Što je anafilaktički šok ili anafilaksija?

Anafilaksija i anafilaktički šok termini su koje trebate dobro poznavati. Kad kažemo dobro poznavati, mislimo i na razumijevanje same teme i na liječenje, odnosno prevenciju. Izuzetno je bitno da razumijemo kako se anafilaktički šok tretira i kako možemo biti od pomoći osobi koja je u problemu.

Iako alergije najčešće ne predstavljaju velik problem već samo povremene smetnje koje se brzo rješavaju unosom antihistaminika, alergijske reakcije u određenim slučajevima također mogu biti iznimno ozbiljne i opasne po život. 

Alergija na određenu hranu ili ubod insekta mogu izazvati naglu reakciju koja ponekad može rezultirati u anafilaktičkom šoku. Ovo stanje zahtijeva brzo djelovanje jer u suprotnome može biti poguban. Zbog toga je potrebno dobro poznavati simptome anafilaksije i naučiti kako brzo reagirati na njih. 

Što je alergijska reakcija?

Alergije nastaju kada imunološki sustav pretjerano reagira na nepoznatu tvar, bilo da se radilo o otrovu insekta, peludu, hrani ili nekom drugom alergenu. Tijelo u tom trenutku ispušta kemikalije poznate pod nazivom histamini. 

Histamini su spojevi odgovorni za karakteristične simptome alergije poput svrbeža, suzenja očiju i curenja nosa. Simptomi su obično ograničeni na jedan dio tijela: kod alergije na pelud simptomi su izraženi u blizini nosa i očiju, a primjerice nakon uboda insekata simptomi se razvijaju oko mjesta uboda. 

alergija
FOTO: SHUTTERSTOCK

Postoje i slučajevi kod kojih alergijska reakcija može biti jača od uobičajene i tada je zovemo anafilaksijom a stanje u kojem se nalazi osoba anafilaktički šok.  Simptomi su mnogo teži, a alergijska reakcija zahvaća više dijelova tijela istovremeno.

Što je anafilaksija?

Tijelo može iznimno burno reagirati na alergen i izazvati takozvani anafilaktički šok ili anafilaksiju. U tom slučaju dolazi do drastičnog pada krvnog tlaka, a bronhijalno tkivo odgovorno za prijenos zraka počinje oticati što ima razorni utjecaj na dišne puteve. 

Ovo rezultira karakterističnim simptomima anafilaksije: otežanim disanjem, gubitkom svijesti i slično. Ovakva reakcija tijela opasna je po život i potrebno je hitno liječenje kako bi se spasio život ugrožene osobe. 

Što uzrokuje anafilaktički šok?

Najčešći uzrok anafilaktičkog šoka su reakcije nastale kao alergije na hranu. Ovakav nagli i drastičan odgovor tijela većinom uzrokuju namirnice poput kikirikija, školjaka, soje, kravljeg mlijeka i jaja, te su oni upravo najčešći uzroci većine slučajeva anafilaksije. 

Naravno, anafilaksija može biti uzrokovana i ostalim alergenima od kojih su najčešći lijekovi, primjerice antibiotici i protuupalni lijekovi, kao i lateks koji se nalazi u rukavicama i na ljepljivim trakama. 

Otrov koji prilikom uboda u tijelo unose pčele ili ose također može izazvati naglu alergijsku reakciju, pogotovo ako je osoba ubodena u osjetljivo područje poput vrata.

Može li pelud uzrokovati anafilaktički šok?

Pelud, ali i općenito svi ostali alergeni koji se udišu kroz nos, gotovo nikad ne uzrokuju anafilaktički šok, već samo blaže alergijske reakcije kod kojih su simptomi neugodni i iritirajući, ali nisu opasni po život. To ne znači da se o ovom stanju ne valja informirati, već da morate biti svjesni da život u strahu od šoka nije dobra opcija, pogotovo ako stalno strepite nad djetetom.

Anafilaktički šok – ovo su simptomi

Simptomi anafilaksije, kao i svake alergijske reakcije započinju karakterističnim svrbežom očiju i lica. Ubrzo nakon toga razvijaju se ozbiljniji simptomi: 

  • oticanje koje može uzrokovati probleme s gutanjem i disanjem
  • kratkoća daha
  • crveni osip
  • bol u abdomenu
  • grčevi i napadaji
  • stezanje u prsima
  • povraćanje
  • nepodnošljivi svrbež kože 
  • pad krvnog tlaka
  • nesvjestica

Ovakvi simptomi, pogotovo otežano disanje, zahtijevaju trenutnu medicinsku pomoć. Mogu se upotrijebiti lijekovi protiv alergije, a ako se reakcija ne tretira mogu nastati i još teži simptomi. Pad krvnog tlaka jedan je od čestih simptoma – osoba ima slab puls, zbunjena je i osjeća slabost. Anafilaksija može rezultirati i šokom te nesvjesticom.

Koliko se brzo pojavljuju simptomi anafilaktičkog šoka?

Većina simptoma razvija se pet do trideset minuta nakon kontakta s alergenom, dakle nakon uboda pčele, konzumacije hrane i slično. Ipak, postoje iznimke kod kojih se simptomi pojavljuju više od sat vremena nakon kontakta, no ovo je mnogo rjeđe.

anafilaksa
FOTO: SHUTTERSTOCK

Brza reakcija je ključna kada je u pitanju anafilaktički šok. Zbog toga ćemo kasnije spomenuti i koja je preporučena metoda djelovanja ukoliko osoba iskusi ovaj šok, ali imajte na umu da je uvijek najbitnije reagirati pravovremeno i uključiti druge ljude u proces.

Što je dvofazna anafilaksija?

Dvofazna anafilaksija je naziv za anafilaktički šok kod kojeg simptomi dolaze u dva vala. Osoba prvotno prolazi kroz simptome koji nastaju do pola sata nakon kontakta s alergenom, a zatim simptome takozvanog drugog vala anafilaksije. Ovaj drugi val dolazi satima nakon prvog, a nekad čak i danima. Ovo se događa relativno često – oko 20% anafilaktičkih šokova su dvofazni. 

Kako se dijagnosticira anafilaktički šok?

Anafilaksija se dijagnosticira posjetom alergologu, specijalistu za alergije. Naravno, ako je osobi već poznato da je alergična na određenu tvar, anafilaksija se može dijagnosticirati jednostavno preko pojave simptoma. 

Ipak, postoje testovi kože i krvi kojima se ovakva reakcija može potvrditi. Može se napraviti jednostavan alergijski test gdje se alergen stavlja na kožu kako bi se vidjelo uzrokuje li reakciju, ali se može i raditi test krvi. 

Krv se testira na triptazu, a njezina povišena razina u krvi upućuje na alergijsku reakciju. Naime, triptaza je enzim koji se oslobađa uz histamin tijekom nagle degranulacije mastocita, vrste bijelih krvnih stanica. U mastocitima je pohranjena triptaza, a ove stanice se razgrađuju u slučaju anafilaktičkog šoka. 

Naravno, da bi ovakav test krvi bio učinkovit on se mora raditi nekoliko sati nakon samog anafilaktičkog šoka, kada su ove supstance još uvijek u krvi.

Kako se tretira anafilaksija?

Osobe koje su u jednom trenutku prošle kroz alergijsku reakciju na hranu ili ubod insekta od liječnika će dobiti injekciju epinefrina ili adrenalina koji liječi simptome ovakve alergijske reakcije. 

Osoba ovu injekciju treba sa sobom nositi kako bi bila u mogućnosti brzo reagirati na anafilaksiju. Naime, radi se o injektoru kojim se lijek ubrizgava, najčešće u bedro. 

Simptomi se tada najčešće popravljaju ili nestaju pet do petnaest minuta nakon injektiranja, a ako se ne poprave osoba može injektirati još jednu dozu. Nakon toga je naravno potrebno zvati liječnika jer je potrebno procijeniti stanje nakon anafilaktičkog šoka. 

Kako prepoznati anafilaktički šok kod druge osobe?

Ako sumnjate da je osoba u vašoj blizini ušla u anafilaktički šok potrebno je identificirati karakteristične simptome: teško disanje, osip, natečene usne, znakove koje upućuju na niski krvni tlak (slab puls, zbunjenost, gubitak svijesti) i trbušne simptome poput povraćanja, proljeva i grčeva.

Što učiniti ako osoba ima anafilaktički šok?

Prvi korak je nazvati hitnu pomoć, jer nije rijetko da osoba uđe u anafilaktički šok ne znajući da ima alergijsku reakciju. Takve osobe sa sobom naravno nemaju injekciju epinefrina jer nisu svjesne svoje alergije.

anafilaktički šok
FOTO: SHUTTERSTOCK

Osobu je potrebno položiti ravno, osim u slučaju kada ne može normalno disati. Tada ju treba položiti da sjedi kako bi lakše disala. Ako je osoba ostala bez svijesti potrebno ju je položiti na bok i otvoriti joj dišne puteve tako da joj se podigne brada. Ako osoba ne može disati, možda će biti potrebna i reanimacija.

U slučaju kada su dišni putevi zatvoreni, medicinski stručnjak će morati staviti cijev kroz nos ili usta, ili čak napraviti hitnu traheotomiju kojom se cijev stavlja direktno u dušnik kako bi osoba mogla disati. Naravno, istovremeno se daju i antihistaminici za smanjenje simptoma i mnogi drugi lijekovi koji će pomoći smanjiti reakciju, stres organizma, normalizirati krvni tlak i slično.

Možemo li spriječiti anafilaktički šok?

Osobe koje znaju da mogu razviti jaku alergijsku reakciju na određen alergen sa sobom uvijek moraju nositi injekciju epinefrina. Ova injekcija jedini je način da se brzo i efikasno reagira na alergijsku reakciju, i ova mala naprava može biti upravo ono što će spasiti život osobi koja padne u anafilaktički šok. 

Naravno, potrebno je poduzeti i odgovarajuće korake kako bi se izbjegli potencijalni okidači, to jest alergeni. Kada je riječ o hrani potrebno je pažljivo čitati etikete i uvjeriti se da restoran priprema vašu hranu odvojeno od mogućih alergena. Ponekad se stvari mogu pripravljati na istoj tavici ili u istom loncu pa iako se sastojak na koji je osoba alergična ne nalazi u njenom jelu to može izazvati alergijsku reakciju i anafilaktički šok. 

Ako ste alergični na određene lijekove potrebno je obavijestiti medicinskog stručnjaka, pogotovo ako ste mijenjali liječnika i on sada nije informiran o vašem stanju. 

Ako ste alergični na ubode insekata, potrebno je izbjegavati nezaštićeno hodanje po prirodi. Ono što može biti posebno korisno jest izbjegavati nošenje svijetle i šarene odjeće te jakih, pogotovo cvjetnih i citrusnih parfema koji privlače insekte. 

Što je desenzibilizacija na lijekove?

Ponekad liječnici moraju propisati lijek koji izaziva alergijsku reakciju. Tako se za liječenje raka jajnika pripisuju kemoterapeutski lijekovi koji izazivaju alergijske reakcije jer ne postoji druga alternativa. Tada liječnik, to jest alergolog, mora provesti takozvanu desenzibilizaciju na lijekove. Osoba unosi malu dozu lijeka koji je ujedno alergen, te se ta doza tijekom par sati postupno povećava. Na taj način se razvije određena rezistencija, a lijek se nastavlja redovito uzimati. Ako se prestane uzimati na njega se ponovno razvija alergija. 

hitna pomoć
FOTO: SHUTTERSTOCK

Na sličan način funkcionira i imunoterapija otrovom. Alergolog ubrizgava male doze otrova pod kožu i na taj način osoba postaje manje alergična na ubod insekta. Oralnom imunoterapijom se pak osoba desenzibilizira na alergiju na hranu tako da osoba pod nadzorom liječnika unosi male doze alergena koje se povećavaju s vremenom pa se na taj način izgrađuje tolerancija na taj alergen. Za ovakve vrste terapija još uvijek nije sigurno koliko su točno učinkovite, no nekada su jedini izbor u liječenju.

Što je potrebno uvijek imati uz sebe u slučaju da nastupi anafilaktički šok?

Osobe koje znaju da mogu dobiti jaku alergijsku reakciju uvijek sa sobom moraju nositi komplet za injektiranje epinefrina kao i iskaznicu koja identificira alergiju od koje boluju. Ovo u hitnim slučajevima doslovno spašava život.

Izjava o odricanju odgovornosti: Informacije sadržane na ovoj internet stranici namijenjene su isključivo općem znanju i nisu zamjena za profesionalni medicinski savjet ili liječenje za specifična zdravstvena stanja. Posavjetujte se s pružateljem zdravstvenih usluga u vezi bilo kakvih pitanja ili nedoumica u vezi s vašim stanjem!