Parkinsonova bolest
Foto: Pixabay

Parkinsonova bolest – koje su njezine značajke i kako je liječiti

Parkinsonova bolest je vrsta neurološkog poremećaja koja prerasta u kroničnu bolest i za koju ne postoji objektivan test kojim će se potvrditi dijagnoza ove bolesti jer se ne može izolirati njen uzrok. To znači da ne postoji neka određena promjena u tijelu, niti u krvi ili u nekim drugim pretragama, koja bi bila zajednička svim oboljelima od Parkinsonove bolesti i time bila potvrda ove bolesti.

Ova kronična neurološka bolest može se pojaviti u bilo kojem periodu između 40 i 70 godine života, iako postoje iznimke i bolest se može pojaviti i u ranijem periodu (tada se naziva juvenilnom Parkinsonovom bolesti). Za Parkinsonovu bolest se smatra da se pojavljuje češće kod osoba starijih od 60 godina i to u omjeru 1 prema 100, što znači da na svakih stotinu osoba starijih od 60 godina dolazi jedna osoba starija od 60 godina koja je oboljela od Parkinsonove bolesti. 

Bolest se često dijagnosticira kasno zbog toga što su njeni prvi simptomi tremor i usporenost kretnji kod starijih ljudi što se obično pripisuje normalnom procesu starenja i ne čini se alarmantnim, a zapravo je riječ o prvim simptomima ove degenerativne bolesti koja će početi brže napredovati. 

Kako bi se potvrdilo da osoba boluje od Parkinsonove bolesti mora imati tipičnu kliničku sliku i mora imati pozitivan odgovor u procesu liječenja određenim lijekovima koji se koriste samo za ovu bolest. 

Iznimno je važno da se simptomi bolesti prepoznaju što ranije zbog toga što se jako puno toga može učiniti za kvalitetu života oboljele osobe ako se bolest otkrije u ranijem stadiju.

Parkinsonova bolest svoje je ime dobila po Jamesu Parkinsonu, liječniku iz Londona koji je prvi početkom 19. stoljeća opisao simptome ove bolesti. 

Koji su uzroci Parkinsonove bolesti?

Parkinsonova bolest
Foto: Pixabay

Parkinsonova bolest nastaje zbog gubitka moždanih stanica u različitim dijelovima ljudskog mozga, a najviše stanica se gubi  u području mozga koji proizvodi dopamin, hormon koji je ključan za koordinaciju pokreta i kretanje pa gubitak tog dopamina uzrokuje gubitak kontrole nad pokretima. 

Stvarni uzroci nastanka Parkinsona još nisu pronađeni iako se smatra da je razvoj bolesti uzrokovan međudjelovanjem genetike i okoliša. Ova se bolest većinom pojavljuje u uznapredovaloj životnoj dobi pa se smatra da je to najveći rizični čimbenik za nastajanje bolesti. Prepoznato je također i da izloženost osobe otrovnim kemikalijama ili pesticidima povećava rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Zanimljivo je da pušenje i konzumacija kave smanjuju rizik od nastajanja Parkinsonove bolest. 

Smatra se da postoje neki razlozi koji mogu potaknuti razvoj ove degenerativne bolesti, a to su trovanje metalima, dugotrajna upotreba lijekova ili antibiotika, pretjerani unos željeza, dijabetes, pretjerani unos šećera i manjak hranjivih tvari.

Parkinsonova bolest simptomi

Parkinsonova bolest simptomi i njihovo rano otkrivanje iznimno su važni za kvalitetno liječenje jer se simptomi mogu olakšati čime se može usporiti progresija bolesti. Najvažniji i najteži simptomi ove bolesti su motorički što znači da osoba koja boluje od ove bolesti ima poremećaj kretanja. Osim poteškoća u kretanju bolest uključuje i pojavu tremora u mirovanju i to tako da osoba ne može kontrolirati pokrete svojih udova dok miruje,  a ti će se pokreti izgubiti dokle god osoba nešto radi i aktivna je.

Također se pojavljuje i usporenost u kretanju i hod sitnim koracima, a često ju prate i usporen i monoton govor oboljelog. Često se pojavljuje i neuobičajena ukočenost udova, a bolesnici su vrlo često pognuti. Kad je u pitanju Parkinsonova bolest simptomi su raznoliki pa se ponekad pojavljuje i  poremećaj održavanje ravnoteže i koordinacije udova. 

Početni simptomi Parkinsonove bolesti obično se očitavaju na jednom udu, a u većini slučajeva je riječ o ruci. Vrlo često bolest započinje laganim drhtanjem u jednoj ruci da bi se nakon toga simptomi prebacili i na druge udove pa je osoba onemogućena u izvođenju pokreta a vrlo često dolazi i do poremećaja u pisanju te osobe počinju koristiti jako sitna slova prilikom pisanja. 

Dolazi do poremećaja u hodu i stavu a jedan od najčešćih simptoma su poteškoće pri ustajanju iz položaj sjedenja i hod sitnim koracima koji često prelazi u brzi hod još sitnijim koracima. Ponekad dolazi i do stanja koje se zove „freezing“ koje uključuje prolaznu nemogućnost kretanja pri čemu se bolesnik jednostavno „zamrzne“. To se često dogodi pri započinjanju kretnji ili kod prelaska ulice, a takvi simptomi obično su znak uznapredovale Parkinsonove bolesti.

Možete i sami prepoznati neke znakove

Ako ste kod sebe, u svojoj obitelji ili kod poznanika primijetili neke od sličnih promjena konzultirajte neurologa i otkrijte nalazite li se u rizičnoj skupini. Ako ste primijetili da sporije izvodite neke radnje, da pišete sitnim slovima, da ste često ukočeni i da teško zakopčavate dugmad, da vam se ponekad tresu ruke ili noge te da imate problem s održavanjem ravnoteže što ranije posjetite svog liječnika. 

Postoje još neki drugi Parkinsonova bolest simptomi, a koji nisu vezani uz kretanje i motoriku a riječ je o prekomjernom izlučivanju sline, trzanju očnih vjeđa dok su zatvorene te nevoljkom zatvaranju očiju i postojanju grčeva u trbušnoj šupljini. Dodatni nemotorički simptomi su depresija, halucinacije i demencija. 

Ako je u pitanju Parkinsonova bolest simptomi mogu biti jako šaroliki te ne moraju biti onakvima kakve ste ih očekivali. Zatvor, gubitak osjećaja mirisa, problemi sa spavanjem i nizak tlak su simptomi koje je vrlo lako zamijeniti s drugom bolesti, a jako utječu na Parkinsonovu bolest. 

Kako se liječi Parkinsonova bolest?

Liječenje Parkinsonove bolesti usmjereno je na smanjivanje simptoma i poboljšanju kvalitete života ali se ne može mnogo utjecati na daljnji razvoj i progresiju bolesti. Ipak, kod bolesnika koji su rano primijetili nastajanje ove bolesti uzimanje lijekova može dovesti do poboljšanja kvalitete života i stvoriti mogućnost boljeg kontroliranja simptoma. Što bolest više napreduje potrebno je uzimati više lijekova. 

Važno je da se osoba koja boluje od Parkinsonove bolesti kvalitetno hrani, jede mnogo voća, povrća, ribe, peradi i vlaknaste hrane. Također je važno uzimati dovoljno tekućine i baviti se redovnom tjelesnom aktivnosti. Potiče se plesanje i plivanje te konzumacija zelenog čaja.