Crijevna viroza i trovanje hranom dvije su uobičajene gastrointestinalne bolesti koje mogu izazvati slične simptome. Oba stanja mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev i bol u trbuhu. Međutim, uzrokuju ih različiti patogeni i imaju različite metode liječenja. Neophodno je razumjeti razlike između ove dvije bolesti kako bi se odredio najbolji način liječenja. U ovom ćemo članku predstaviti glavne razlikae između crijevne viroze i trovanja hranom.
Što je crijevna viroza?
Crijevna viroza poznata i kao virusni gastroenteritis, česta je virusna infekcija koja zahvaća gastrointestinalni trakt. Infekciju može uzrokovati niz virusa, uključujući rotavirus, norovirus i adenovirus. Virus je vrlo zarazan i lako se širi s osobe na osobu kontaktom s kontaminiranim površinama, hranom ili vodom. Virus se također može prenijeti kontaktom s povraćenim sadržajem ili stolicom zaražene osobe.
Crijevna viroza ima simptome koji obično počinju jedan do tri dana nakon izlaganja virusu. Najčešći simptomi uključuju proljev, povraćanje, mučninu, bolove u trbuhu i vrućicu. U nekim slučajevima crijevna viroza također može uzrokovati glavobolje, bolove u mišićima i umor. Ozbiljnost simptoma može varirati ovisno o dobi i općem zdravstvenom stanju zaražene osobe.
Većina slučajeva crijevne viroze nestaje sama od sebe u roku od nekoliko dana do tjedan dana bez ikakvog specifičnog liječenja. Međutim, važno je ostati hidriran i odmoriti se kako bi se tijelo izborilo s virusom. Konzumacija veće količine tekućine, poput vode i sportskih napitaka, može pomoći u nadoknadi izgubljenih elektrolita. U teškim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija kako bi se spriječila dehidracija ili pružila potporna njega.
Prevencija crijevne viroze uključuje održavanje dobre higijenske prakse, poput čestog pranja ruku i izbjegavanja kontakta s kontaminiranim površinama ili predmetima. Također je važno izbjegavati kontakt s osobama koje imaju crijevnu virozu i ostati kod kuće s posla ili škole ako osjećate simptome infekcije.
Što je trovanje hranom?
Trovanje hranom je bolest uzrokovana konzumiranjem hrane ili pića kontaminiranih bakterijama, virusima, parazitima ili toksinima. Kontaminacija se može dogoditi u bilo kojoj fazi procesa proizvodnje hrane, uključujući uzgoj, preradu, pakiranje, skladištenje ili kuhanje. Simptomi trovanja hranom mogu varirati ovisno o vrsti kontaminacije od blagih do teških.
Najčešći simptomi trovanja hranom uključuju mučninu, povraćanje, proljev, grčeve u želucu i groznicu. Ovi se simptomi mogu pojaviti unutar nekoliko sati nakon konzumiranja kontaminirane hrane ili tek nakon nekoliko dana. Ostali simptomi mogu uključivati glavobolju, bolove u mišićima i dehidraciju. U teškim slučajevima, trovanje hranom može dovesti do hospitalizacije, osobito za malu djecu, trudnice, starije osobe i one s oslabljenim imunološkim sustavom.
Liječenje trovanja hranom razlikuje se ovisno o težini bolesti i vrsti kontaminacije. U blagim slučajevima, bolest će obično nestati sama od sebe u roku od nekoliko dana do tjedan dana. Međutim, važno je ostati hidriran uzimajući puno tekućine kako biste nadoknadili izgubljenu tekućinu i elektrolite. U teškim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija.
Prevencija trovanja hranom uključuje poduzimanje mjera za izbjegavanje kontaminacije hrane i pića. To uključuje često pranje ruku i površina, odvajanje sirove i kuhane hrane i kuhanje hrane na odgovarajućoj temperaturi. Također je važno izbjegavati konzumiranje sirovog ili nedovoljno kuhanog mesa, peradi, plodova mora i jaja, kao i nepasteriziranog mlijeka ili sokova.
Simptomi crijevne viroze i trovanja hranom
Simptomi crijevne viroze i trovanja hranom mogu biti slični, pa može biti teško utvrditi koji je uzrok bolesti. Međutim, postoje neke razlike u simptomima koje mogu pomoći u razlikovanju to dvoje.
Crijevna viroza obično uzrokuje simptome poput proljeva, povraćanja, mučnine, bolova u trbuhu i vrućice. Proljev može biti vodenast i čest, a povraćanje može biti često i snažno. Simptomi mogu biti popraćeni glavoboljom, bolovima u mišićima i umorom. U nekim slučajevima također može doći do gubitka apetita i dehidracije ako je crijevna viroza povezana s pogoršanjem općeg zdravstvenog stanja,
S druge strane, trovanje hranom može izazvati simptome kao što su mučnina, povraćanje, proljev, grčevi u želucu i groznica. Simptomi se mogu pojaviti unutar nekoliko sati nakon konzumiranja kontaminirane hrane ili može proći nekoliko dana da se pojave. Ostali simptomi mogu uključivati glavobolju, bolove u mišićima i dehidraciju. Ozbiljnost simptoma može varirati ovisno o vrsti kontaminacije i cjelokupnom zdravlju zaražene osobe.
Crijevna viroza i trovanje hranom mogu uzrokovati slične simptome, a može biti izazovno odrediti koji je uzrok bolesti. U nekim slučajevima mogu biti potrebne laboratorijske pretrage kako bi se utvrdio uzrok bolesti. Ako osjećate simptome, važno je da pijete puno tekućine i da se odmarate kako biste dopustili tijelu da se izbori s infekcijom. U teškim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija kako bi se pružila potporna njega.
Uzroci crijevne viroze i trovanja hranom
Crijevna viroza i trovanje hranom imaju različite uzroke, što može pomoći u određivanju izvora zaraze. Crijevnu virozu, također poznatu kao trbušna gripa, uzrokuju različiti virusi koji mogu zaraziti probavni sustav. Ti se virusi mogu širiti kontaktom sa zaraženom osobom, kontaminiranim površinama ili kontaminiranom hranom i vodom. Najčešći tipovi virusa koji uzrokuju crijevnu virozu su norovirus, rotavirus i enterovirus. Norovirus je vrlo zarazan i može se brzo širiti na prepunim mjestima, poput škola, domova za starije i krstarenja.
Trovanje hranom nastaje konzumiranjem hrane ili pića koji su kontaminirani bakterijama, virusima, parazitima ili toksinima. Kontaminacija se može dogoditi u bilo kojoj fazi procesa proizvodnje hrane, uključujući uzgoj, preradu, pakiranje, skladištenje ili kuhanje. Najčešće vrste bakterija koje uzrokuju trovanje hranom su Salmonella, E. coli i Listeria. Ove bakterije mogu se naći u sirovom ili nedovoljno kuhanom mesu, peradi, plodovima mora, jajima… Paraziti i virusi također mogu uzrokovati trovanje hranom, a najčešći paraziti su Giardia i Cryptosporidium, a najčešći virus je norovirus.
Crijevna viroza i trovanje hranom mogu se prevenirati dobrim higijenskim navikama i navike sigurnosti hrane. To uključuje često pranje ruku, osobito prije pripreme ili konzumiranja hrane, te nakon korištenja kupaonice, mijenjanja pelena ili rukovanja sirovim mesom ili peradi. Također je važno kuhati hranu na odgovarajuću temperaturu, odvajati sirovu i kuhanu hranu te hranu brzo ohladiti. Crijevna viroza se može izbjeći i tijekom putovanja kada je važno izbjegavati konzumiranje netretirane vode i sirove ili nedovoljno kuhane hrane.
Crijevna viroza i trovanja hranom – dijagnostika i liječenje
Crijevna viroza i trovanja hranom obično se dijagnosticiraju na temelju simptoma i povijesti bolesti pacijenta. U nekim slučajevima mogu biti potrebne dodatne pretrage kako bi se utvrdio uzrok bolesti, osobito ako su simptomi ozbiljni ili ako se sumnja da je infekciju uzrokovao određeni patogen.
Crijevna viroza nema specifično liječenje, a bolest obično nestane sama od sebe u roku od nekoliko dana do tjedan dana. Liječenje uključuje upravljanje simptomima i održavanje hidratacije kako bi se spriječila dehidracija. Crijevna viroza može se liječiti uz pomoć medikamenata protiv proljeva za ublažavanje simptoma. Antibiotici nisu učinkoviti u liječenju virusnih infekcija.
Slično je i kod trovanja hranom; liječenje uključuje kontrolu simptoma i održavanje hidratacije. U blagim slučajevima, bolest će obično nestati sama od sebe u roku od nekoliko dana. Međutim, u teškim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija. U nekim slučajevima mogu se propisati antibiotici za liječenje temeljne bakterijske infekcije. Sprječavanje širenja crijevne viroze i trovanja hranom važno je kako bi se izbjegle epidemije i smanjio rizik od infekcije.
Crijevna viroza i trovanja hranom – prevencija
Prevencija je ključna kako bi se izbjeglo širenje crijevne viroze i trovanja hranom, a može se postići pridržavanjem dobre higijenske prakse i poduzimanjem mjera opreza pri rukovanju i pripremi hrane. Evo nekoliko savjeta za njihovo sprječavanje:
- Perite ruke: Redovito pranje ruku jedan je od najučinkovitijih načina za sprječavanje širenja crijevne viroze i trovanja hranom. Obavezno temeljito operite ruke sapunom i toplom vodom prije jela, nakon korištenja toaleta i nakon rukovanja hranom ili drugim potencijalno kontaminiranim predmetima.
- Pridržavajte se sigurnosti hrane: Sigurnost hrane ključna je za sprječavanje širenja bolesti koje se prenose hranom. Obavezno operite ruke prije rukovanja hranom i temeljito očistite sve površine i pribor prije i nakon upotrebe. Osim toga, pobrinite se da svu hranu temeljito skuhate i čuvate na odgovarajućoj temperaturi kako biste spriječili kontaminaciju.
- Izbjegavajte kontakt sa zaraženim osobama: Ako poznajete nekoga tko je zaražen crijevnom virozom ili se otrovao hranom, bitno je izbjegavati kontakt s njima kako biste spriječili širenje infekcije.
- Prakticirajte dobru osobnu higijenu: Dobra osobna higijena ključna je za sprječavanje širenja crijevnih virusa i trovanja hranom. Obavezno se redovito tuširajte ili kupajte, često perite ruke i izbjegavajte dijeljenje osobnih predmeta poput ručnika ili četkica za zube.
- Ostanite kod kuće ako ste bolesni: Ako ste zaraženi crijevnim virusom ili ste se otrovali hranom, važno je ostati kod kuće kako biste izbjegli širenje zaraze na druge. Nemojte se vraćati na posao ili u školu dok se potpuno ne oporavite i dok više niste zarazni.
- Izbjegavajte jesti visokorizičnu hranu: Za neke namirnice postoji veća vjerojatnost da će uzrokovati bolesti koje se prenose hranom nego za druge, poput sirovog ili nedovoljno kuhanog mesa, nepasteriziranih mliječnih proizvoda i sirovih jaja. Izbjegavajte ovu hranu kad god je to moguće, a meso ili perad dobro skuhajte prije konzumiranja.
Kada posjetiti liječnika?
Crijevna viroza i trovanje hranom obično su blage bolesti koje se mogu liječiti kod kuće uz pravilan odmor i hidrataciju. Međutim, postoje određene okolnosti u kojima je neophodno potražiti liječničku pomoć kako bi se osiguralo brzo liječenje i spriječile komplikacije. Evo nekoliko znakova koji upućuju na posjet liječniku ako imate crijevnu virozu ili trovanje hranom:
- Trajni simptomi: Ako simptomi potraju dulje od nekoliko dana, važno je posjetiti liječnika. To može ukazivati na težu infekciju ili značajnije osnovno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje.
- Visoka temperatura: Ako imate visoku temperaturu, važno je potražiti liječničku pomoć. Visoka temperatura može ukazivati na težu infekciju koja zahtijeva hitno liječenje.
- Krv u stolici: Ako primijetite krv u stolici, neophodno je potražiti liječničku pomoć. To može ukazivati na težu infekciju ili značajnije pogoršanje zdravstvenog stanja koje zahtijeva liječenje.
- Dehidracija: Ako imate tešku dehidraciju, važno je potražiti liječničku pomoć. Znakovi dehidracije uključuju suha usta, tamnu mokraću, vrtoglavicu i ubrzan rad srca.
- Kronična bolest: Ako imate kroničnu bolest ili oslabljen imunološki sustav, neophodno je potražiti liječničku pomoć ako razvijete crijevnu virozu ili se otrujete hranom. Ova stanja mogu vas učiniti osjetljivijima na teške infekcije i komplikacije.
- Povijest putovanja: Ako ste nedavno putovali u stranu zemlju i razvijete simptome crijevne viroze ili trovanja hranom, važno je potražiti liječničku pomoć. Određene infekcije mogu biti češće u određenim regijama i mogu zahtijevati posebno liječenje.