Zima donosi sezonu respiratornih infekcija, a u posljednjih nekoliko godina usporedo kruže virus gripe (influenca) i SARS-CoV-2. Sezona 2025./2026. u Hrvatskoj počela je ranije nego obično: prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), do sredine veljače 2026. prijavljeno je više od 40.000 oboljelih od gripe i 74 smrtna slučaja izravno ili neizravno povezana s gripom i njezinim komplikacijama.
Ovaj tekst odgovara na tri najčešća pitanja: kako prepoznati ove bolesti, kako razlikovati gripu od COVID-19 (i prehlade), te što konkretno možemo učiniti da se zaštitimo.
Što su zarazne respiratorne bolesti?
Zarazne bolesti dišnog sustava uzrokovane su mikroorganizmima, najčešće virusima, koji se prenose s jedne osobe na drugu kapljičnim putem ili aerosolima. Najčešće virusne respiratorne bolesti koje pogađaju odrasle i djecu u hladnijem dijelu godine su:
- COVID-19: uzrokuje ga koronavirus SARS-CoV-2
- gripa (influenca): uzrokuju je virusi influence tip A i B
- obična prehlada: uzrokuju je rinovirusi i drugi virusi, blažeg tijeka
- RSV (respiratorni sincicijski virus): posebno opasan za dojenčad i starije osobe
Osim ovih, postoje i bakterijske zarazne bolesti poput tuberkuloze ili bakterijskog gastroenteritisa, no one se prenose drugačijim mehanizmima i zahtijevaju drugačije liječenje. Fokus ovog teksta je na COVID-19 i gripi, budući da su to bolesti s najvećim potencijalom za ozbiljne komplikacije kod rizičnih skupina i jedine dvije za koje u Hrvatskoj postoji organizirano sezonsko cijepljenje.
COVID-19: što trebamo znati
Uzročnik i aktualne varijante
COVID-19 uzrokuje virus SARS-CoV-2. Od otkrića 2019. virus se kontinuirano mijenja. Danas globalno dominiraju omikronske podlinije, a Tehničko savjetodavno vijeće SZO-a (TAG-CO-VAC) za sezonu 2025./2026. preporučilo je monovalentni soj LP.8.1 kao antigen za ažurirana cjepiva. Najnovije informacije o aktualnim varijantama dostupne su u našem tekstu o novoj COVID varijanti „Cicada” (BA.3.2).
Populacijski imunitet stečen prethodnim infekcijama i cijepljenjem značajno je smanjio broj teških oblika bolesti, no SARS-CoV-2 i dalje cirkulira tijekom cijele godine.
Simptomi COVID-19
Simptomi se obično pojavljuju 3 do 6 dana nakon izlaganja. Najčešći su:
- povišena tjelesna temperatura (češće blaža nego kod gripe)
- suh kašalj koji se postupno pojačava
- grlobolja, curenje nosa
- umor i glavobolja
- bolovi u mišićima (rjeđi nego kod gripe)
- gubitak osjeta njuha ili okusa (danas rjeđi nego u ranijim valovima)
Bolest kod mlađih i inače zdravih osoba najčešće prolazi za 7 do 10 dana uz mirovanje i simptomatsku terapiju. Teži oblici (upala pluća, akutni respiratorni distres sindrom, tromboembolijski događaji) češći su kod starijih, kroničnih bolesnika i necijepljenih osoba.
Dugi COVID (post-COVID sindrom)
Dio oboljelih nastavlja osjećati tegobe i tjednima ili mjesecima nakon akutne bolesti. Prema procjeni SZO-a, to se događa u otprilike 6–7% odraslih koji su prebolili COVID-19. Najčešći simptomi dugog COVID-a su kronični umor, poteškoće s koncentracijom (“mozak u magli”), otežano disanje pri naporu i lupanje srca.
Liječenje
Za COVID-19 postoji antivirusna terapija: nirmatrelvir/ritonavir (Paxlovid) i remdesivir namijenjeni su osobama s visokim rizikom od teškog oblika bolesti i najučinkovitiji su ako se uzmu unutar prvih 5 dana od pojave simptoma. Informacije o odobrenim lijekovima u Hrvatskoj dostupne su na stranicama HALMED-a. O primjerenosti antivirusne terapije odlučuje liječnik.
Gripa (influenca): stara bolest s godišnjim novostima
Uzročnik
Gripu uzrokuju virusi influence tip A i B. Tip A dijeli se na podtipove prema površinskim proteinima: hemaglutininu (H) i neuraminidazi (N). U sezoni 2025./2026. u Hrvatskoj prevladava tip A/H3N2, uz manju zastupljenost A/H1N1pdm09 i virusa influence B. Više o povijesti virusa gripe, uključujući španjolsku gripu iz 1918. i njezine lekcije, možete pročitati u posebnom tekstu.
Virus gripe skloniji je mutacijama od SARS-CoV-2, što objašnjava zašto se možemo razboliti svake godine i zbog čega se sastav cjepiva godišnje prilagođava novim cirkulirajućim sojevima. Prema WHO-u, sezonska gripa godišnje uzrokuje 290.000 do 650.000 smrtnih slučajeva od respiratornih komplikacija diljem svijeta.
Simptomi gripe
Gripa počinje naglo. To je ključna razlika od prehlade i COVID-19. Simptomi se razvijaju u roku od nekoliko sati:
- visoka temperatura (38–40 °C), gotovo uvijek prisutna
- jaki bolovi u mišićima i zglobovima (osobito u leđima i nogama)
- jaka glavobolja
- tresavica i znojenje
- izrazita iscrpljenost i slabost
- suh, nadražujući kašalj (pojavljuje se nešto kasnije)
Osoba je zarazna 24 sata prije pojave simptoma i obično do 5–7 dana od početka bolesti.
Komplikacije gripe
Najčešće komplikacije su primarna virusna ili sekundarna bakterijska upala pluća, upala grla i sinusa i akutni bronhitis. Rjeđe, ali ozbiljne komplikacije uključuju miokarditis (upalu srčanog mišića), encefalitis i sepsu. Zbog tih komplikacija svake zime bilježimo “višak smrtnosti”, tj. povećan broj umrlih u zimskom razdoblju, posebice među osobama starijima od 65 godina.
U sezoni 2024./2025. u Hrvatskoj je zabilježeno više od 44.000 slučajeva gripe, oko 2.000 hospitalizacija i 68 smrtnih slučajeva.
Liječenje
Oseltamivir (Tamiflu) antivirusni je lijek koji skraćuje trajanje gripe i smanjuje rizik od komplikacija. Najučinkovitiji je ako se uzme unutar 48 sati od pojave prvih simptoma, stoga je kod rizičnih skupina važno brzo posjetiti liječnika.
Usporedba simptoma: gripa, COVID-19 i prehlada
Ova tablica najbrže odgovara na pitanje “što imam”, ali imajte na umu da je jedini pouzdan način razlikovanja laboratorijsko ili brzo antigensko testiranje.
| Simptom | Gripa | COVID-19 | Prehlada |
|---|---|---|---|
| Početak bolesti | Nagao (sati) | Postupan (dani) | Postupan |
| Visoka temperatura | Gotovo uvijek | Često, ali blaža | Rijetko |
| Bolovi u mišićima | Jaki, odmah | Blagi ili odsutni | Odsutni |
| Glavobolja | Gotovo uvijek | Umjerena | Rijetko |
| Umor i slabost | Jak | Jak | Blagi |
| Kašalj | Suh, nadražujući | Suh, postupno jači | Produktivan |
| Grlobolja | Umjerena | Česta | Česta |
| Curenje nosa | Umjereno | Česta | Jako |
| Gubitak njuha/okusa | Rijetko | Moguće (rjeđe nego ranije) | Ne |
| Otežano disanje | Kod komplikacija | Kod komplikacija | Ne |
| Inkubacija | 1–4 dana | 3–6 dana | 1–3 dana |
| Trajanje bolesti | 7–10 dana | 7–14 dana | 3–7 dana |
Ključna razlika u praksi: Ako ste se jutros probudili zdravi, a do podne imate 39 °C i ne možete ustati iz kreveta. To je klasična gripa. COVID-19 rijetko počinje tako naglo.
Metode zaštite i prevencije
Cijepljenje: najučinkovitija zaštita
Cijepljenje je jedina mjera koja pruža specifičnu zaštitu od gripe i teških oblika COVID-19. Nije 100% učinkovito, ali kod cijepljenih osoba bolest prolazi znatno blaže, a rizik od hospitalizacije i smrtnog ishoda značajno je manji. Detaljnu analizu o tome kako funkcionira cjepivo, mitovima o nuspojavama i savjetima za cijepljenje u Hrvatskoj pročitajte u tekstu Cijepljenje protiv gripe: da li je potrebno i učinkovito?
Cjepivo protiv gripe u sezoni 2025./2026. besplatno je za osobe iz rizičnih skupina: starije od 65 godina, kronične bolesnike (srčane, plućne, bubrežne, metaboličke, hematološke bolesti i imunokompromitirane osobe), trudnice i zdravstvene djelatnike. Od prosinca 2025. cjepivo je dostupno besplatno i za sve ostale zainteresirane građane. Javite se svom liječniku obiteljske medicine ili u ljekarnu. Popis preporučenih cjepiva i upute za primjenu dostupni su na stranicama HZJZ-a.
Cjepivo protiv COVID-19 ove jeseni preporučuje se osobama s povećanim rizikom koje nisu cijepljene ili preboljele bolest u posljednjih šest mjeseci: jedna doza ažuriranog cjepiva (soj LP.8.1). Cjepivo protiv COVID-19 i cjepivo protiv gripe mogu se primiti istovremeno, bez razmaka. Preporuke HZJZ-a za cijepljenje protiv COVID-19 dostupne su na hzjz.hr.
Prema podacima HZJZ-a, cijepljenost osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj iznosi oko 25%, dok je cilj SZO-a 75% za tu skupinu. Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) redovito naglašava da je povećanje cijepljenosti u rizičnim skupinama prioritet javnozdravstvene politike EU/EGP. Zasebno istraživanje o tome može li u budućnosti jedno cjepivo štititi od gripe, COVID-19 i prehlade istovremeno pročitajte u tekstu o univerzalnom cjepivu.
Jačanje imunološkog sustava
Osim cijepljenja, zdrav imunološki sustav smanjuje rizik od infekcija i olakšava oporavak. Pravilna prehrana, dovoljan san, tjelesna aktivnost i upravljanje stresom temelji su dobrog imuniteta. Ako razmišljate o dodacima prehrani, pročitajte koje su vitamine i minerale za imunitet poduprle kliničke studije, a koji ostaju tek marketinška obećanja.
Higijena ruku
Pranje ruku sapunom i tekućom vodom u trajanju od najmanje 30 sekundi jedan je od najučinkovitijih načina sprječavanja prijenosa virusa. Pravilna tehnika obuhvaća dlanove, nadlanice, prostor između prstiju i palčeve. Kada voda i sapun nisu dostupni, koristite dezinficijens s najmanje 60–70% alkohola.
Ruke je posebno važno oprati: nakon dolaska kući, prije pripreme hrane, nakon korištenja toaleta, nakon brisanja nosa ili kašljanja i nakon kontakta s bolesnom osobom.
Respiratorni bonton i izolacija
Ako imate simptome respiratorne bolesti, ostanite kod kuće. To je najvažnija preventivna mjera za okolinu. Pri kašljanju ili kihanju prekrijte nos i usta papirnatom maramicom ili unutarnjom stranom lakta.
Ne idite na posao, u školu niti u kontakt s ranjivim osobama dok imate povišenu temperaturu i akutne simptome.
Ventilacija zatvorenih prostora
Gripa i COVID-19 prenose se učinkovitije u slabo prozračenim zatvorenim prostorima. Redovito otvarajte prozore višeput dnevno, osobito kada se u prostoriji skuplja više ljudi. U većim prostorima učinkoviti mogu biti i pročistači zraka s HEPA filtrima, no oni ne zamjenjuju ventilaciju ni ostale mjere.
Kada ići liječniku
Kod inače zdravih odraslih osoba blaga gripa ili COVID-19 ne zahtijeva posjet liječniku. Mirovanje, dovoljno tekućine i lijekovi za snižavanje temperature (paracetamol ili ibuprofen) su dostatni.
Javite se liječniku ako:
- visoka temperatura traje dulje od 3–4 dana
- simptomi se pogoršavaju nakon početnog poboljšanja (mogući znak bakterijske komplikacije)
- pojavi se gnojni iskašljaj ili bol u prsima
- imate kronične bolesti i sumnjate na gripu ili COVID-19 (antivirusna terapija mora početi rano)
Osobama iz rizičnih skupina (starijima od 65 godina, trudnicama, kroničnim bolesnicima, imunokompromitiranima i maloj djeci) savjetujemo posjet liječniku već u prvim danima bolesti.
Pozovite 112 ili hitnu pomoć (194) ako se pojavi:
- otežano disanje ili osjećaj gušenja
- stalna bol ili pritisak u prsima
- iznenadna smetenost ili nemogućnost buđenja
- modrikaste usnice ili nokti
- kod djece: uvlačenje međurebrenih prostora pri udahu, konvulzije, znakovi dehidracije
Što nam brojevi govore?
Do sredine veljače 2026. Hrvatska je od gripe imala više smrtnih slučajeva nego za cijelu prethodnu sezonu. Standardna objašnjenja, rani početak sezone, agresivniji soj H3N2 i kronično niska procijepljenost kod starijih, sva su točna. Ali možda ne govore cijelu priču.
Pandemija COVID-19 nije završila zadnjim valom koji pamtimo. Prema procjeni SZO-a, dugi COVID razvija oko 6 do 7 posto odraslih koji su preboljeli COVID-19, a kod dijela tih ljudi ostavlja mjerljiva oštećenja srca i pluća. Upravo su srčane i plućne bolesti ono što gripu čini opasnom. U Hrvatskoj bi to moglo biti 150.000 do 200.000 osoba koje nisu u “službenim” rizičnim skupinama, ali čiji organizam više nije isti kao 2019. godine. Sustav ih ne prati, ne cijepi ih prioritetno i ne smatra ih rizičnima.
Vrijedi reći glasno: ako ste u proteklih nekoliko godina imali COVID-19 i još uvijek povremeno osjećate neuobičajeni umor, zadihanost pri naporu ili vam srce katkad “preskače” bez jasnog razloga, razgovor s liječnikom o cijepljenju nije samo za starije i kronične bolesnike. Možda se tiče i vas.
Postoji još jedno zanimljivo pitanje koje istraživači tek počinju razmatrati. Imunološka memorija iz djetinjstva, tzv. imunološki imprinting, znači da je vaša prirodna zaštita od gripe dijelom određena time kada ste se rodili i s kojim sojem virusa ste se kao dijete prvi put sreli. Generacije odrasle nakon 1968. imaju slabiju prirodnu zaštitu od ovogodišnjeg dominantnog soja H3N2 nego, primjerice, njihovi roditelji. To nije razlog za paniku, ali jest razlog da cijepljenje shvatimo ozbiljno neovisno o godinama.
Na kraju, odgovor je i dalje isti: cijepljenje kao primarna zaštita, higijena ruku, prozračivanje prostora i ostanak kod kuće kad smo bolesni. Ali kontekst koji stoji iza tih savjeta sve je složeniji. Tijela s kojima ulazimo u svaku novu gripu nisu ista tijela koja su prošle sezone preboljela prethodnu. Za aktualne preporuke i epidemiološke podatke pratite HZJZ i SZO. Ostale tekstove o zaraznim bolestima i prevenciji pronađite na MZSS.hr.
Najčešće postavljena pitanja (FAQ)
Kako razlikovati gripu od COVID-19 bez testa?
Gripa gotovo uvijek počinje naglo: u nekoliko sati razvijete visoku temperaturu i jake bolove u mišićima. COVID-19 obično počinje blaže i postupno. Jedini pouzdan način razlikovanja je brzi antigenski test ili PCR test.
Mogu li istovremeno imati gripu i COVID-19?
Da, koinfekcija je moguća, iako rijetka. Može dovesti do težih simptoma. Testiranjem na oba uzročnika utvrđuje se što je prisutno i kako liječiti.
Je li gripa opasna samo za starije?
Ne. Gripa može biti ozbiljna kod svih, uključujući malu djecu, trudnice i osobe s kroničnim bolestima u bilo kojoj dobi. U sezoni 2024./2025. u Hrvatskoj je zabilježeno oko 2.000 hospitalizacija zbog gripe.
Smije li se cjepivo protiv gripe i COVID-19 primiti u isti dan?
Da. HZJZ i SZO potvrđuju da se oba cjepiva mogu primiti istovremeno (u različite ruke). Nema dokaza da to povećava nuspojave.
Kada je previše kasno za cjepivo protiv gripe?
Nije nikad “previše kasno” dok virus cirkulira. Sezona gripe traje i u veljači i ožujku. Cjepivo počinje štititi 1–2 tjedna nakon primanja. Sve o tome kada i gdje se cijepiti u tekstu Cijepljenje protiv gripe: da li je potrebno i učinkovito?
Što je dugi COVID?
Post-COVID sindrom (dugi COVID) je stanje u kojem simptomi poput umora, zadihanosti i kognitivnih teškoća traju dulje od 4 tjedna nakon akutne bolesti. Prema SZO-u, pogađa oko 6–7% odraslih koji su prebolili COVID-19. Nema specifičnog lijeka, a liječenje je simptomatsko i multidisciplinarno.