Ateroskleroza je medicinsko stanje koje se javlja kada arterije postanu debele, otvrdnu i protok krvi u njima postaje ograničen. Zašto se to događa? Zato što se masti, kolesterol i slične molekule nakupljaju na stijenkama arterija i stvaraju nešto što se zove plak. Zbog tih naslaga arterije postaju uske, a ako se naslaga odvoji od podloge nastat će krvni ugrušak koji može izazvati srčani udar.
Očito je da je ateroskleroza vrlo ozbiljno zdravstveno stanje o kojem je potrebno znati više. Nije potrebno znati samo da što je ateroskleroza već moramo znati i kako spriječiti njen nastanak te koji su čimbenici rizika zbog kojih osoba lakše obolijeva od ateroskleroze.
Što je ateroskleroza?
Za zdrave arterije vrlo je važno da budu fleksibilne i elastične. Zbog toga dobro reagiraju na krvni tlak i pomažu tijelu osigurati kisik i krv gdje god je to potrebno.
Postoji mnogo načina na koje vaše arterije mogu postati krute, tvrde i začepljene. Ateroskleroza je najčešća, a uzrokovana je genetikom i čimbenicima načina života.
Masti i kolesterol imaju takvu formu da se vrlo jednostavno mogu nakupljati na stijenkama arterija. Već smo rekli da se ova vrsta nakupina naziva plak, ali također je važno znati da je plak razlog zašto će vaše arterije postati tvrde i krute. Mnogi ljudi misle da ateroskleroza govori samo o masnoćama koje se nakupljaju u arterijama oko srca, ali ovo stanje može u početku utjecati na bilo koju arteriju u vašem tijelu.
Problem s aterosklerozom je što blaži slučajevi nemaju nikakve simptome i zato se obično ona dijagnosticira kada se pojave veći problemi. U sljedećim odlomcima govorit ćemo o čimbenicima rizika i kako možete pokušati spriječiti kardiovaskularne probleme u vašem tijelu. To definitivno nije brzo rješenje, i to je nešto na čemu morate tijekom cijelog života.
Što uzrokuje aterosklerozu?
Da bismo razumjeli čimbenike rizika, moramo razumijeti uzrok. Ateroskleroza se može smatrati sporom degeneracijom kvalitete krvnih žila. Može početi već u djetinjstvu, a točan uzrok se vrlo rijetko može točno odrediti. Visoki krvni tlak, visoki kolesterol, visoki trigliceridi i upale samo su neka od očitijih stanja koja mogu pridonijeti razvoju ateroskleroze.
Pušenje ili žvakanje duhana također je vrlo loša navika koja pridonosi bolestima kardiovaskularnog sustava, a vjerojatno ste već pogodili da veliku ulogu igraju i dijabetes, inzulinska rezistencija i pretilost. Čini se da srčane bolesti možemo spriječiti samo promjenom načina života, pa iako će neki ljudi i dalje biti genetski predisponirani za aterosklerozu geni će rijetko stvoriti problem ako te gene ne pokrenemo lošim načinom života.
Ono što se događa u tim situacijama jest da bilo koje od gore navedenih stanja može oštetiti stijenke arterije, a krvne stanice se tada mogu skupljati na mjestu ozljede i nakupiti u unutarnjoj ovojnici arterije. Svaka pukotina ili oštećeni dio unutarnje stijenke tako može postati mjesto za nakupljanje masnoća i kolesterola tijekom vremena. Tada najveći problem postaje neznanje o tome hoće li išta od toga puknuti i stvoriti krvavi posjekotinu koja bi zapravo mogla biti kobna.
Tko sve može dobiti aterosklerozu?
Tehnički gledano, ateroskleroza je jedna od onih bolesti od koje svatko može imati, ali postoje skupine stanovništva koje daleko češće imaju aterosklerozu. To je uglavnom zbog čimbenika vezanih uz način života, iako rizik od ateroskleroze postaje veći sa starenjem.
Ako je netko u vašoj obitelji imao ranu srčanu bolest to bi mogao biti znak da imate predispoziciju za njih I da biste biste trebali promijeniti način života kako biste zaštitili svoje kardiovaskularno zdravlje. Nezdrava prehrana jamči kardiovaskularne probleme.
Ako imate dijabetes, visoki krvni tlak, visok kolesterol i česte upalne procese u vašem tijelu, sve su to čimbenici rizika koji doprinose srčanim bolestima. Zbog toga osobe s autoimunim bolestima često imaju nepovezane bolesti kardiovaskularnog ili plućnog sustava.
Dokazano je da ljudi koji ne vježbaju i oni koji su pretili obično imaju veći rizik od ateroskleroze. Također je napravljena zanimljiva veza između apneje za vrijeme spavanja i kardiovaskularnih bolesti. Ako imate čudne obrasce disanja tijekom spavanja i ako puno hrčete, to bi mogao biti znak da zapravo imate nešto što se zove apneja za vrijeme spavanja.
Kad pitate kardiologa što je najbolje što možete učiniti za zdravlje srca, uvijek će vam reći da prestanete pušiti i da na bilo koji način izbacite duhan iz svoje svakodnevice. Ovo je jedna od najproduktivnijih navika koju možete stvoriti jer će smanjiti rizik od ateroskleroze.
Kako se dijagnosticira ateroskleroza?
Kao što je prije spomenuto, aterosklerozu je vrlo teško dijagnosticirati dok se ne dogodi nešto jako loše. Zašto? Jer vrlo rijetko možemo reći je li arterija sužena ili čak djelomično začepljena, budući da to često neće uzrokovati nikakve neuobičajene fizičke simptome. Tek kada određena količina nakupina uzrokuje krvni ugrušak i izazove moždani ili srčani udar, govorimo o mogućoj aterosklerozi koja se događa već jako dugo.
Općenito, ako imate bilo kakve simptome povezane s prsima ili glavom, bilo bi idealno da odete liječniku primarne zdravstvene zaštite koji bi provjerio vaš krvni tlak i razgovarao s vama o vašim problemima. Ako problemi potraju i ako su kronični, liječnik bi možda predložio ultrazvuk srca, ergometriju ili bilo koju vrstu pregleda srca. Međutim, liječnici će mnogo puta samo pokušati zaključiti jeste li dio skupine koja ima veći faktor rizika za razvoj ateroskleroze, a ako ste premladi ili ako se ne činite kao da ste u opasnosti, oni će mnogo puta preskočiti ove preglede.
Ako patite od bilo kojeg od simptoma koje ćemo spomenuti u nastavku, obratite se svom liječniku primarne zdravstvene zaštite. Ne morate čekati da se nešto stvarno loše dogodi kako biste dobili pomoć u vezi sa svojim zdravljem. Uvijek možete zatražiti drugo mišljenje kardiologa, i uvjeriti se da je sve stvarno u redu. Vrlo je žalosno što se ateroskleroza češće dijagnosticira nakon akutnog stanja nego prije nego što se nešto loše dogodi.
Koji su simptomi ateroskleroze?
Dakle, koji su simptomi ateroskleroze? Važno je spomenuti da će neki ljudi koji imaju blagu aterosklerozu imati nula simptoma, a postoje čak i ljudi s uznapredovalom aterosklerozom koji će potpuno zanemariti neke vrlo općenite simptome jer se osjećaju kao da nisu povezani sa zdravljem kardiovaskularnog sustava. Sve osobe s aterosklerozom nemaju iste simptome, ali su neki od njih vrlo slični.
Evo skupa nekih simptoma koji mogu ukazivati na umjerenu do tešku aterosklerozu:
- Prvo što ljudi s aterosklerozom primijete je visok krvni tlak i bol u prsima. Ako imate neki od ovih simptoma, vjerojatno imate blage probleme sa srcem koji bi se mogli pogoršati kako starite. Zato bi to bio ključni trenutak koji će vas potaknuti na promjenu načina života. Međutim, bol u prsima može biti simptom mnogo različitih stvari, uključujući anksioznost i depresiju, stoga je vrlo važno da odete na pregled kod stručnjaka.
- Ljudi koji osjete iznenadnu slabost ili obamrlost u rukama ili nogama također mogu imati aterosklerozu u arterijama koje vode do njihovih udova. Ovo je prilično uobičajeno kod starijih ljudi, a kod mladih je to znak upozorenja koji morate odmah shvatiti ozbiljno.
- Slučajevi koji se lakše uočavaju uključuju aterosklerozu u arterijama koje vode do vašeg mozga. U takvim situacijama možete imati poteškoće s govorom, privremeni gubitak vida na jednom ili dva oka, kao i opuštene mišiće na licu. Ako ne liječimo aterosklerozu kod ljudi koji imaju te simptome, obično predviđamo moždani udar.
- Visoki krvni tlak i bol u leđima mogu biti povezani s aterosklerozom u arterijama koje vode do bubrega. Ljudi ne razmišljaju o aterosklerozi kao nečemu što se događa daleko od srca, ali i to je itekako moguće. Takvo stanje može uzrokovati zatajenje bubrega, stoga je vrlo važno da reagirate što prije.
Čini se da svi ovi simptomi zajedno čine situaciju u kojima bi prevencija i liječenje mogli spasiti nečiji život. Što se događa ako ne liječimo aterosklerozu? Što bi se moglo dogoditi?
Što se dogodi kad ne liječimo aterosklerozu?
Vjerojatno znate da su srčani i moždani udari, kao i zatajenje srca, samo neke od stvari koje se mogu dogoditi ako ne liječimo aterosklerozu. Još jedna stvar koja se može dogoditi je prolazni ishemijski napad, koji se često smatra vrlo kratkim moždanim udarom.
Bolest perifernih arterija nešto je za što ne zna mnogo ljudi, ali to je u biti ograničen protok krvi u vašim udovima. Ovo vas stanje može učiniti manje osjetljivima na toplinu i hladnoću, što znači da biste lako mogli dobiti ozebline ili opekline. Ne biste primijetili da se nešto događa dok ne bude prekasno, a već ste pogođeni. U teškim slučajevima dolazi i do gangrene. Gangrena je smrt tkiva i potpuno je nepovratna.
Spomenuli smo da ateroskleroza također može stvoriti probleme s bubrezima, zbog čega može dovesti do kronične bolesti bubrega. Svaki organ u našem tijelu treba dovoljno krvi kako bi obavljao svoj posao i pomogao našem tijelu da živi bez puno napora.
Posljednja komplikacija koju želimo spomenuti su aneurizme, koje su u biti male izbočine u krvnoj žili uzrokovane slabošću stijenke krvne žile. Najveća se tragedija događa kada aneurizma pukne, jer može izazvati po život opasno krvarenje koje bi vas moglo ubiti u roku od nekoliko minuta.
Kako se liječi ateroskleroza?
Liječenje ateroskleroze je pomalo nekonvencionalno. Ne postoje tretmani koji mogu preokrenuti aterosklerozu, a liječenje ateroskleroze zapravo je samo osiguravanje da ona ne uzrokuje daljnje probleme s vašim srcem.
Zbog toga biste mogli koristiti lijekove koji snižavaju kolesterol i lijekove koji snižavaju krvni tlak, ako vaš liječnik uoči da ste visoko rizični za aterosklerozu. Međutim, prevencija je puno važnija od liječenja. Opcije koje sprečavaju aterosklerozu daleko su dostupnije i daleko ih je lakše primijeniti od opcija koje će vas liječiti.
Jednom kad dobijete aterosklerozu, više nema povratka. Možete se prebaciti na zdrav način života kako biste malo poboljšali svoju situaciju i poboljšali izglede da se ateroskleroza dalje ne razvije u nešto što bi moglo stvoriti situaciju opasnu po život. U sljedećih nekoliko odlomaka, raspravljat ćemo o tome kako se ateroskleroza može spriječiti, jer smo već spomenuli nekoliko načina na koje se može liječiti.
Kako spriječiti aterosklerozu?
Već smo spomenuli čimbenike rizika za aterosklerozu, stoga smo sigurni da se možete sjetiti nekoliko načina na koje biste mogli promijeniti svoj način života kako biste spriječili pojavu ateroskleroze. Ovo je iznimno važno za one koji su genetski predisponirani za srčana oboljenja i one koji su već proživjeli dio svog života na vrlo nezdrav način. Kako možemo spriječiti aterosklerozu?
- Prvo i najbolje što možete učiniti je prestati pušiti. Pušenje će otvrdnuti vaše krvne žile i stvorit će savršene male pukotine za nakupljanje masti i kolesterola. Čak i ako ne jedete tako loše, čak i ako ste aktivna osoba, pušenje je najgora stvar koju možete učiniti za svoje tijelo. Pokušajte prestati pušiti i zamijeniti pušenje drugim porokom u kojem uživate. Možda biste ga mogli zamijeniti receptima za zdrave kolače?
- Jedite zdravo. Zdrava prehrana je raznolika i ne morate se potpuno odreći unosa ugljikohidrata ili masti. Pokušajte se usredotočiti na proteine, voće i povrće. Ugljikohidrate svakako možete jesti, samo ih ograničite i pazite da jedete one koji dolaze iz prirode, a ne one dodatno rafinirane. Što se tiče masti, pokušajte jesti zdrave masti umjesto trans masti i onih koje dolaze iz nezdrave hrane.
- Vježbajte barem nekoliko puta tjedno. Vježbanje je nešto što ljudi jako mrze na početku, ali kada se počnu osjećati bolje od njega uvijek im je žao što nisu ranije počeli vježbati. Čak i hodanje može biti dobra vježba koja smanjuje rizik od srčanih bolesti. Bilo koja vrsta kardiovaskularnih vježbi odlična je ideja, a dizanje utega također će vam pomoći da promijenite svoj život.
- Pokušajte postići zdravu težinu. Ako slijedite prethodna dva pravila koja smo spomenuli, zapravo ćete vjerojatno postići svoju zdravu težinu bez primjene bilo čega dodatnog. Zdrava tjelesna težina pomaže vašem tijelu da pravilno funkcionira i oslobađa vaš sustav dodatnog rada.
- Obavezno odlazite na česte kontrole. Nekoliko stvari koje morate imati na umu kako biste došli do redovitih pregleda jest da svake godine trebate provjeravati razinu šećera u krvi, ali i razinu kolesterola. Također biste trebali obaviti godišnji pregled kardiovaskularnog sustava, kao i provjeriti krvni tlak barem nekoliko puta tjedno.
Sve ovo ne morate odmah početi provoditi. Počnite s jednom stvari, a zatim vidite osjećate li se bolje nego prije. Počnite s onom koja vam se čini najlakšom. Čak i mali koraci će donijeti velike rezultate ako te korake radite kontinuirano kroz duži vremenski period.
Zaključak
Ateroskleroza je kronična srčana bolest koja povećava rizik od moždanog i srčanog udara. To je proces nakupljanja masnoća i kolesterola na unutarnjim stijenkama krvnih žila koje su prethodno bile oštećene visokim krvnim tlakom, visokim razinama šećera, pretilošću itd.
Iako je ateroskleroza nešto što u početku možda neće uzrokovati mnogo simptoma, to je stanje koje može dovesti do smrtnog ishoda. Svake godine provjerite svoje zdravlje i primijenite neke pozitivne promjene u načinu života koje će vam pomoći da živite boljim životom.