Anemija
Foto: Unsplash

Anemija – što je i kako je liječiti?

Krv je iznimno važna za naše tijelo i uravnotežen protok tvari kroz njega. Krvne stanice koje se nalaze u krvi prenose kisik u organe i tkiva našega tijela te na taj način omogućuju normalan rad svih naših stanica. Svakom dijelu našeg organizma potrebna je dovoljno bogata opskrba kisikom, čiji ćemo nedostatak najvjerojatnije osjećati kao kronični umor i nedostatak daha. Upravo je anemija jedan od najčešćih uzroka ovakvih simptoma, a osobito teško pogađa žensku populaciju.

Danas je anemija prisutna kod gotovo 2 milijarde ljudi diljem svijeta, a posebno su zahvaćene žene i kronični bolesnici koji imaju višu tendenciju razvijanja spomenute bolesti. Zbog toga su te populacije ugroženije i trebale bi voditi brigu o redovnom odlasku liječniku kako bi se utvrdilo ima li anemije u krvi.

Iako je slabokrvnost svima poznata i zasigurno ste već barem jednom čuli za nju, uzroci mogu biti različiti, ali svaku anemiju povezuje upravo nedostatak eritrocita u krvi. Riječ slabokrvnost sama po sebi govori da je riječ o stanju koje uzrokuje slabiju kvalitetu krvi, a time i prijenos kisika te obavljanje raznih metaboličkih funkcija. 

Što može uzrokovati anemiju?

Već smo spomenuli eritrocite ili crvena krvna zrnca. To su krvna tjelešca koja na sebi nose hemoglobin koji prenosi kisik kroz naše tijelo i dostavlja ga u svaku našu stanicu. Ovakva crvena krvna zrnca nastaju u koštanoj srži i njihov životni vijek je samo stotinjak dana. Dakle, krvotvorne stanice vrlo su važne i efikasne u proizvodnji velike količine eritrocita kako bi redovno mogle opskrbljivati naše tijelo. 

Svaki poremećaj koji ili uništava eritrocite ili otežava njihovu proizvodnju može biti uzrok anemije iliti slabokrvnosti. Ukratko, kada više crvenih stanica napušta vaše tijelo nego što ih se proizvodi, pojavljuje se anemija. Anemija je bolest koja se javlja kada razina hemoglobina (crvenog pigmenta koji se nalazi u crvenim krvnim stanicama a koji služi prenošenju kisika iz pluća) smanji i padne ispod vrijednosti koja je potrebna za osiguravanje dovoljne količine kisika za tijelo.

Ako je riječ o manjku proizvodnje koji dovodi do anemije, čimbenici koji dovode do njezinog razvitka mogu biti nasljedni ili stečeni. Anemija se može steći nepravilnom prehranom (manjak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline), ali svoje uzroke može imati i u nekim drugim bolestima poput bolesti bubrega, raka, autoimunim bolestima poput lupusa, infekcijama, HIV-om, hipotireozom, upalama, toksinima (primjerice olovo) i slično. Nasljedna stanja mogu biti posebne vrste anemije poput Fanconijeve i Diamond-Blackfan anemije, ili bolesti poput Schwachman-Diamond sindroma. Dakle, locirati sam uzrok nije uvijek u potpunosti jednostavno. 

S druge strane, određena stanja mogu uništiti eritrocite ili dovesti do velikog gubitka ovih stanica što također uzrokuje anemiju. Takva anemija može se steći većim gubitkom krvi (uzrok tomu mogu biti ozljede, menstruacija, endometrioza, lezije, čirevi, hemoliza, bolesti jetre i još mnogo toga drugog). Nasljedne bolesti poput takozvane srpaste anemije, talasemije i slično također mogu uništavati crvena krvna zrnca i prouzročiti pojavu anemije, koju također poznajemo i pod nazivom slabokrvnost. 

Anemija simptomi

Anemija
Foto: Pixabay

Već smo spomenuli da nedostatak eritrocita uzrokuje nemogućnost prijenosa kisika u našim stanicama. Dakle, većina simptoma upravo je povezana s manjkom kisika i može ozbiljno utjecati na mnoge tjelesne funkcije, a samim time i na naš svakodnevni život. 

Ako niste sigurni muči li vas anemija simptomi na koje morate obratiti pozornost su: umor, slabost, glavobolja, vrtoglavica, blijeda koža, teško disanje, hladne ruke i noge, nepravilno kucanje srca, nesvjestica, bol u prsima i slično. Neki manje očiti simptomi su vidljivo lomljivi nokti, problemi s koncentracijom, zimica, upala jezika i pukotine na stranama usta, šum na srcu, povećana slezena ili jetra, povećani limfni čvorovi, neobičan poriv za jedenjem leda, gline ili prljavštine. Ovo potonje se smatra jednim od najfascinantnijih simptoma anemije. 

Većina ljudi koji boluju od anemije otkrili su da su njihovi najčešći anemija simptomi bili slabost i umor, bljedoća kože, vrtoglavica i zujanje u ušima, gubitak apetita, sklonost depresivnom razmišljanju i problemi s koncentracijom te kratkoća daha.

Anemija nije stanje koje treba zanemariti jer može biti opasna po život i izazvati komplikacije poput zatajenja srca prilikom velikih napora i stvaranje neuroloških problema. 

Koje su najčešće vrste anemije?

Već smo spomenuli da postoji mnogo varijacija anemije. Neke su uzrokovane gubitkom eritrocita tj. hemoglobina, neke su direktna posljedica slabe sinteze eritrocita, ali postoje i hemolitičke anemije koje nastaju kada postoji razaranje krvnih stanica.

Postoje i neke vrste s kojima se u svakodnevnom životu najčešće susrećemo.

Sideropenična anemija

Najčešća anemija je uzrokovana nedostatkom željeza i ona se zove sideropenična anemija. Niska razina željeza može biti uzrokovana velikim gubitkom krvi, ali i premalenim unosom željeza kroz prehranu. Žene su posebno sklone razvoju ove vrste anemije jer gube krv menstrualnim krvarenjem, a posebno su ugrožene tijekom trudnoće i dojenja kada sve nutrijente i važne dijelove krvožilnog sustava dijele s bebom.

Ovakva se vrsta anemije lako liječi, tabletama željeza ili injekcijama, a uz pravilnu prehranu može u potpunosti nestati. 

Također može biti riječi i o određenim stanjima poput upalnih bolesti crijeva ili IBD-a koja otežavaju apsorpciju ovog metala. Poznato je da mnogi od nas imaju blagu anemiju zbog nedostatka željeza, no nedostatak nije dovoljno drastičan da uzrokuje anemiju u njenom punom obliku. U ovakvim slučajevima ovu anemiju ćete otkriti tijekom rutinskih pregleda. U težim slučajevima možete osjetiti jake simptome poput teškog disanja, umora i bolovima u prsima. Tada je potrebno zatražiti liječničku pomoć.

Slabokrvnost može nastati i zbog premalene razine folata ili vitamina B12. Ovakva anemija direktna je posljedica smanjenog unosa ovih tvari u tijelo prehranom. Simptomi su povezani s bolovima u ustima i jeziku, promjenom boje kože, noktiju i kose. Kada se radi specifično o nedostatku vitamina B12 govorimo o pernicioznoj anemiji kod osoba kojima izostaje jedan protein u želucu koji služi za apsorpciju ovog vitamina iz hrane. Ovakva anemija ima simptome poput utrnulost ruku i nogu, slabosti mišića, depresije, zbunjenosti, problema s pamćenjem, mučninom i slično. Liječenje ove anemije bazira se na doživotnom primanju vitaminskih injekcija, u količini od jedne injekcije mjesečno. 

Hemolitička anemija

Hemolitička anemija također je nerijetka pojava. Ovdje se radi o tome da se eritrociti razgrađuju brže nego sto se mogu stvoriti. Ovdje se većinom radi o nekoj aktivnosti vašeg tijela koja uzrokuje uništavanje crvenih krvnih stanica poput nasljednih bolesti, fizičkog oštećenja eritrocita (s premosnicama srca ili pluća, umjetnim zalistcima), lijekova poput penicilina i acetaminofena, malarije, toksina i slično. Za hemolitičku anemiju karakteristična je žutica, povećana slezena, i zimica. 

Aplastična anemija

Aplastična anemija uzrokovana je neadekvatnim radom krvotvornih stanica to jest koštane srži. To je uzrokovano oštećenjem matičnih stanica koštane srži iz kojih nastaju svi eritrociti. Uzroci mogu biti lijekovi, toksini ili genetske promjene. Osim na proizvodnju eritrocita, ova anemija utječe i na proizvodnju drugih krvnih stanica poput trombocita i leukocita. Nedostatak trombocita naravno uzrokuje teško zacjeljivanje, dok nedostatak leukocita rezultira padom imuniteta i lakim razbolijevanjem. 

Posljednja vrsta anemije o kojoj ćemo pričati jest ona uzrokovana upalom ili kroničnim bolestima. Simptomi ovakvih anemija mnogo su šireg spektra: ovakve osobe mogu imati nisku količinu eritropoetina (hormona koji potiče stvaranje eritrocita), nisku razinu željeza u krvi iako im tijelo ima pohranjeno puno željeza, te crvena krvna zrnca sa životnim vijekom koji je kraći od uobičajenog i slično. Ovisno o stanju, to jest uzroku simptomi će varirati. Ovakva slabokrvnost može biti uzrokovana rakom, kroničnim bolestima bubrega, HIV-om, autoimunim bolestima, tuberkulozom i slično.

Anemija prehrana i regulacija okidača

Već smo spominjali da glavni okidač može biti nedostatak željeza ili određenog vitamina. Dakle, koji je točno dnevni unos potreban? Ovisno o spolu i dobi, preporučen unos varira. Kada je riječ o željezu i folatima, ženama je potreban veći unos nego muškarcima zbog gubitka ovih tvari rijekom menstruacije i trudnoće. Ako niste sigurni kakva kod anemija prehrana mora biti razgovarajte sa svojim liječnikom koji će vas najbolje posavjetovati. 

Dakle, žene trebaju oko 16 mg željeza dnevno dok muškarci trebaju samo 6 mg. To željezo najlakše je unijeti preko pilećih i goveđih jetra, tamnog purećeg mesa, crvenog mesa (primjerice govedina), različitih plodova mora, kroz leću i grah, špinat i slično. 

Preporučeni unos folne kiseline jest otprilike 400 mikrograma dnevno. Postoji mnogo namirnica bogatih folati a kao goveđa jetra, šparoge, jaja, špinata i leće. Što se tiče vitamina B12, dva najbolja izvora su školjke i goveđa jetra, ali vitamin možemo pronaći i u mesu i ribi, jajima i mliječnim proizvodima.

Dobra alternativa su naravno i suplementi, ali se preporučuje pokušati unijeti ove hranjive tvari prehranom jer je to prirodniji način. Ako svoju anemiju želite liječiti na prirodniji način tada trebate pokušati konzumiranje alge kelp, čaja od kiselice, maslačka ili čička koji će pomoći apsorpciji željeza. Kada je u pitanju anemija prehrana može biti ključ rješenja problema.

Da li je anemija opasna?

Ako ste se pitali da li je anemija opasna odgovor je da većinom nije, ali postoji mnogo slučajeva u kojima može biti. Blaži oblici anemije, koji su ujedno i najčešći, nemaju drastične posljedice za tijelo i mogu se regulirati dobrom prehranom. Ipak, anemija može biti opasna po život kod težih oblika i ako se ne liječi 

Dugoročna, netretirana slabokrvnost može dovesti do otkazivanja srca te oslabiti tijelo do mjere da je iznimno podložno drugim bolestima. Također može dovesti do pojave aritmije i srčanog udara. 

Tijekom trudnoće i razvitka fetusa slabokrvnost može uzrokovati prijevremeni porod, komplikacije u trudnoći te omesti razvoj djeteta. Dakle, važno je dijagnosticirati i tretirati anemiju jer ozbiljno oslabljuje tijelo i može imati drastične posljedice. Trudnice i dojilje su vrlo rizična slupina kod koje anemija može prouzrokovati dodatne tegobe i probleme, što je vrlo jasan odgovor na pitanje da li je anemija opasna po život.