Spirometrija je jednostavan test koji se koristi za mjerenje funkcije pluća. Izvodi se disanjem u uređaj koji se zove spirometar, koji bilježi količinu i brzinu udahnutog i izdahnutog zraka. Test se koristi za dijagnosticiranje i praćenje niza plućnih stanja. Spirometrija je vrijedan alat za dijagnosticiranje i praćenje stanja pluća jer može pružiti važne informacije o njezinoj funkciji i pomoći liječnicima da donesu informirane odluke o liječenju. Radi se o potpuno bezbolnom testu koji se može obaviti u liječničkoj ordinaciji ili klinici, a prikladan je za osobe svih dobnih skupina.
Što je spirometrija?
Spirometrija je neinvazivna dijagnostička pretraga kojom se mjeri funkcija pluća. To je standardni test koji liječnici koriste kako bi procijenili koliko dobro funkcioniraju pacijentova pluća. Test funkcionira tako da mjeri količinu zraka koju osoba udahne i izdahne i koliko brzo može izdahnuti.
Da bi se proveo spirometrijski test, pacijent sjedi ispred spirometra, uređaja koji mjeri funkciju pluća. Pacijent zatim udahne što je dublje moguće, a zatim izdahne, što je moguće brže i snažnije u spirometar. Spirometar bilježi količinu izdahnutog zraka i vrijeme potrebno da se izdahne.
Spirometrija se koristi za dijagnosticiranje i praćenje niza plućnih stanja kao što su astma, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i emfizem. Test se također može koristiti za procjenu učinkovitosti liječenja ovih stanja.
Postupak spirometrije
Postupak je brz i jednostavan, a obično se koristi za dijagnosticiranje i praćenje respiratornih stanja. Tijekom testa pacijent sjedi u uspravnom položaju i nosi kopču za nos kako bi se osiguralo da diše samo na usta. Mali, ručni uređaj koji se zove spirometar povezan je s cijevi i usnikom. Od pacijenta se traži da duboko udahne i zatim izdahne što je moguće snažnije i potpunije u nastavak za usta.
Spirometar bilježi volumen izdahnutog zraka i brzinu kojom se izdahne. Test se obično ponavlja nekoliko puta kako bi se dobili točni i dosljedni rezultati. Tumačenje rezultata spirometrije zahtijeva poznavanje normalnih vrijednosti funkcije pluća. Ove vrijednosti temelje se na dobi, spolu, visini i težini. Spirometar pruža nekoliko mjerenja, uključujući forsirani vitalni kapacitet (FVC), forsirani ekspiracijski volumen u jednoj sekundi (FEV1) i omjer FEV1 i FVC.
Kako bi se osigurali točni rezultati, pacijent mora slijediti upute liječnika. Pacijent treba duboko udahnuti, a zatim izdahnuti što je snažnije i potpunije moguće u nastavak za usta. Liječnik može zamoliti pacijenta da nekoliko puta udahne prije testa kako bi se uvjerio da razumije tehniku.
U nekim slučajevima, liječnik može primijeniti bronhodilatator prije testa kako bi vidio poboljšava li to funkciju pluća. Spirometrijski test također se može kombinirati s drugim testovima kako bi se pružila detaljnija procjena funkcije pluća.
Tumačenje rezultata spirometrije
Tumačenje rezultata spirometrije ključno je u određivanju prisutnosti i težine abnormalnosti plućne funkcije. Spirometrija mjeri količinu i brzinu zraka koji je udah u i iz pluća. Rezultati su prikazani u različitim parametrima, uključujući forsirani vitalni kapacitet (FVC), forsirani ekspiracijski volumen (FEV) i krivulju volumen-vrijeme.
FVC je najveća količina zraka koju osoba može snažno izdahnuti nakon dubokog udaha. FEV je količina zraka koju osoba može snažno izdahnuti u prvoj sekundi FVC testa. Omjer FEV i FVC koristi se za procjenu prisutnosti opstrukcije dišnih putova. Niži omjer FEV/FVC ukazuje na opstrukciju dišnih putova.
Krivulja volumen-vrijeme je grafički prikaz funkcije pluća tijekom vremena. Prikazuje volumen zraka koji se udahne i izdahne tijekom svakog udaha. Normalna krivulja volumen-vrijeme glatka je i ravnomjerno zakrivljena, dok abnormalna krivulja može ukazivati na abnormalnosti plućne funkcije.
Pri tumačenju rezultata spirometrije važno je uzeti u obzir dob, spol, visinu i težinu pacijenta. Ovi čimbenici mogu utjecati na očekivane vrijednosti za funkciju pluća. Rezultate također treba usporediti s predviđenim vrijednostima na temelju demografskih podataka pacijenta.
Tumačenje rezultata spirometrije može se pojednostaviti u dvije kategorije: opstruktivne i restriktivne abnormalnosti plućne funkcije. Opstruktivne abnormalnosti karakterizira smanjeni omjer FEV/FVC, dok su restriktivne abnormalnosti karakterizirane smanjenim FVC.
Kod opstruktivnih abnormalnosti plućne funkcije, omjer FEV/FVC manji je od 0,7. To ukazuje da su dišni putovi suženi, što otežava izlazak zraka iz pluća. Uobičajeni uzroci abnormalnosti opstruktivne funkcije pluća uključuju astmu i bronhitis.
Kod restriktivnih abnormalnosti plućne funkcije, FVC je smanjen, što ukazuje da se pluća ne mogu u potpunosti proširiti. To može biti uzrokovano stanjima kao što su intersticijska bolest pluća, skolioza i neuromuskularni poremećaji.
Spirometrija u dijagnostici bolesti
Spirometrija je uobičajeni dijagnostički alat koji može pomoći kod respiratornih problema koji mogu ukazivati na probleme s plućima. Ako su uzrok sezonske alergije ili sumnja na alergijsku astmu, mora se paziti da se radi u vrijeme najveće koncentracije alergena koji iritiraju dišne puteve i normalno funkcioniranje pacijenta.
Astma
Astma je kronična respiratorna bolest koju karakterizira upala i sužavanje dišnih putova. Spirometrija može pomoći u dijagnosticiranju astme mjerenjem količine zraka koju pacijent izdahne u jednoj sekundi (FEV1) i ukupne količine izdahnutog zraka (FVC). Smanjen omjer FEV1/FVC ukazuje na opstrukciju dišnih putova, što je obilježje astme.
KOPB
KOPB je progresivna respiratorna bolest koja utječe na sposobnost pluća da pravilno funkcioniraju. Spirometrija se koristi za dijagnosticiranje KOPB-a mjerenjem količine zraka koju bolesnik izdahne u jednoj sekundi (FEV1) i ukupne količine izdahnutog zraka (FVC). Smanjeni omjer FEV1/FVC ukazuje na opstrukciju dišnih putova, što je obilježje KOPB-a.
Plućna fibroza
Plućna fibroza je stanje karakterizirano stvaranjem ožiljaka na plućnom tkivu, što dovodi do smanjenja funkcije pluća. Spirometrija može pomoći u dijagnosticiranju plućne fibroze mjerenjem ukupne količine izdahnutog zraka (FVC). Smanjeni FVC pokazatelj je restriktivne plućne bolesti, koja je obilježje plućne fibroze.
Restriktivna bolest pluća
Restriktivna bolest pluća je stanje koje karakterizira smanjenje volumena pluća zbog ožiljaka ili upale plućnog tkiva. Spirometrija može pomoći u dijagnosticiranju restriktivne bolesti pluća mjerenjem ukupne količine izdahnutog zraka (FVC). Smanjeni FVC ukazuje na restriktivnu bolest pluća.
Opstruktivna bolest pluća
Opstruktivna bolest pluća je stanje koje karakterizira sužavanje dišnih putova, što dovodi do smanjenog protoka zraka. Spirometrija može pomoći u dijagnosticiranju opstruktivne bolesti pluća mjerenjem količine zraka koju pacijent izdahne u jednoj sekundi (FEV1) i ukupne količine izdahnutog zraka (FVC). Smanjeni omjer FEV1/FVC ukazuje na opstrukciju dišnih putova, što je obilježje opstruktivne bolesti pluća.
Spirometrija – dob, spol, visina
Spirometrija može provjeriti plućnu funkciju, ali da bi vrijednosti bile točne potrebno je nekoliko čimbenika kao što su dob, spol i visina.
Dob
Dob je važan faktor koji utječe na rezultate spirometrije. Kako ljudi stare, njihova plućna funkcija opada, a to je slabljenje izraženije kod muškaraca nego kod žena. Prema studiji objavljenoj u European Respiratory Journalu, multietničke referentne vrijednosti za spirometriju opadaju s godinama, a pad je značajniji kod muškaraca nego kod žena.
Spol
Spol je još jedna bitna stavka koja utječe na rezultate spirometrije. Muškarci obično imaju veći volumen pluća od žena, a to može utjecati na rezultate spirometrije. Prema studiji objavljenoj u Oman Medical Journal, spol utječe na plućnu funkciju. Muškarci imaju veći forsirani vitalni kapacitet (FVC) i forsirani ekspiracijski volumen u jednoj sekundi (FEV1) od žena.
Visina
Visina također utječe na rezultate spirometrije. Viši ljudi obično imaju veći volumen pluća od nižih ljudi, a to može utjecati na rezultate spirometrije. To dokazuje i studija objavljena u American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, koja potvrđuje da referentne vrijednosti spirometrije ovise o visini.
Rizici i komplikacije spirometrije
Spirometrija je općenito siguran test. Međutim, kao i kod svake pretrage, postoje određeni rizici i komplikacije.
Rizici
Tijekom ili nakon testa, pacijenti mogu na trenutak osjetiti nedostatak daha ili vrtoglavicu. To stanje nije neuobičajeno, budući da se kod testa zahtijeva određeni napor kod njegovog izvođenja. Pacijenti koji su nedavno imali srčani udar ili neko drugo srčano oboljenje ne bi se trebali podvrgavati spirometriji.
Komplikacije
Spirometrija je neinvazivna pretraga, a komplikacije su rijetke. Međutim, postoji mali rizik od infekcije. Opremu koja se koristi u testu treba pravilno očistiti i sterilizirati kako bi se rizik od infekcije sveo na minimum. Još jedna potencijalna komplikacija je kašalj. Pacijenti mogu osjetiti kašalj tijekom ili nakon testa. Razlog je način izvođenja pretrage budući da se od pacijenata zahtijeva da duboko udahnu i snažno izdahnu, što može nadražiti dišne putove i potaknuti kašalj.
Spirometrijski standardi i smjernice
Spirometrija je široko korišten test plućne funkcije, a točnost i pouzdanost rezultata spirometrije ovise o nekoliko čimbenika, kao što su kalibracija opreme, obučenost i iskustvo liječnika te pacijentova suradnja i trud. Kako bi se osigurala kvaliteta i dosljednost spirometrijskih mjerenja, nekoliko je organizacija razvilo standarde i smjernice koje daju preporuke o tome kako izvoditi spirometriju i tumačiti rezultate.
Američko torakalno društvo (ATS) i Europsko respiratorno društvo (ERS) zajednički su usvojili tehničke standarde za provođenje spirometrije 2005. Ovi standardi definiraju zahtjeve opreme, postupke testiranja i kriterije za prihvatljivost i ponavljanje spirometrijskih mjerenja. Godine 2019. ATS i ERS ažurirali su te standarde kako bi odražavali najnoviji napredak u instrumentaciji, računalnim mogućnostima i pristupima osiguravanju kvalitete. Nove smjernice imaju za cilj povećati točnost, preciznost i kvalitetu spirometrijskih mjerenja i poboljšati iskustvo pacijenata.
Ažurirani standardi spirometrije pokrivaju nekoliko aspekata spirometrije, kao što su odabir i kalibracija opreme, priprema i obuka pacijenta, izvedba i tumačenje testa te izvješćivanje i arhiviranje rezultata. Smjernice također daju preporuke o tome kako se nositi s uobičajenim problemima koji mogu utjecati na valjanost spirometrijskih mjerenja, kao što su slabi napori pacijenta, kvar opreme ili infekcije dišnog trakta.
Štoviše, smjernice definiraju pet kategorija kvalitete za spirometriju na temelju procjene maksimalnog volumena pluća i napora pacijenta te preporučuju da se samo dva rezultata najlošije kvalitete isključe iz analize. Standardi ATS/ERS spirometrije naširoko su priznati kao zlatni standard za točna mjerenja funkcije pluća.
Koriste ih zdravstveni radnici, istraživači i proizvođači diljem svijeta kako bi osigurali kvalitetu i usporedivost spirometrijskih mjerenja. Druge organizacije, poput Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (GOLD), također preporučuju spirometriju kao primarni dijagnostički alat za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) i daju smjernice o tome kako tumačiti rezultate.
Napredni spirometrijski testovi
Napredni spirometrijski testovi koriste se za pružanje detaljnijih informacija o funkciji pluća izvan onoga što se mjeri standardnim spirometrijskim testom. Ovi testovi mogu pomoći u dijagnosticiranju i praćenju niza plućnih stanja, poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i intersticijske bolesti pluća.
Ukupni kapacitet pluća
Ukupni kapacitet pluća (TLC) najveća je količina zraka koju pluća mogu zadržati. Ovo se mjerenje dobiva izvođenjem testa volumena pluća, koji je vrsta naprednog spirometrijskog testa. TLC može biti koristan u dijagnosticiranju određenih stanja pluća, kao što je plućna fibroza, koja može uzrokovati smanjenje volumena pluća.
Preostali volumen
Rezidualni volumen (RV) je količina zraka koja ostaje u plućima nakon maksimalnog izdisaja. Ovo se mjerenje također može dobiti testom volumena pluća. RV može biti koristan alat u dijagnosticiranju određenih stanja pluća, kao što je emfizem, koji može uzrokovati povećanje RV.
Forsirani protok izdisaja
Forsirani ekspiracijski protok (FEF) mjeri brzinu kojom se zrak snažno izdiše iz pluća tijekom srednjeg dijela forsiranog izdisaja. Ovo mjerenje može pružiti informacije o zdravlju malih dišnih puteva u plućima. FEF se često koristi u dijagnostici i praćenju astme i KOPB-a.
Vršni ekspiracijski protok
Vršni ekspiracijski protok (PEF) mjeri maksimalnu brzinu kojom se zrak snažno izdiše iz pluća tijekom maksimalnog izdisaja. Ovo mjerenje može pružiti informacije o cjelokupnom zdravlju i funkciji pluća. PEF se često koristi u dijagnostici i praćenju astme.
Maksimalna dobrovoljna ventilacija
Maksimalna voljna ventilacija (MVV) mjeri maksimalnu količinu zraka koju osoba može udahnuti i izdahnuti tijekom razdoblja od 12-15 sekundi brzog, dubokog disanja. Ovo mjerenje može pružiti informacije o ukupnoj funkciji pluća i biti korisno u dijagnosticiranju određenih stanja pluća, kao što je neuromuskularna bolest.
Uloga spirometrije u liječenju
Spirometrija igra ključnu ulogu u liječenju respiratornih bolesti, pomaže u dijagnostici te u praćenju progresije bolesti i odgovora na terapiju.
U slučaju astme, spirometrija se koristi za mjerenje funkcije pluća prije i nakon upotrebe bronhodilatatora. Bronhodilatator je lijek koji pomaže otvoriti dišne putove i olakšati disanje. Rezultati spirometrijskog testa mogu pomoći pružatelju zdravstvenih usluga u određivanju učinkovitosti lijeka i je li potreban drugačiji lijek ili doza.
U slučaju KOPB-a, spirometrija se koristi za mjerenje plućne funkcije i određivanje ozbiljnosti bolesti. Lijekovi kao što su bronhodilatatori i inhalacijski kortikosteroidi obično se koriste za liječenje KOPB-a. Rezultati spirometrijskog testa mogu pomoći liječniku da odredi odgovarajući lijek i dozu potrebnu za liječenje bolesti.
Inhalatori se obično koriste za isporuku lijekova izravno u pluća. Spirometrija može pomoći u određivanju odgovarajućeg uređaja za inhaliranje i potrebne doze za svakog pojedinog pacijenta.