Addisonova bolest – 10 tihih simptoma

Današnja je tema Addisonova bolest, jedna od najkompliciranijih dijagnoza u medicini. Mnogi doktori složit će se u tvrdnji da su autoimune bolesti neke od najgorih bolesti po pitanju dijagnostike, liječenja i prevencije. S obzirom na to da o njima zaista ne znamo mnogo, teško se osloniti na zdravstveni sustav kad je u pitanju liječenje – veliki broj metoda i tretmana još uvijek je eksperimentalan, a utjecaj ovisi od osobe do osobe. Jedna od autoimunih bolesti koje nisu česte, ali su svejedno vrlo neugodne i ozbiljne, jest Addisonova bolest. Riječ je o stanju u kojem se očitava hipoaktivnost (nedovoljna aktivnost) nadbubrežnih žlijezda, a to utječe na hormonalno stanje u tijelu.

Addisonova bolest
FOTO: SHUTTERSTOCK

U nastavku ćemo govoriti više o Addisonovoj bolesti – što se zaista događa, koji su simptomi, kako se liječi i može li se ikako raditi na prevenciji… Naravno, ovaj članak nije zamjena za savjet liječnika opće prakse, imunologa i/ili endokrinologa te ne služi u svrhu samodijagnosticiranja. Svakako se preporučuje da, ako se prepoznajete u nekim simptomima autoimune bolesti, kontaktirate liječnika opće prakse koji će porazgovarati s vama i odlučiti koji je najbolji sljedeći korak.

Što je Addisonova bolest?

Addisonova bolest također se naziva primarnom insuficijencijom adrenalnim žlijezda – u prijevodu, ovo stanje karakterizirano je hipoaktivnim nadbubrežnim žlijezdama. Radi se o kroničnoj bolesti koja se mora kontinuirano liječiti, a u nastavku ćete saznati zašto. Bolest zahvaća oko četvero ljudi na sto tisuća, što se ne čini kao velik broj, ali na kraju dana – brojevi nisu bitni onima koji su bolesni.

Bubrežni sustav, između ostalog, bavi se čišćenjem tijela od toksina te iste izbacuje kroz urin. Ipak, bubrezi nisu povezani samo s mokraćnim sustavom. Na vrhu oba naša bubrega postoje nadbubrežne žlijezde koje se često nazivaju adrenalnim žlijezdama. One su bitne za proizvodnju hormona kao što su kortizol, aldosteron i adrenalin. Kortizol je dobro poznat kao hormon stresa, ali može biti koristan za uzbuđivanje i pokretanje tijela, isto kao i adrenalin.

Ove dvije žlijezde sudjeluju u endokrinim procesima i bitne su za održavanje pravilnih otkucaja srca, regulaciju krvnog tlaka, imunitet, razinu glukoze u krvi… Zaista je puno funkcija kojima se bave, što upućuje na činjenicu da izostanak funkcije istih može biti veliki problem za naše tijelo.

Addisonova bolest, dakle, zapravo je karakterizirana nadbubrežnim žlijezdama koje ne rade svoj posao dobro. Često se miješa i povezuje s Cushingovim sindromom, no on je povezan s prevelikim razinama kortizola. Dijagnostika mora biti detaljna i precizna kako bismo znali o kojoj se točno autoimunoj bolesti radi – često mogu biti slične i imati slične simptome.

Kako se dijagnosticira Addisonova bolest?

Kao i kod svake autoimune i/ili kronične bolesti, dijagnosticiranje može biti kompliciran postupak. Jednom kad se sumnja na Addisonovu bolest nije teško provjeriti razine kalija, natrija ili pak napraviti ACTH test… Razni hormonalni testovi također mogu pokazati kakva je inzulinska situacija u vašem tijelu i potvrditi vašem liječniku da nešto nije u redu s bubrežnim i endokrinološkim sustavom. To u kombinaciji sa drugim simptomima, o kojima pričamo nešto više kasnije, svakako bi trebao biti jasan znak da se radi o Addisonovoj bolesti.

ACTH test
FOTO: SHUTTERSTOCK

U svakom slučaju, testovi postoje i često ćete vidjeti razne metode dijagnosticiranja ovisno o tome kojem specijalistu idete. CT skenovi na bubrezima i žlijezdama također mogu biti od pomoći jer je moguće da neka masa (ne nužno zloćudna) radi probleme. Unatoč tome što testovi postoje, Addisonovu je bolest teško dijagnosticirati. Zašto? Zbog toga što mnogi simptomi upućuju na depresiju, neku varijaciju šećerne bolesti i slično. Liječnicima ponekad zna biti izazovno suziti izbor bolesti na određene vrste autoimunih stanja.

Može li se Addisonova bolest izliječiti?

Za početak valja jasno naglasiti da se autoimune i kronične bolesti ne mogu izliječiti, u smislu – ne mogu nestati. Mogu biti pod kontrolom i osoba može smanjiti simptome, ali se radi o problemu koji jednostavno ne može nestati dok god postoji uzrok, a u autoimunim bolestima isti se često niti ne poznaje.

Dakle, Addisonova bolest ne može nestati. Ako je imate, imat ćete ju zauvijek. Međutim, ona se može kontrolirati raznim lijekovima i hormonalnim tretmanima koji nadomještaju kortizol i aldosteron. Ovi se lijekovi moraju uzimati do kraja života, u suprotnom opet nedostaju ti hormoni koje žlijezde ne mogu proizvesti. Dozu i učestalost uzimanja lijekova, naravno, određuje liječnik.

FOTO: SHUTTERSTOCK

Ono što je vrlo bitno za napomenuti jest da ljude koji boluju od Addisonove bolesti tijekom infekcija, drugih oboljenja i potencijalnih operacija treba tretirati posebno – potencijalno se podiže ili smanjuje količina lijekova koja se konzumira. U svakom slučaju, bolest se može liječiti i regulirati, ali nije izlječiva.

Ovo je 10 simptoma Addisonove bolesti

U nastavku s vama dijelimo 10 tihih simptoma Addisonove bolesti. Vrlo ćete brzo primijetiti da se zapravo radi o simptomima koji se mogu pripisati velikom broju bolesti, a često su to upravo i oni simptomi koje ljudi u potpunosti ignoriraju ili misle da nisu bitni. U nastavku ćemo ih kratko spomenuti.

Umor koji ne prestaje. Ako ste stalno umorni i pospani neovisno o tome koliko spavate i čini vam se da ne postoji nikakva povezanost s hranom i/ili suplementima, to nije dobar znak. Moguće je da se tijelo bori protiv nečega i zbog toga dio energije nikad ne možete uložiti u ono čime se trenutno bavite.

Slabost u mišićima i grčevi. Naravno da slabost i grčevi koje potencijalno osjećate nakon nekog treninga ili u skladu s nekim drugim zdravstvenim stanjima (PMS, manjak magnezija i slično) nije razlog za brigu… Ipak, ako u zadnje vrijeme imate osjećaj kao da ste slabiji i više ne možete s lakoćom raditi ono što ste nekad radili, možda je vrijeme za posjet liječniku.

Loše raspoloženje. Ako ste primijetili da već neko vrijeme jednostavno ne možete naći smisao u malim stvarima, ne smijete se kao što ste nekad i imate problema sa strpljenjem, moguće je da problem nije vaš stav, već vaši hormoni. Addisonova bolest zapravo je često pogrešno dijagnosticirana kao depresija pa liječenje i tretman traju dulje no što bi trebali.

Manjak apetita i povezani gubitak kilograma. Hormoni koje izlučuju nadbubrežne žlijezde nisu bitni samo za umor i odmor, već i za apetit. Problem kod raznih bolesti hormonalne prirode jest taj da hormoni međusobno komuniciraju i manjak jednog hormona može uzrokovati poremećenu razinu nekog drugog hormona. Oboljeli od Addisonove bolesti često više ne osjećaju glad i nemaju apetit, a rezultat je nenamjeran gubitak kilograma koji ukazuje na problem.

Povećana žeđ. S druge strane, žeđ je pojačana. Opet se radi o hormonalnim reakcijama s inzulinom, glavnim hormonom i modulatorom koji regulira šećer u krvi. Naravno, ova žeđ nije povezana sa slanim obrocima i normalno je da smo žedni ukoliko nismo popili dovoljno vode kroz dan… Najbolji način da razmislite o tome imate li povećanu žeđ jest da retroaktivno promotrite prošlost – koliko ste tekućine pili prije?

Vrtoglavica. Iako je ponekad normalno da nam se zavrti u glavi pri naglom ustajanju ili kad smo dehidrirani, nikako nije normalno da vrtoglavicu osjećate i kad se brinete o drugim životnim uvjetima ili pak apsolutno svaki put kad ustanete. Ako se to događa, možda je problem u nečem drugom.

Tamni desni, usne i kožni preklopi. Jedna od jasnijih karakteristika Addisonove bolesti jest tamnija koža, odnosno naglo tamnjenje kože neuzrokovano Suncem, solarijem i sličnim preparatima. Takvo tamnjenje kože jasan je znak koji se relativno lako dijagnosticira, a najznačajnije se vidi oko usana i desni.

Bol u abdomenu. Bol u abdomenu mnogi doktori teško dijagnosticiraju jer je puno organa na jednom mjestu, ali je puno lakše suziti mogućnosti dijagnoza kad uz ovaj simptom možemo prepoznati i druge. Kombinacija simptoma uvijek se puno lakše povezuje s nekom bolesti od jednog simptoma koji se može pripisati mnogim stanjima.

Nizak krvni tlak. Bitno je napomenuti da neki ljudi cijeli život imaju nizak tlak – u tom slučaju vjerojatno se radi o genetskoj predispoziciji, pogotovo kod žena. Ako vas takav krvni tlak ne ometa u svakodnevici, ne morate konzultirati doktora. Ipak, ako ste cijeli život imali normalan ili blago povišen krvni tlak, a sada je često nizak, možda je baš to simptom Addisonove bolesti.

Abnormalnosti u ciklusu. Zadnji simptom koji valja spomenuti javlja se samo kod žena. Menstrualni ciklus svake žene ovisi o velikom broju hormona, a isti ti hormoni uglavnom ne mogu biti u ravnoteži jednom kad kortizol i adrenalin nemaju nikakav stabilni mehanizam. Naravno, za ovakve probleme prvo se valja konzultirati s ginekologom.

Postoji li način da se spriječi razvoj Addisonove bolesti?

Vrlo je teško zaključiti postoje li ikakvi načini da se spriječi bilo koja autoimuna bolest, pa tako i Addisonova. U velikoj većini slučajeva, Addisonova bolest smatra se posljedicom atrofiranja adrenokorteksa, odnosno kore nadbubrežne žlijezde. Nažalost, nitko nije siguran zašto se ovo događa i pretpostavlja da se da je proces pokrenut nekim autoimunim uzrokom.

Ovo oštećenje i izostanak funkcije nadbubrežnih žlijezda javlja se neovisno o dobi, ali trend pokazuje da češće obolijevaju žene, a interval u kojem se bolest javlja varira – prve manifestacije bolesti obično kreću između 30. i 50. godine života. To ne znači da bolest nećete primijetiti prije.

Dakle, zdrav način života generalno smanjuje šansu razvijanja autoimune bolesti, ali ono što je posebno bitno naglasiti jest da je tu genetika svakako dio uzroka, stoga nikad ne možemo u potpunosti garantirati da će sve biti u redu ako zdravo jedemo, puno se krećemo i slično. Uvijek postoje iznimke i razni rubni slučajevi.

Zaključak

Addisonova bolest autoimuno je stanje koje se najbolje opisuje neaktivnim nadbubrežnim žlijezdama. Simptomi su vrlo raznoliki i često ih je teško primijetiti, ali jednom kad je dijagnoza postavljena, suplementarni hormoni do kraja života mogu pomoći bolesnicima da reguliraju Addisonovu bolest.

Izjava o odricanju odgovornost: Informacije sadržane na ovoj internet stranici namijenjene su isključivo općem znanju i nisu zamjena za profesionalni medicinski savjet ili liječenje za specifična zdravstvena stanja. Posavjetujte se s pružateljem zdravstvenih usluga u vezi bilo kakvih pitanja ili nedoumica u vezi s vašim stanjem.