Krvni testovi su među najčešćim vrstama dijagnostičkih testova i to s vrlo dobrim razlogom. Male količine krvi uzete za test mogu pomoći vašem liječniku da provjeri širok raspon potencijalnih problema. Rezultati koji se dobivaju nakon vađenja krvi još se nazivaju i krvna slika, a u nastavku ćemo reći što nam ona sve zapravo može točno reći.
Vađenje krvi i testovi koji se obavljaju u pravilu su izuzetno sigurni. Krv se uzima koristeći iglu, obično iz vene na ruci. Taj se postupak stručno zove flebotomija, a osoba koja pacijentu vadi krv je flebotomist. Kao pacijent kojem se vadi krv, možete osjetiti lagani ubod kada vam se igla umetne u venu, ali u principu test obično nije bolan i proces traje samo nekoliko minuta.
Krvna slika i kompletna krvna slika
Vađenjem krvi dobiva se krvna slika, ali ona može biti podijeljena u dvije grupe. Može se raditi o običnoj krvnoj slici ili pak o kompletnoj krvnoj slici. Mnogi bi se mogli zapitati koja je razlika između ta dva pojma, a zapravo se radi o samo jednoj bitnoj razlici. Kod kompletne krvne slike se leukociti dodatno diferenciraju na različite vrste: granulocite (neutrofili, eozinofili i bazofili), limfocite i monocite. To u samom nalazu može pomoći pri razlikovanju akutne i kronične upale te bakterijske i virusne infekcije.
Detaljnije o pojedinostima krvne slike
Osvrnimo se i na to što zapravo detaljno može pokazati krvna slika pacijenta.
Broj crvenih krvnih stanica
Krvna će slika pokazati broj crvenih krvnih stanica u vašoj krvi. Nizak broj može ukazivati na poremećaje poput anemije ili gubitka krvi. Crvena krvna zrnca prenose kisik iz pluća u cijelo tijelo.
Broj bijelih krvnih stanica
Vađenjem krvi može se izmjeriti i broj bijelih krvnih zrnaca u vašoj krvi. Ove krvne stanice pomažu kod imuniteta tako da niske vrijednosti mogu biti znak infekcije ili problema s imunološkim sustavom. Postoje različite vrste bijelih krvnih stanica, a kao što smo ranije rekli, kompletna krvna slika će ih detaljnije izmjeriti.
Broj trombocita
Trombociti su izuzetno važni kada govorimo o zgrušavanju krvi. Niska razina trombocita može dovesti do prejakog krvarenja i bolesti poznate kao hemofilija, a visoke razine mogu povećati rizik od krvnih ugrušaka koje znamo i pod imenom trombovi. Bolest stvaranja krvnih ugrušaka poznata je kao tromboza.
Test hemoglobina
Krvnom se slikom može izmjeriti i razina hemoglobina u krvi. Hemoglobin je protein koji prenosi kisik. Niske razine hemoglobina često su znak da pacijent ima problem sa stanjem zvanim anemija ili slabokrvnost.
Test hematokrita
Ako imate anemiju, vaš hematokrit može biti nizak, dok dehidracija može uzrokovati da bude visok. Razine hematokrita također mogu signalizirati poremećaj krvi ili koštane srži.
Srednji korpuskularni volumen
Krvna slika može pokazati i srednji korpuskularni volumen poznat i kao MCV (engl. Mean Corpuscular Volume). U prijevodu, radi se o veličini vaših crvenih krvnih stanica. Abnormalne razine mogu ukazivati na velik broj različitih poremećaja.
Mjerenje kemikalija u krvi
Mjerenje kemikalija u krvi poznato je i kao BMP test, a jako je važno jer može dati velik broj različitih informacija o vašem srcu, mišićima, kostima i organima. Može pomoći i prepoznati različite oblike bolesti i stanja u tijelu koje je teško te ponekad i nemoguće otkriti na neke druge načine.
Enzimski marker
Ovim se testom mjeri količine enzima, točnije proteina u vašoj krvi koji mogu ukazivati na oštećenje tkiva ili bolest. Postoje mnogi testovi enzima u krvi, a jedan od najčešćih koristi se za otkrivanje oštećenja srčanog mišića.
Lipoprotein
Ovaj test mjeri razine vašeg dobrog(HDL) i lošeg(LDL) kolesterola, kao i vaše trigliceride koji su vrsta masti. Može pružiti informacije o vašem riziku od koronarne bolesti srca. Možda ćete morati postiti do 12 sati prije odlaska na ovo testiranje.
Test trudnoće
Ovo je test koji mjeri razinu hCG hormona u krvi i koristi se da se utvrdi je li žena trudna. Također može biti jako koristan za testiranje na rak dojke, pluća, maternice ili jajnika.
Test amonijaka
Mjeri razinu amonijaka, otpadnog proizvoda koji nastaje kada vaše tijelo razgrađuje proteine. Ako se u vašoj krvi nakupi previše amonijaka, to može rezultirati ekstremnim umorom, neurološkim problemima, pa čak i komom ili smrću.
CO2 test
Mjeri količinu ugljičnog dioksida u krvi. Abnormalne razine mogu ukazivati na bubrežne, respiratorne ili metaboličke probleme.
Test koagulacije krvi
Nakon ovog testa, krvna slika će pokazati sposobnost krvi da se zgruša i koliko joj je vremena potrebno za to. Ljudi koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi odrađuju ovaj test kako bi bili sigurni da uzimaju točnu dozu.
Koliko često testirati krv?
Kada je riječ o vađenju krvi, mnogi bi se mogli zapitati koliko često trebaju vaditi krv. Liječnici pacijentima preporučuju rutinske pretrage krvi u centru za dijagnostičko testiranje barem jednom godišnje, otprilike kao i druge različite fizičke preglede. Liječnici ga zahtijevaju za praćenje vašeg zdravstvenog stanja i rano otkrivanje bolesti. To vam potencijalno može spasiti život i omogućiti vam liječenje koje vam je potrebno prije nego što stvari postanu preozbiljne.
Ako ste stariji od 40 godina ili imate neku kroničnu bolest, trebali biste se češće testirati. Isto vrijedi i kada osjećate trajne ili neuobičajene simptome kao što su umor, abnormalnosti kože ili noktiju, gubitak kose ili debljanje. Liječnik također može zatražiti dodatne preglede ako želite promijeniti svoj način života.
Promjena načina života može značiti prelazak na vegansku prehranu, početak uzimanja nekog tipa suplemenata ili pak početak redovnog intenzivnog vježbanja. Također, možda netko u vašoj obitelji ima povijest određenih bolesti, a vi biste željeli plan prehrane za smanjenje rizika. Ako je to slučaj, vaš liječnik morat će pregledati vaše nalaze krvi kako bi vam pravilno pomogao.