Astma je upala dišnih puteva koja otežava disanje i može činiti fizičke aktivnosti nemogućima za bolesnika. Ovo je jedno od najčešćih kroničnih stanja kod djece i može se pogoršati ili poboljšati ovisno o vanjskim faktorima. Ipak, zbog toga što je često stanje, o njemu dosta znamo te ćemo iste informacije podijeliti s vama!
U normalnom slučaju, kada osoba udiše, zrak ulazi kroz nos ili usta, donje grlo i u dišne puteve sve do pluća. Simptomi astme javljaju se kada sluznica dišnih puteva natekne i mišići oko njih se stegnu, rezultirajući u stvaranju sluzi koja ispunjava dišne puteve i ne propušta sav zrak da prođe. Ovakvo lučenje sluzi dovodi do takozvanog „napada astme“ koji se očituje u jakom kašljanju i stezanju u prsima.
Koji su simptomi astme?
Najčešći i najočitiji simptom astme jest otežano disanje. Primijetit ćete zvižduči ili cvileći zvuk tijekom udisaja i izdisaja koji može biti popraćen i sljedećim simptomima: kašljem (osobito noću i tijekom fizičke aktivnosti), stezanje u prsima, tjeskoba, bol u prsima, umor, problemi sa spavanjem, ubrzano disanje i slično.
Naravno, vrsta simptoma koje imate vezan je uz vrstu astme koja je pogodila vaš dišni sustav. Isto tako, svaka osoba uvijek može ponešto drukčije reagirati na razne bolesti, zbog čega je korisno da se ipak savjetujete s pulmologom, alergologom i/ili liječnikom opće prakse kako biste dobili najpreciznije informacije vezane za vašu astmu.
Učestalost simptoma također varira. Neki ljudi ih osjećaju konstantno, a neki samo kada rade određene aktivnosti. Također, simptomi se mogu pogoršavati i poboljšavati ovisno o okolini, terapiji i slično. Oni su općenito vrlo specifični za svaku osobu. Nerijetko ćete čuti da se ljudima astma poboljša ili pogorša u određenom dijelu godine, što je često povezano s alergenima.
Kod jačih napadaja moguće se susresti s ozbiljnim poteškoćama s disanjem. Tada ćete teško hvatati zrak, doživjeti vrtoglavicu i zbunjenost, imati poteškoće s govorom. Mnogi će ovakav napadaj astme pomiješati sa srčanim udarom ili pak moždanim udarom, pogotovo ako se radi o situaciji u kojoj prvi put imate napadaj. Moguće je primijetiti i promjenu boje usana i noktiju koji su sada blijedi. Ovakvi simptomi zahtijevaju trenutnu medicinsku intervenciju.
Uzroci astme i česti okidači
Već smo spomenuli da je astma iznimno česta kod djece, no ona se može razviti i kod odraslih osoba. Ne postoji jedinstven uzrok astme, no vjeruje se da brojni čimbenici utječu na pojavu dišnih problema ove vrste. Kao i kod većine bolesti respiratornog sustava koje su u interakciji s alergenima, uzrok ne može biti samo jedan.
Djelomično se radi o genetici. Ako vaši roditelji, braća ili sestre imaju astmu, veća je vjerojatnost da ćete je i vi razviti. Također je otkriveno da osobe koje su imale teške virusne infekcije u mladosti iznimno često razvijaju astmu. Naravno, to što ste imali neku sličnu infekciju nije nužno znak da ćete razviti astmu, ali ako ste se dugo oporavljali od takve infekcije i generalno ste primjetili lošije zdravlje od tada, možda vaše respiratorne simptome uzrokuje astma.
Jedna teorija pak govori o tome da, kada su bebe previše izolirane od bakterija, u ranim mjesecima i godinama njihov imunološki sustav ostaje slab i djeca su podložnija alergijama i astmi. Majčino mlijeko i druženje s užom obitelji mogu pomoći u sticanju imuniteta u ranom djetinjstvu, a kasnije je korisno izvoditi djecu igrati se na igrališta i druge javne površine.
Mnogi čimbenici mogu potaknuti astmu i pogoršati simptome. Ovo znači da, ako su vaši simptomi gotovo zanemarivi, promjena okoline to jest vanjskih čimbenika može rezultirati u pojavi teških simptoma. Tada možemo govoriti o određenim okidačima koji pokreću astmu i ljudima koji imaju jasne okidače često je puno lakše kontrolirati astmu no onima koji ne mogu naći neki uzorak.
Takvi okidači mogu biti: respiratorne infekcije, fizička aktivnost, alergeni, okolišni iritansi, vremenski uvjeti, lijekovi (primjerice aspirin), intenzivne emocije i slično. Psihičko je zdravlje također izuzetno povezano s bolestima, a astma nije iznimka. Zbog toga je bitno pratiti svoje emocionalno stanje i paziti na vlastite potrebe.
Kako dijagnosticirati astmu?
Ne postoji jedinstven pregled ili test s kojim se može utvrditi imate li astmu. Potrebno je koristiti niz kriterija kako bi se utvrdilo jesu li simptomi nastali upravo zbog astme, a liječnik će biti taj koji pokreće ovaj dijagnostički proces na temelju vaše priče.
Vaš liječnik će ponajprije pogledati vašu povijest bolesti i uvjeriti se ima li itko u vašoj obitelji astmu. Zatim će stetoskopom provjeriti disanje. Također može napraviti i test na alergije s obzirom na to da alergeni često znaju biti jedan od razloga pojave jakih simptoma astme. Dapače, alergijske reakcije koje se ne liječe ili kontroliraju mogu biti veliki problem za astmatičare.
Moguće je obaviti i testove disanja kako bi se izmjerio protok zraka u i iz vaših pluća. Test se radi tako da pušete u uređaj koji mjeri brzinu zraka.
Umjesto toga, vašem djetetu mogu propisati lijekove za astmu i pričekati da vide hoće li se simptomi poboljšati. Ako imaju, vaše dijete vjerojatno ima astmu.
Vrste astme
Kako bi se pravilno tretiralo vaše stanje, liječnik treba utvrditi koju vrstu astme posjedujete. Ovo nije jednostavan posao, pogotovo zbog toga što su simptomi jako slični i kod svakoga se svaka vrsta može prezentirati drukčije (pa tako i sličiti nekoj drugoj vrsti).
Najčešći tip astme jest alergijska astma koja se provjerava jednostavnim alergijskim testom. Alergeni koji najčešće uzrokuju ovaj tip astme su dlake, pelud, hrana i prašina. Ovakva astma često je i sezonska, ako osoba ima sezonske alergije.
Nealergijska astma je astma kod koje drugi iritansi, koji nisu alergeni, uzrokuju otežanost disanja. Takvi alergeni uključuju dim, hladan zrak, smog, virusi, parfemi i proizvodi za čišćenje i slično. Očito je da se ne radi samo o “sintetičkim” mirisima ili sličnim tvarima, već i potpuno prirodne i organske tvari mogu biti okidač.
Postoji i takozvana profesionalna astma. Dobiva svoj naziv po tome da je izazvana okidačima koji nalazimo na radnom mjestu bolesnika. Tu se može raditi o bojilima, plinovima, parama, industrijskim kemikalijama, lateksu i slično. Ovisno o industriji, okidači mogu biti jako raznovrsni.
Razlikujemo i bronhokonstrikcijsku astmu koja je izazvana vježbanjem (zove se i „EIB“). Ona pogađa osobe čim počnu s nekom jačom fizičkom aktivnošću. Ljudi koji imaju druge vrste astme gotovo uvijek imaju i EIB te zbog toga moraju biti posebno oprezni kad se bave svojim najdražim sportovima.
Noćna astma je astma kod koje se simptomi drastično pogoršavaju noću. Pogađa osobe sa žgaravicom, osobe koje žive u domovima s grinjama i slično. Ipak, zbog ležeće pozicije ponekad i druge forme mogu biti intenzivnije noću, zbog čega je opet teško povući granicu između vrsta.
Postoji i astma izazvana aspirinom. Ona je obično teška i pokreće ju uzimanje aspirina. Simptomi se počinju pojavljivati u kratkom roku nakon uzimanja lijeka. Ova astma često se klasificira i kao alergijska reakcija, a osobe koje pate od nje apsolutno moraju izabrati alternative.
Zadnji oblik je astma s varijantom kašlja kod koje osoba doživljava jak, suhi kašalj. Ovaj oblik može dovesti do intenzivnih napadaja ako se ne liječi i može biti vrlo štetan po zdravlje naših mišića. Zbog silnog naprezanja, prisutni su svakodnevni bolovi.
Kako liječiti astmu?
Astmu možemo liječiti na četiri načina. Lijekovima za brzo olakšanje simptoma, lijekovima za dugotrajnu kontrolu simptoma, kombiniranim tretmanom ili biološkim lijekovima to jest injekcijama ili infuzijom.
U prvu vrstu lijekova spadaju oni koji će unutar samo par minuta zaustaviti napadaj ili simptome astme. Tu se radi o takozvanim bronhodilatatorima koje unosimo najčešće kroz inhalatore. Oni opuštaju zategnute mišiće i tako smanjuju simptome. Ipak, oni nisu trajno rješenje zbog kojeg više nikad nećete imati simptome astme…
Moguće je svakodnevno uzimati lijekove za dugotrajnu kontrolu simptoma. Ovo su protuupalni lijekovi koji smanjuju oticanje i stvaranje sluzi u dišnim putevima i antikolinergici koji sprječavaju stezanje mišića. Iako neki doktori vjeruju u to da na svom respiratornom zdravlju možemo raditi toliko mnogo dok u potpunosti ne eliminiramo simptome astme, drugi pak tvrde da je ovaj tip bolesti zauvijek uz bolesnika.
U biološke lijekove spadaju u jake lijekove koji se koriste samo kod teških oblika bolesti. Oni djeluju na specifična antitijela i prekidaju tok koji vodi do same upale. Ovo još uvijek nije u potpunosti rasprostranjen način liječenja astme i doktor ga ne preporučuje osim ako nemate iznimno neugodne simptome.
Kako prepoznati napadaj astme?
Napadaj astme jest naglo pogoršanje vaših simptoma i uključuje jak kašalj, otežano disanje, uznemirenost, zbunjenost, modre usne i brzo kucanje srca. Što dulje traje napadaj, to se više smanjuje sposobnost disanja te je stoga važno brzo reagirati i ublažiti simptome. Intenzivno se savjetuje da osobe koje su u užoj obitelji onih s astmom nauče proceduru koja se podrazumijeva jednom kad imamo napadaj astme.
Napadaji se mogu izbjeći tako da izbjegavate vaše okidače, alergene i uzimate preventivne lijekove koje je vaš liječnik preporučio. Također je važno i održavati umjerenu tjelesnu težinu jer se astma znatno pogoršava kod pretilih osoba. Potrebno je izbjegavati pušenje cigareta ili bilo kakvih pripravka zbog kojih bi udisali suvišan dim.
Jako je važno i upravljati stresom jer on može biti ozbiljan okidač i znatno pogoršati simptome. Astma je povezana s brojnim drugim respiratornim bolestima, zbog čega je posebno bitno paziti se i izbjegavati kontakt s osobama za koje znate da su u prethodnim mjesecima bile zaražene nekim virusom.