Jedna od najzaraznijih probavnih bolesti koja može dovesti do vrlo ozbiljne zdravstvene ugroze ako se ne liječi na vrijeme je dizenterija ili griža. Mnogi misle da je dizenterija bolest koja više na hara svijetom, odnosno da su “moderne” tehnologije koje nam pružaju čistu vodu u potpunosti uklonile dizenteriju sa svijeta, ali to nije istina.
Dizenterija je zarazna bolest koja je u narodu poznata kao neugodna, ali ne preteška crijevna infekcija, osim u slučaju kada je u pitanju dizenterija uzrokovana amebom. Takva vrsta dizenterije može uzrokovati vrlo ozbiljne komplikacije i, naravno, svakako ju je potrebno što prije liječiti.
Dizenterija je zarazna infekcija crijeva koja obično traje između 3 i 7 dana, a praćena je vrlo neugodnim simptomima koji uključuju raspon simptoma od mučnine i grčeva do krvave stolice i dehidracije.
Dizenterija se često veže uz lošu zdravstvenu higijenu ili loše sanitarne uvjete. Moramo napomenuti da je riječ o fekalno-oralnoj infekciji što doslovno znači da je glavni način prijenosa feces, te zagađena hrana i voda. Zbog toga je dizenterija nešto češća u zemljama koje su slabo razvijene, ali i među ljudima koji su tipično siromašni ili imaju loše životne uvjete.
Muhe često imaju važnu ulogu u prijenosu dizenterije (osobito u tropima i manje razvijenim zemljama) jer vole obitavati na prljavim površinama pa na taj način šire zarazu na ostale površine, osobito hranu na koju slijeću.
Koji su uzroci dizenterije?
Dizenterija je bolest koja je također poznata kao griža, srdobolja ili šigeloza pri čemu je posljednji naziv dobiven po uzročniku bolesti, bakteriji Shigelli. Upravo se ova bakterija nalazi na prljavim površinama i lako se prenosi šireći zarazu.
Postoji još jedna vrsta dizenterije osim one koju uzrokuje bakterija Shigella, a to je amebna dizenterija koja je mnogo opasnija i teže izlječiva. Ona je češća u tropskim i manje razvijenim zemljama, zbog čega ju rijetko viđamo u Europi i Americi.
Postoji mnogo uzroka dizenterije, a većina njih svoje porijeklo ima u nehigijenskim uvjetima. Važno je znati da je dizenterija izuzetno zarazna i da je uklanjanje uzroka najbolji način da se smanji njena zaraznost.
Uzroci dizenterije mogu biti:
- Zagađena hrana
- Loši sanitarni uvjeti
- Loša osobna higijena
- Prljave ruke
- Konzumacija zagađene hrane
- Konzumacija zagađene vode
- Konzumacija nedovoljno termički obrađene hrane
- Konzumacija zagađenog sirovog voća i povrća
- Plivanje u kontaminiranoj vodi
Dizenterija je vrlo česta bolest, a godišnje na svijetu od nje oboli na stotine milijuna ljudi. Osobito je česta u tropskim područjima jer su sanitarni uvjeti u tom dijelu svijeta nepovoljniji.
VAŽNO! Infektivna doza kojom se čovjek može zaraziti je jako mala: dovoljno je samo 100 bakterija da izazovu dizenteriju dok kod drugih probavnih bolesti obično treba više. Zbog toga je vrlo zarazna kontaktom, naročito među djecom.
Dizenterija – koje vrste poznajemo?
Postoje dvije vrste dizenterije, koje imaju neke sličnosti ali i razlike među sobom. Bakterijska dizenterija ima lakše, a amebna teže i ozbiljnije simptome. Naravno, oba stanja potrebno je pratiti i adekvatno unositi tekućinu, odnosno pokušati pokrenuti proces oporavka što ranije. Kontaktirajte doktora opće medicine ili osobu odvedite na hitni prijem ukoliko se stanje naglo pogoršava.
Bakterijska dizenterija
Bakterijska dizenterija je najčešći tip dizenterije, često nazvan i šigeloza zbog toga što su glavni uzrok bolesti bakterije iz roda Shigella. Shigella dysenteriae, Shigella flexneri i Shigella sonnei su bakterije koje uzrokuju šigelozu. Ovu dizenteriju mogu uzrokovati i bakterije drugih rodova, recimo Escherichia coli.
Ove bakterije iz roda šigeloze oboljela osoba u tijelo unosi oralnim putem, dakle kroz usta, nakon čega se te bakterije smjeste u sluznicu debelog crijeva i tamo razmnožavaju zbog čega dolazi do pojave simptoma. Organizam na razmnožavanje tih bakterija odgovara gomilanjem leukocita na stijenkama crijeva.
Ove bakterije u sluznici crijeva počnu stvarati male čireve i uzrokuju pojavu upale, krvarenja, proljev, temperaturu i druge neugodne simptome.
Amebna dizenterija
Amebna dizenterija, kao što joj i samo ime kaže, ima drugog uzročnika, a to je ameba Entamoeba histolytica, jednostanični parazit koji u crijevima stvara cistu i na taj način uzrokuje infekciju.
Amebna dizenterija je mnogo češća u nerazvijenim zemljama, osobito u tropima. Ova vrsta amebe se češće pronalazi u hrani i vodi na mjestima s lošim sanitarnim uvjetima i na taj se način vrlo brzo širi.
Ciste koje uzrokuje amebna dizenterija izbacuju se ljudskim izmetom, ali je uvijek potrebno liječenje antibiotikom jer bi oporavak od ove vrste dizenterije bio mnogo teži i sporiji zbog niza šarolikih i nadasve bolnih simptoma koje ona uzrokuje.
Dizenterija – koji su simptomi?
Simptomi dizenterije se mogu jako razlikovati. Neki su blagi, neki teški; neki su kratkotrajni, a neki dugotrajniji. Težina simptoma ovisi o uzroku bolesti, sanitarnim uvjetima u kojima se bolest širila, ali i o imunitetu oboljele osobe.
Najčešći prvi simptom dizenterije je proljev ili dijareja, a pojavljuje se u oba slučaja.
Bakterijska dizenterija ima blaže simptome, a to su:
- Dijareja ili proljev
- Mučnina
- Povraćanje
- Grčevi
- Bolovi u trbuhu
- Visoka temperatura ili vrućica
- Krv u stolici
- Sluz u stolici
Amebna dizenterija ima teže simptome, a to su:
- Jaki proljev ili dijareja
- Krvavi i sluzavi proljev
- Mučnina
- Jaki grčevi
- Vrućica i groznica
- Vrtoglavica
- Gubitak kilograma
- Umor
Amebna dizenterija, iako vrlo rijetko, može uzrokovati i ozbiljnije probleme poput apscesa jetre koji će osim gore navedenih simptoma uključivati i bol u gornjem desnom dijelu trbuha i otečenu jetru.
Kako se dijagnosticira dizenterija?
Pri pojavi prvih simptoma važno je odmah potražiti savjet liječnika kako bi se smanjilo trajanje bolesti i ublažili simptomi bolesti, što je osobito važno zbog proljeva koji može uzrokovati dehidraciju što je vrlo opasno.
Liječnik će osim tjelesnog pregleda zahtijevati i davanje uzorka stolice te vađenje kompletne krvne slike. Laboratorijskim pregledom stolice otkrit će se je li riječ o dizenteriji ili nekoj od mnogih drugih crijevnih bolesti sa sličnim simptomima.
Kako se liječi dizenterija?
Iako je u slučaju amebne i bakterijske dizenterije riječ o sličnoj bolesti sa sličnim simptomima, one se liječe različito jer im je različit uzročnik, a i tijek bolesti je drugačiji.
Liječenje bakterijske dizenterije kod većine ljudi prolazi dosta bezbolno: infekcija prolazi sama od sebe u roku od 5-7 dana.
Za to vrijeme se liječe samo simptomi:
- Potrebna je nadoknada tekućine i uzimanje napitaka za rehidraciju koji će nadoknaditi izgubljene elektrolite
- Uzimaju se lijekovi protiv bolnih grčeva, poput acetaminofena, aspirina ili ibuprofena.
- Lijekove protiv proljeva uzimajte samo ako vam ih preporuči liječnik, inače mogu pogoršati tijek bolesti
- Liječenje antibioticima je nužno ako se stanje ne popravi kroz nekoliko dana
Liječenje amebne dizenterije je zahtjevnije jer su simptomi ozbiljniji, a amebe su poznate kao jako otporne na lijekove. Zbog toga je potrebno uzimati lijekove protiv parazita, a u nekim slučajevima ih je potrebno i mijenjati jer nisu svi lijekovi jednako učinkoviti kod svih ljudi. Najčešće se koristi lijek metronidazol.
Također je jako bitna nadoknada tekućine zbog gubitka uzrokovanog proljevom, mirovanje i održavanje osobne higijene.
Amebna dizenterija, za razliku od lakše bakterijske dizenterije, traje nekoliko tjedana, ovisno o tome koliko su jaki simptomi i koliko je dobar imunitet oboljele osobe.
Važno je brzo djelovati, osobito kod starijih ljudi i djece kod kojih vrlo lako može doći do dehidracije organizma, a ponekad i do gorih komplikacija.
Može li dizenterija biti opasna po život?
Gotovo svaka bolest može biti opasna po život ako potraje ili ako se dogode neke komplikacije u njenom tijeku koje su ozbiljnijeg karaktera.
Dizenterija može imati i neke ozbiljnije komplikacije, osobito ako je riječ o amebnoj dizenteriji, a to su:
- Dehidracija je najčešća komplikacija kod svih vrsta dizenterije, a uzrokovana je čestim proljevima, ponekad i povraćanjem oboljelog. Ova je komplikacija osobito opasna kod dojenčadi i male djece koja teško nadoknađuju gubitak tekućine. Dehidracija se lako prepoznaje po sljedećim simptomima: tamna mokraća i poteškoće s mokrenjem, suha usta, suhi kašalj, nedostatak suza, ošamućenost, vrtoglavica, grčevi u mišićima i oticanje nogu.
- Konvulzije se ponekad javljaju kod male djece i najčešće nisu opasne.
- Kod bakterijske dizenterije ponekad se naknadno javlja bol u zglobovima.
- Apsces ili gnojna upala jetre pojavljuje se u slučajevima kada ameba koja je uzrokovala dizenteriju stigne do jetre.
- HUS ili hemolitički uremijski sindrom također je vrlo opasna komplikacija dizenterije u kojoj dolazi do zatajenja bubrega. Uz to se javlja i anemija i smanjenje broja trombocita, a sve z+to uzrokuju eritrociti koji blokiraju ulaz u bubrege.
Kako izbjeći dizenteriju?
Dizenterija je zarazna bolest koja se većinom pojavljuje kao posljedica loše higijene pa je najbolja zaštita za izbjegavanje zaraze ovom bolesti održavanje dobre higijene i čistoće te konzumacija zdravstveno ispravnih proizvoda.
Najbolji način za sprječavanje dizenterije i njeno širenje su:
- Konzumacija vode koja je zdravstveno sigurna i provjerena. Ako niste sigurni je li voda ispravna radije pijte flaširanu vodu.
- Konzumacija hrane koja je dobro termički obrađene, izbjegavanje sirovog voća i povrća iz područja u kojima je dizenterija česta.
- Održavanje dobre osobne higijene, s posebnim naglaskom na dobro pranje ruku sapunom i toplom vodom nakon korištenja sanitarnog čvora.
- Prilikom posjeta tropskim zemljama obratiti pozornost na sve što se jede i pije jer je dizenterija u tim područjima česta upravo zbog loših higijenskih standarda.
- Pranje ruku prije rukovanja hranom, kuhanja ili jedenja iste.
- Ogulite voće i povrće nakon što ste ga temeljito oprali.
- Izbjegavanje dijeljenja predmeta osobne higijene kao što su ručnici.
- Ako ste u bliskom kontaktu s oboljelim njegovo rublje perite na najvećim temperaturama koje tkanina koju perete dozvoljava, od 60 °C na više.