Što je plućna embolija i 6 načina kako je otkriti
Plućna embolija jest poremećaj koji nastaje kada krvni ugrušak u plućima ograničava protok krvi, smanjuje razinu kisika u krvi što može imati štetan učinak ne samo na pluća već i na sve ostale organe.
Veliki ugrušci, kao i česta pojava ugrušaka mogu biti izrazito opasno za zdravlje te je moguće da će osoba trebati hitno liječenje kako bi se izbjeglo bilo kakvo trajno oštećenje pluća. U nastavku pričamo o simptomima plućne embolije, što napraviti ako živite s plućnom embolijom te da li je plućna embolija izlječiva.
Koji su simptomi plućne embolije?
Simptomi ovise o veličini ugruška i o mjestu na kojemu je ugrušak zapeo u plućima. Najčešći simptom, koji gotovo uvijek dolazi s plućnom embolijom jest nedostatak zraka koji može nastupiti postupno ili iznenada.
Kod ovakvih osoba možemo uočiti vlažnu, plavičastu kožu, osoba će imati bolove u prsima, a ti bolovi se mogu proširiti i na druge dijelove tijela, na ramena, ruke, vrat i čeljust. Osoba će biti ošamućena, a čest simptom je i nesvjestica. Osobe s plućnom embolijom primjećuju nepravilan rad srca i ubrzano disanje, a pljuvanje krvi je jasan simptom da se radi upravo o problemu s plućima.
Uzroci plućne embolije
Krvni ugrušci mogu nastati kao posljedica brojnih medicinskih stanja. Ipak, ugrušci koji izazivaju plućnu emboliju najčešće nastaju u venama kao posljedica duboke venske tromboze. Takvi krvni ugrušci nastaju ozljedama poput prijeloma kostiju ili ozljedama mišića što dovodi do oštećenja krvnih žila i stvaranja ugrušaka.
Drugi uzrok je tjelesna neaktivnost. Gravitacija tjera krv u niže dijelove tijela to jest noge gdje se kao posljedica mogu stvoriti krvni ugrušci. Osobe koje kontinuirano leže ili sjede primjerice zbog oporavka od bolesti često imaju ovako stvorene ugruške. Plućna embolija stoga veći problem pravi kod onih koji su fizički neaktivni.
Kod osoba koje imaju medicinska stanja koja uzrokuju lako zgrušavanje krvi, vrlo lako nastaju ugrušci u nogama. Postoje određene terapije za ovo te se stoga ovakvi ugrušci mogu spriječiti na vrijeme.
Kako dijagnosticirati plućnu emboliju?
Nažalost, simptomi plućne embolije često variraju i lagano se mogu zamijeniti s drugim medicinskim stanjima. Također, nekada plućna embolija u jako kratkom roku može dovesti do iznenadne smrti, te nema vremena za dijagnozu.
Ako liječnik misli da biste mogli imati plućnu emboliju može vas poslati na neke od sljedećih pretraga pomoću kojih možete otkriti imate li plućnu emboliju:
- Krvne pretrage koje uključuju mjerenje razine D-dimera, proteina koje tijelo stvara kada treba razgraditi ugrušak, određivanje količine kisika i ugljikova dioksida u krvi i pretrage na nasljedne poremećaje zgrušavanja krvi.
- EKG koji može pokazati abnormalnosti u radu srca koje su karakteristične za plućnu emboliju.
- Rendgen prsnog koša kako bi se procijenilo stanje pluća i srca.
- Ultrazvuk kako bi se sa sigurnošću provjerilo nalaze li se krvni ugrušci u vašim nogama kako bi se isključila tromboza, ali se može raditi i ultrazvuk srca da bi se vidjelo da li desni dio radi normalno, jer su česte abnormalnosti u toj strani srca kod ovakvih poremećaja.
- Pulmonalna angiografija kako bi se prikazale krvne žile i provjerilo radi li se o nekom ugrušku. Ovo je najtočniji način za dijagnosticiranje plućne embolije.
- Magnetska rezonanca koristi se samo kod trudnica kako bi se izbjeglo zračenje fetusa, i njome također možemo pregledati organe.
Koji su čimbenici rizika za plućnu emboliju?
Postoje mnogi čimbenici koji povećavaju rizik od razvitka plućne embolije. Osobe s rakom, obiteljskom povijesti embolije ili stanjima koje uzrokuju hiperkoagulaciju (pretjerano zgrušavanje), osobe s povijesti srčanog ili moždanog udara, pretile osobe, neaktivne osobe kao i osobe koje unose estrogen ili testosteron su rizična skupina za nastanak ugruška u plućima. Ako ste rizična skupina, sigurno vas zanima da li je plućna embolija izlječiva.
Da li je plućna embolija izlječiva?
Ako je problem rano uočen, i ako se ne radi o nekom abnormalno jakom zgrušavanju, plućna embolija može se liječiti lijekovima koji mogu razbiti male ugruške. Vaš liječnik stoga može prepisati razne antikoagulanse koji razrjeđuju krv (primjerice heparin ili varfarin). Postoje i lijekovi koji otapaju ugruške. Oni se zovu trombolitici i rezervirani su samo za hitne slučajeve jer postoje opasne nuspojave poput krvarenja.
Ako se radi o problematičnim ugrušcima, mogu se raditi kirurški zahvati. Kirurg može ugrušak uz pomoć katetera, i dovesti ga do plućne arterije gdje će se moći razgraditi. Može se raditi i otvoreni kirurški sastav, ali samo kada druge alternative ne funkcioniraju.
Prevencija plućne embolije
Nakon što je vaše stanje dijagnosticirano, a ugrušak uspješno uklonjen, prevenirat ćete ponovni nastanak konzumacijom antikoagulanata na dnevnoj bazi. Uz to potrebno je i redovito vježbati noge te staviti naglasak na fizičku aktivnost i dobru prehranu.
Održavanje zdrave tjelesne mase, kao i unos dovoljno tekućine iznimno su važni za zdravlje vašeg koronarnog sustava. Naravno, preporučeno je da osoba prestane pušiti ako je to prije prakticirala i da unosi zdravu prehranu punu nutrijenata kako bi podržala svoj imunološki sustav.