Znate li što je ECMO uređaj? Nadamo se da se niste imali priliku susresti s njime, ali možda ste o njemu nešto čuli u dokumentarcu ili pak nekoj seriji koja se bavi medicinskim osobljem. U svakom slučaju, danas ćemo vam objasniti sve što trebate znati u vezi kratice ECMO, ali i samog ECMO uređaja koji mijenja živote na bolje!
ECMO je skraćeni naziv za izvantjelesnu oksigenaciju, medicinsku metodu koja se koristi na životno ugroženim bolesnicima i koja je tijekom godina spasila mnogobrojne živote. U svijetu se rabi već oko 40-ak godina, a u Hrvatskoj su tek nedavno oformljeni ECMO timovi koji već rutinski provode ovo zahtjevno liječenje.
Cilj ove metode je potaknuti rad pluća i srca pa se ona često koristi kod osoba sa zatajenjem pluća, jer omogućuje izmjenu plinova potrebnih za rad organizma. Očito je da je ECMO uređaj koji se koristi kod vrlo ozbiljnih stanja, a kada vidite nekoliko fotografija uređaja, postaje vam jasno da se ova invazivna metoda svakako ne bi koristila na bilo kome.
Ova metoda ponekad se zove i ECPR (extracorporeal cardiopulmonary resuscitation) ili izvantjelesno srčano-plućno oživljavanje, a taj se naziv koristi u slučajevima kada je došlo do zatajenja srca ili zastoja rada srca, a ne pluća.
Najjednostavnije rečeno, ova metoda i ECMO uređaj koriste se kod bolesnika kojima srce ili pluća ne rade. ECMO uređaj tada osobu umjetno održava na životu tako da joj krv konstantno pumpa iz tijela, obogaćuje potrebnim plinovima i zatim vraća natrag u tijelo.
Naravno, cilj je iz krvi bolesnika ukloniti ugljikov dioksid, a dodati kisik kako bi stanice dobile plin potreban za njihov rad i održavanje organizma na životu. Radi se o procesu koji imitira ciklus disanja u kojem sudjeluju pluća i srce. Fascinantno je i lijepo vidjeti koliko je znanost uznapredovala!
ECMO uređaj najčešće se koristi kao posljednji izlaz teško oboljelima, a za vrijeme nedavne pandemije koronavirusom na njega su priključivani pacijenti koji više niti na koji način nisu mogli samostalno disati. Nažalost, mnogi potporu ovog uređaja prestanu dobivati zbog smrti, a ne zbog ozdravljenja, no to ne govori o kvaliteti uređaja, već o groznim stanjima koja muče bolesnike.
Što znači skraćenica ECMO?
ECMO je skraćenica za „extracorporeal membrane oxygenation“ tj. izvantjelesnu membransku oksigenaciju. Sam naziv metode jasno objašnjava na čemu se metoda zasniva i što ECMO uređaj mora raditi. Dakle, izvan tijela se događa oksigenacija krvi (proces kojime se kisik veže na hemoglobin u krvi) i to kroz uređaj koji zovemo membranskim oksigenatorom, a laicima je mnogo poznatiji pod nazivom umjetna pluća. O ovome se u prošlosti moglo samo sanjati, a danas bolesnicima možemo pružati još jednu šansu za oporavak.
Kako radi ECMO uređaj?
Kako bi se koristio ECMO uređaj osobu je potrebno uspavati, a u velike vene ili arterije postavljaju se kanile, odnosno plastične cijevi. One se postavljaju u žile u nogama, na prsima i vratu te se zatim povezuju s ECMO uređajem. Očito je da se radi o procesu koji nije nimalo ugodan, stoga je osoba više-manje cijelo vrijeme anestezirana.
Krv se zatim pumpa iz tijela u jednu kanilu i teče u plastičnu vrećicu. Ona zatim ulazi u ECMO uređaj uz pomoć pumpe koja zapravo poprima ulogu srca i vodi krv kako bi se oksigenirala. Krv u uređaju prolazi kroz membranski oksigenator ili umjetna pluća. Dakle, krv izlazi iz osobe, ulazi u uređaj, obrađuje se i onda se vraća u osobu. Nije li to fascinantno?
Izmjena plinova u našim plućima inače se događa uz pomoć malih kapilara koje se nalaze na plućnim mjehurićima ili alveolama. Kada se zrak udahne, mjehurići se napune i kisik može slobodno proći kroz stijenke tankih kapilara difuzijom u krv, dok ugljikov dioksid na identičan način izlazi van.
Dakle, tamo gdje ima mnoštvo kisika (alveole) on odlazi u područje gdje ga je malo (krv), a obrnuto je s ugljikovim dioksidom. Membranski oksigenator čini upravo ovo, ali izvan našeg tijela.
U aparatu postoje dvije paralelne cijevi, jedna je ispunjena tekućinom, a druga plinom i odvojene su polupropusnom membranom. Krv se kreće kroz prvu cijev, a plinovi u obrnutom smjeru kroz susjednu cijev. Ako ste upoznati s ljudskom anatomijom, znate da je ovo jedini prirodni način da se replicira mehanizam ljudskog tijela.
Na jednaki način događa se izmjena plinova, ali iz jedne cijevi u drugu. Aparat je obično poprilično velik jer velika dodirna površina između dvaju cijevi osigurava bolji prelazak plinova u i iz krvi. Kod membranskog oksigenatora membrana koja odjeljuje dvije cijevi iznimno je karakteristična.
Naime, radi se od silikonskog polimera koji je u potpunosti nepropustan za proteine plazme koji bi mogli proći kroz membranu i pokvariti uređaj. Ovo je jedan od razloga zašto je ECMO uređaj odličan i za dugotrajnu oksigenaciju krvi.
Nakon što se krv oksigenira, prolazi kroz izmjenjivač topline kako bi se zagrijala do tjelesne temperature. Konačno se pumpa u drugu veliku kanilu i ponovno ulazi u tijelo. Tijekom ovog procesa važno je da je osoba sedirana te da prima lijekove koji razrjeđuju krv.
Jesu li ECMO uređaj i respirator jedno te isto?
ECMO uređaj i respirator (ispravnije je reći ventilator) nisu jedno te isto. Ova je zabluda nastala tijekom pandemije koronavirusa i mnogi misle da termin “potpomognuto disanje” zapravo samo znači da se koristi ventilator. Ipak, ovo su dva prilično različita procesa.
Prilikom teških respiratornih infekcija bolesnik se stavlja na stroj za ventilaciju kojeg većina ljudi naziva respirator i on vrši ventilaciju – ubacuje zrak u dišne puteve oboljelog. Dakle, nema krvi koja izlazi iz organizma oboljele osobe, oksigenira se i onda se vraća u osobu. Radi se o direktnoj oksigenaciji putem maske i cijevi.
ECMO uređaj se koristi u težim slučajevima u kojima strojna ventilacija i korištenje respiratora nisu dovoljni. Tada se vrši direktna oksigenacija krvi – bolesniku se iz krvi uklanja CO2 i unosi kisik. Dakle, respirator bi svakako bio prvi izbor, a ECMO dolazi tek ako respirator nije od pomoći ili se osobi dosta pogoršalo stanje.
Liječenje uz pomoć ECMO uređaja
ECMO uređaj svrstava se u aparate za održavanje života, te se stoga koristi u kritičnim i po život opasnim slučajevima. Koristi se kod sindroma akutnog respiratornog distresa, plućne embolije, ozljeda srca, transplantacija i operacija, raznih zatajenja, srčanog zastoja i slično.
Sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) nastaje oštećenjem pluća uslijed drugih bolesti. Naime, pluća osoba sa sindromom ne mogu unositi kisik i uklanjati ugljikov dioksid te je potrebno mehanički to učiniti dok osoba ne ozdravi.
Sindrom nastaje primjerice kod respiratornih infekcija poput upale pluća i gripe, sepse, predoziranja. Ako osoba udiše dim ili otrovne kemikalije koje oštećuju pluća, ili ako ima stanje poput pankreatitisa zbog kojeg mu toksini oštećuju pluća, ECMO uređaj se također može koristiti.
ECMO uređaj spasio je živote mnogih oboljelih tijekom pandemije koronavirusa, kada je Covid-19 uzrokovao velik broj po život opasnih respiratornih infekcija.
Plućna embolija je također jedno od stanja kod kojih se koristi ECMO uređaj. Ovo je stanje u kojem se krvni ugrušak formira u tijelu (najčešće u nogama) i doputuje do pluća gdje se zaglavi i sprječava protok krvi. Ovo je vrlo opasno jer može uzrokovati zatajenje srca i pluća.
ECMO uređaj može biti potreban i kod ozljeda srca uslijed srčanog udara ili fizičke traume (primjerice sudar ili pad). Membranska oksigenacija često se koristi i kod novorođenčadi sa srčanim i plućnim problemima, i kod nedonoščadi (prerano rođenih beba).
Ova metoda također se često koristi kod osoba koje čekaju srce ili pluća za transplantaciju. Uređaj se zapravo koristi kako bi se osoba održala na životu do potrebne operacije ili transplantacije.
ECMO uređaj – koji su rizici korištenja?
Jasno je zašto se ECMO uređaji koriste: oni mogu biti moćan alat kod osoba u životnoj opasnosti. Ipak, postoje značajni rizici kod korištenja aparata od kojih ćemo nabrojati najčešće. Svaki ozbiljni medicinski zahvat nosi određene rizike, a ECMO nije izuzetak.
Već smo spomenuli da osobe koje koriste uređaj moraju piti lijekove protiv zgrušavanja krvi. Ovo je zato što postoji velik rizik od stvaranja ugrušaka koji mogu prekinuti tok krvi i učiniti metodu neuspješnom. Na ovaj način osoba može doživjeti i moždani udar.
Postoje i rizici od infekcije, kao i kod svakog oštećenja kože. Ono što je posebno problematično je što krv putuje dosta dugo kroz ECMO uređaj te se stoga može pojaviti infekcija koja može direktno ući u vašu krv. Također je problem u tome što ljudi koji trebaju ECMO najčešće imaju prilično loš imunitet i njima su ovakva stanja još dodatno problematična.
Budući da cijevi idu u glavne vene i arterije, može doći i do krvarenja, a postoji mogućnost i mehaničkog kvara aparata koji može uzrokovati zaustavljanje kruženja krvi što može biti jako opasno po život.
Važno je spomenuti da je normalna razina kisika u krvi između 95 i 100%, a ECMO uređaj ne može zasititi krv više od 92%. Dakle, zasićenost nikako ne može biti idealna i općenito je teško održavati ravnomjernu koncentraciju kisika u cijelom tijelu.
Tko može koristiti ECMO uređaj?
Općenito se uređaj ne primjenjuje na starijim osobama jer je uspješnost liječenja na ovaj način značajno manja. Većina mladih oboljelih osoba nakon korištenja uređaja ima dobar oporavak i on ima osigurava dobru kvalitetu života, a postotak osoba kojima je ECMO uređaj koristio pada s porastom broja godina.
Naravno, metoda se ne koristi niti kod osoba koje imaju nepopravljiva srčana ili plućna stanja, jer osoba ne može zauvijek biti spojena na ovaj uređaj.
Ako osoba ima oštećenja drugih kritičnih organa ili jako uznapredovalu vrstu raka, ova metoda se također ne provodi. Tada imunitet jednostavno ne može podnijeti ECMO i nema smisla da se osoba izlaže ovako invazivnoj metodi.
Također, ona se ne koristi niti kod osoba s jakim unutarnjim ili vanjskim krvarenjem s obzirom na to da će vjerojatno doći do ozbiljnih komplikacija. Uostalom, u takvim je situacijama jako teško postaviti kanile koje su potrebne za uspješno korištenje ECMO uređaja.
Kod osoba koje su sklone trombozi također se mora dobro razmisliti prije korištenja ovog uređaja jer postoji šansa da se javi fatalni tromb koji će ući u neki od većih organa i uzrokovati moždani ili srčani udar. Očito je da se liječnici u ovako teškim situacijama bore s “lošim” i “još gorim” opcijama.
Koliko dugo osoba može biti spojena na ECMO uređaj?
Ovisno o njihovom stanju, osobe mogu biti priključene nekoliko dana ili nekoliko tjedana. Ovo ovisi o tome za što se koristi sam tretman, tj. da li se radi o održavanju osobe na životu prije transplantacije, da li je riječ o jakom oštećenju organa i slično.
Iako se aparat može koristiti mjesecima pa čak i godinama, on nikako nije namijenjen osobama kod kojih nema nade za oporavak. On je samo privremeno rješenje. Ipak, može se koristiti za malo dulje odgađanje smrti kod osoba koje doniraju organ i tkiva, no ovo je uistinu iznimka.
ECMO uređaj u Hrvatskoj
Iako je Hrvatska zemlja s prilično malim brojem stanovnika, raspolaže prilično velikim brojem ECMO uređaja. Ovo je bilo posebno korisno u zadnjih nekoliko godina, nažalost.
Za to su zaslužni vrhunski hrvatski epidemiolozi koji su još davno prije pojave Covida-19 uvjerili tadašnjeg ministra zdravstva da kupi ove izuzetno vrijedne uređaje koji pomažu u borbi protiv respiratornih infekcija.
Pojave bolesti poput SARS-a, ptičje gripe i svinjske gripe otvorile su sumnju da se u budućnosti mogu pojaviti i neke druge respiratorne infekcije, a u najtežim slučajevima živote oboljelih će spasiti upravo ECMO uređaj.