugriza, a prate ga umor, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, te ponekad povišena temperatura. Ako se bolest ne liječi na vrijeme, može prijeći u kronični oblik i uzrokovati ozbiljne komplikacije: upalu zglobova (artritis), oštećenje živčanog sustava i srca.
Lajmska bolest se liječi antibioticima, a rana dijagnoza gotovo uvijek znači potpuni oporavak. Stoga je važno pratiti eventualne promjene na koži i potražiti liječnički savjet ako se pojavi sumnjivi osip nakon ugriza krpelja.
Krpeljni meningoencefalitis – virusna prijetnja mozgu
Druga vrlo poznata bolest je krpeljni meningoencefalitis (KME), koji uzrokuje virus iz skupine flavivirusa. Za razliku od Lajmske bolesti, koja je bakterijska, KME je virusna infekcija koja može zahvatiti središnji živčani sustav.
Bolest najčešće ima dvije faze. U prvoj se javljaju nespecifični simptomi slični gripi – vrućica, umor, bolovi u mišićima i zglobovima. Nakon kratkog poboljšanja, kod dijela oboljelih dolazi do druge faze s upalom moždanih ovojnica i mozga, što uzrokuje jake glavobolje, ukočen vrat, povraćanje i ponekad neurološke komplikacije.
Za KME ne postoji specifičan lijek, ali srećom postoji učinkovito cjepivo koje se preporučuje osobama koje često borave u prirodi, poput planinara, šumara, lovaca i kampista. Hrvatska je jedno od područja gdje su zabilježeni slučajevi ove bolesti, osobito u sjevernim i središnjim dijelovima zemlje.
Anaplazmoza i ehrlichioza – skriveni bakterijski neprijatelji
Anaplazmoza i ehrlichioza su bolesti koje uzrokuju bakterije iz srodnih rodova Anaplasma i Ehrlichia. Prenose se istim vrstama krpelja koji prenose i Lajmsku bolest, pa se ponekad mogu pojaviti i istodobno kod iste osobe.
Simptomi su obično nespecifični – povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i izrazit umor. Rjeđe se javljaju osipi. Budući da podsjećaju na običnu gripu, mnogi ih ne prepoznaju na vrijeme. U težim slučajevima mogu uzrokovati oštećenje jetre, pluća ili krvnih stanica. Srećom, i ove bolesti se mogu uspješno liječiti antibioticima ako se prepoznaju na vrijeme.
Babezioza – bolest nalik malariji
Babezioza (poznata i kao piroplazmoza) uzrokovana je parazitom Babesia microti i srodnim vrstama. Taj se mikroorganizam razvija unutar crvenih krvnih stanica, što bolest čini donekle sličnom malariji.
U većine zdravih osoba infekcija prolazi bez simptoma ili s blagim smetnjama poput umora i vrućice. Međutim, kod osoba oslabljenog imuniteta, starijih ili onih bez slezene, bolest može biti vrlo ozbiljna i dovesti do anemije, žutice pa čak i zatajenja organa.
Babezioza je češća u Sjevernoj Americi, ali se posljednjih godina povremeno bilježi i u Europi. Liječenje uključuje kombinaciju lijekova koji uništavaju parazita.
Rikecioze – raznolika skupina bolesti
Pod nazivom rikecioze podrazumijeva se više bolesti koje uzrokuju bakterije roda Rickettsia. Ove bakterije prenose različite vrste krpelja, a infekcije se razlikuju po težini i simptomima.
U Hrvatskoj se povremeno bilježe blaži oblici, poput tzv. krpeljnog limfadenitisa, kojeg uzrokuje Rickettsia slovaca. Obično se javlja bolna oteklina limfnih čvorova u području vrata ili tjemena, uz manju ranicu na mjestu ugriza.
U drugim dijelovima svijeta postoje i ozbiljniji oblici, poput mediteranske pjegave groznice ili Rocky Mountain spotted fevera, ali oni su u našim krajevima vrlo rijetki.
Tularemija – „zečja groznica“
Tularemija, poznata i kao zečja groznica, uzrokovana je bakterijom Francisella tularensis. Osim krpeljima, bolest se može prenijeti i kontaktom s divljim životinjama, osobito glodavcima i zečevima, ili kontaminiranom vodom.
Simptomi uključuju naglu visoku temperaturu, povećane limfne čvorove i rane na koži ili sluznici. Iako može zvučati zastrašujuće, uz pravovremeno liječenje antibioticima prognoza je vrlo dobra. Tularemija se u Hrvatskoj javlja sporadično, najčešće u kontinentalnim krajevima.
Kongo-krimska hemoragična groznica – rijetka, ali smrtonosna
Među najopasnijim krpeljnim bolestima svakako je Kongo-krimska hemoragična groznica (CCHF), koju uzrokuje virus iz roda Nairovirus. Ova bolest izaziva teška krvarenja, visoku temperaturu i oštećenje organa, a smrtnost može biti vrlo visoka.
Srećom, u Europi i Hrvatskoj pojavljuje se izuzetno rijetko, uglavnom u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Rizik za opću populaciju je vrlo nizak, no bolest pokazuje koliko krpelji mogu biti ozbiljan vektor patogena.
Ostale bolesti i nove prijetnje
Osim navedenih, krpelji mogu prenositi i druge manje poznate bolesti, poput neorikecioza, Bartoneloze, Tularenske varijante bakterija, te razne nove viruse koji se tek istražuju. Znanstvenici redovito otkrivaju nove mikroorganizme u krpeljima, pa je vjerojatno da ukupan broj bolesti koje prenose nije konačan. Danas se smatra da krpelji globalno prenose više od 20 poznatih bolesti kod ljudi, a kod životinja i više od 50.
Simptomi ugriza krpelja
Ugriz krpelja najčešće prolazi gotovo neprimjetno – mala crvena točka, blagi otok ili kvržica, bol na dodir ili kratkotrajni svrbež uobičajena su lokalna reakcija kože na njegovu slinu. Takvi simptomi obično nestaju u roku od nekoliko dana i ne zahtijevaju poseban tretman.
Međutim, ono što zabrinjava nisu sami ugrizi, nego mogućnost prijenosa uzročnika bolesti koje krpelji ponekad nose. U tim slučajevima, simptomi se ne pojavljuju odmah, već nakon nekoliko dana ili tjedana, i mogu biti vrlo raznoliki – od promjena na koži do općih znakova infekcije.
Zato je važno pratiti mjesto ugriza i cjelokupno stanje organizma te, u slučaju pojave bilo kakvih neobičnih promjena, potražiti savjet liječnika. Pravovremeno prepoznavanje i reakcija ključni su za sprječavanje komplikacija povezanih s ugrizima krpelja.
Zaštita i prevencija
Iako krpelji mogu prenositi čitav niz opasnih bolesti, rizik od zaraze možemo značajno smanjiti ako se pridržavamo osnovnih pravila zaštite. Tijekom boravka u prirodi treba nositi svijetlu, zatvorenu odjeću s dugim rukavima i nogavicama, koristiti repelente protiv krpelja i izbjegavati hodanje kroz visoku travu. Nakon povratka kući, važno je temeljito pregledati tijelo, posebno pregibe, vlasište i područja iza ušiju. Također je važno znati koji su simptomi ugriza krpelja.
Ako se krpelj ipak zakači, treba ga što prije pravilno ukloniti, po mogućnosti pincetom, bez gnječenja tijela krpelja. Nakon uklanjanja, mjesto ugriza treba pratiti nekoliko tjedana. Pojavi li se osip, temperatura ili bilo kakvi neobični simptomi – odmah treba potražiti liječničku pomoć, jer, posljedice ugriza krpelja mogu biti teške i kronične.