Amnezija je djelomičan ili potpun poremećaj tj. gubitak pamćenja koji govori o nesposobnosti prisjećanja događaja iz prošlosti, a može imati mnogo uzroka. Dijagnoza se postavlja u bolničkim uvjetima, a liječenje se razlikuje od osobe do osobe, ovisno o tome koji je uzrok amnezije.
Riječ amnezija dolazi od grčkih riječi „a“ + „mnesis“ što znači „nesjećanje“ i upravo je gubitak sjećanja najvažniji simptom, ali i onaj koji se javlja prvi. Ovo stanje može značiti djelomični ili potpuni gubitak pamćenja, a u najvećem broju slučajeva posljedica je ozljede glave, bolesti glave ili teške traume.
Što je pamćenje?
Ljudsko pamćenje je vrlo složena i zahtjevna funkcija koja nam omogućuje da svoje misli, osjećaje, događaje i opažanja „spremimo“ u našu svijest u obliku sjećanja koja svakog čovjeka čine unikatom. Ona su temelj naših osobnosti i ono po čemu se razlikujemo i važan su dio naših iskustava.
Pamćenje je vrlo bitan proces koji je vezan uz učenje i sjećanje. Učenjem čovjek sprema novo iskustvo i pohranjuje ga, dok je sjećanje zapravo omogućavanje tim iskustvima da izađu na površinu tj. k svijesti.
Osoba koja ima problema s pamćenjem zapravo je zaboravljiva osoba, ali to ne mora značiti da ima amneziju već je vjerojatnije da i inače slabije pamti.
Postoje 3 vrste pamćenja, a razliku među njima čini trajanje sjećanja. Neke osobe imaju sposobnost dobrog pamćenja kroz sve tri vrste, dok neke imaju bolje razvijenu jednu vrstu od ostalih.
3 vrste pamćenja su:
1. Neposredno pamćenje – kod ove vrste pamćenja sjećanje traje tek nekoliko sekundi, a najbolji primjer za to je sjećanje imena ili nekog telefonskog broja.
2. Kratkotrajno pamćenje – također se naziva i recentnim pamćenjem, a riječ je o pamćenju uz koje se vežu sjećanja svježijih događaja, unutar nekoliko dana.
3. Dugotrajno pamćenje – ova vrsta pamćenja omogućuje osobi da se prisjeća događaja koji datiraju i do nekoliko godina u prošlost.
Što je amnezija i koji su uzroci?
Kao što smo već ranije naveli amnezija je kratkotrajan ili dugoročan gubitak pamćenja koji se može javiti kod ljudi svih uzrasta, iako je postotak oboljelih od amnezije viši kod starije populacije.
Postoji velik broj uzroka ovog neugodnog stanja, a mi ćemo objasniti one najvažnije i najčešće.
1. Starenje – najveći postotak slučajeva amnezije vezan je uz staračku demenciju. To znači da mozak stari jednako kao i cijeli organizam te dolazi do neke vrste degradacije moždanog tkiva i stanica koja kod oboljelih uzrokuje ovo stanje.
Takva vrsta amnezije, za uzrok ima staračku demenciju, obično kod tih osoba uzrokuje gubitak novih sjećanja, ali zadržavanje starih.
2. Posttraumatska – njen je glavni uzrok trauma ili povreda glave. Zbog toga amneziju vrlo često doživljavaju osobe koje su imale potres ili nagnječenje mozga.
3. Anoksija – amnezija koja je uzrokovana nestašicom kisika u mozgu. Kratkotrajna nestašica kisika značit će da postoji mogućnost da se vrati pamćenje dok je kod dugotrajne nestašice kisika amnezija većinom trajna. Apneja je bolest kod koje se anoksija javlja periodično tijekom sna, stoga je dodatni rizični faktor.
4. Tumor mozga – vrlo čest uzrok amnezije je tumor mozga, stanje u kojem mozak oboljele osobe počinje gubiti svoje funkcije, a jedna od njih je i funkcija pamćenja.
5. Prekomjerna konzumacija alkohola – velike količine alkohola mogu dovesti do problema s pamćenjem pa nije neobično čuti da se neka osoba koja je prekomjerna uživala u alkoholu jedan dan sljedeći dan nije mogla prisjetiti svega što je taj dan radila. Isto vrijedi i za dugotrajni alkoholizam jer alkohol koji se konzumira dugi niz godina ne šteti samo jetri već i mozgu.
6. Prekomjerna konzumacija droge – osobe koje koriste drogu i opijate vrlo često imaju periode kratkotrajnog gubitka pamćenja, a vrlo često se i loše orijentiraju u vremenu.
7. Emocionalna trauma – ljudi svih godina, osobito najmlađi, vole potiskivati loša sjećanja. Amnezija može nastupiti kao podsvjesno potiskivanje događaja iz prošlosti kojih se ne želimo prisjećati jer su nas traumatizirali.
8. Alzheimerova bolest – osim staračke demencije amnezija se pojavljuje i kod osoba koje boluju od Alzheimerove bolesti, s tim da ona utječe i na njihov karakter, a ne samo na gubitak pamćenja.
9. Moždani udar – amnezija može biti uzrokovana i moždanim udarom, ali i prolaznim ishemijskim napadom kojeg često nazivaju „mali moždani udar“.
10. Konvulzije i visoka temperatura
Amnezija – koji su simptomi?
Simptomi amnezije ovise o uzroku iste, ali postoje neki općeniti simptomi koji se ponavljaju kod svih oboljelih, bez obzira na to koju vrstu imaju.
Simptomi su:
- Gubitak pamćenja
- Zbunjenost
- Nesposobnost učenja novih informacija
- Nesposobnost prepoznavanja poznatih osoba ili mjesta
- Konfabulacija tj. nadomještanje zaboravljenih sjećanja novim, izmišljenim
Amnezija – koje vrste postoje?
Postoji nekoliko vrsta amnezije koje se razlikuju po uzroku, trajanju i posljedicama.
1. Retrogradna amnezija
– amnezija kod koje se osoba ne može prisjetiti događaja koji su se dogodili neposredno prije traume koja je uzrokovala navedeno stanje
2. Anterogradna amnezija
– amnezija koja je često uzrokovana trovanjem ili udarcem u glavu, a koja onemogućuje prebacivanje informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. To zapravo znači da osoba ništa što se dogodilo nakon traume ne može zapamtiti dugoročno pa se ne stvaraju nova sjećanja.
3. Prolazna globalna amnezija
– ova vrsta amnezije se ne liječi jer je riječ o privremenom stanju u kojem ljudi na kratko vrijeme gube sposobnost pohrane novih sjećanja što znači da se ne mogu prisjećati niti događaja nakon što nastupi stanje. To dovodi do velike zbunjenosti i straha, a osoba često pita isto pitanje.
Ova vrsta obično ne traje duže od 24 sata.
4. Posttraumatska amnezija
– ovo je vrlo česta vrsta amnezije koja je najčešće posljedica ozljede glave i može potrajati nekoliko mjeseci, pa i godina.
5. Infantilna ili dječja amnezija
– ova je amnezija vezana uz dječje doba i opisuje nesposobnost odraslih ljudi da se sjećaju svog najranijeg djetinjstva. Za nju također često kažemo da je rezultat traume u djetinjstvu.
6. Disocijativna amnezija
Disocijativna amnezija uzrokovana je traumama i stresom , a odnosi se na nemogućnost prisjećanja važnih činjenica i podataka o samom sebi. Osobe koje boluju od disocijativne amnezije često se ne mogu sjetiti tko su, što su radili, govorili, kuda su išli, i slično.
Amnezija – kako se liječi?
Prije nego što se krene s liječenjem liječnik će prvo uspostaviti dijagnozu amnezije razgovorom s pacijentom i promatranjem kako osoba reagira na nove informacije. Nakon toga će napraviti neurološki pregled koji će potvrditi ili negirati mogućnost amnezije kao dijagnoze.
Nakon toga je potrebno napraviti laboratorijske pretrage krvi, EEG mozga te MR ili CT mozga, ali i neke druge pretrage, ovisno o mišljenju liječnika.
Neurološki pregled uključuje razne testove mentalnog statusa, a najčešće je riječ o ispitivanju pod nazivom MMS ili Mini Mental Status.
Tijekom ispitivanja mini mentalnog statusa osoba mora odgovarati na mnoga pitanja ponajviše vezana uz orijentaciju, prepoznavanje predmeta, pamćenje, govor, računanje i slično. Test se boduje, a broj bodova govori o tome kakvo je potencijalno stanje bolesnika.
Amnezija – 10 fantastičnih priča ljudi koji su oboljeli od amnezije
Amnezija je bila i još uvijek jest vrlo čest poremećaj pamćenja. Ona ne bira svoje žrtve pa se među njima nalaze i neka poznata lica, a postoji i velik broj bizarnih slučajeva.
1. Henry Molaison
Osoba koja je zaintrigirala liječnike diljem svijeta je Henry Molaison, 27-godišnjak koji je 1953. godine pristao na eksperimentalnu operaciju mozga kako bi ublažio česte epileptične napadaje.
Operacija je za posljedicu imala amneziju koja mu je u potpunosti promijenila život: do svoje smrti 2008. godine Henry je zaboravljao sve što mu se događalo tijekom dana, vrlo brzo nakon što bi se dogodilo.
2. Harrison Ford
Tijekom avionske nesreće u 2015. godini, poznati je glumac Harrison Ford zadobio ozbiljne ozljede zbog kojih je u bolnici proveo gotovo mjesec dana, ali je također zadobio kratkotrajnu retrogradnu amneziju zbog koje se nije sjećao događaja prije nesreće.
Nakon ovog iskustva Ford je priznao da se boji da mu se ponovno ne javi slični neurološki problem.
3. Agatha Christie
Poznata spisateljica kriminalističkih romana Agatha Christie 1926. godine je nestala na 11 dana, a pronađena je u mjestu udaljenom 320 kilometara od njenog prebivališta.
Pronašao ju je njen suprug Archibald koji je novinarima otkrio da nije znala niti tko je, ni gdje se nalazi, a nije prepoznavala niti njega.
4. Scott Bolzan
Pad u kupaonici prilikom kojeg je pretrpio udarac u potiljak lišio je poznatog bivšeg igrača američkog nogometa svih sjećanja iz prošlosti.
Ovaj nepovratni slučaj retrogradne amnezije učinio je da Scott zaboravi svoju karijeru u zrakoplovstvu i nogometu, kao i vlastitu ženu i djecu.
Scott i dalje može stvoriti nova sjećanja, ali su mu ona prije pada nepovratno izbrisana.
5. Naomi Jacobs
Naomi Jacobs je samohrana majka koja je 2015. godine izdala knjigu pod nazivom „Zaboravljena djevojka: Snažna istinita priča o amneziji, tajnama i drugim prilikama.“
U ovoj je knjizi opisala svoje nevjerojatno iskustvo s amnezijom koje se dogodilo 2008. godine, kada je Naomi imala 32 godine. U njenom slučaju, situacija je došla potpuno iznenadno: jedno jutro Naomi se probudila bez sjećanja na dva posljednja desetljeća svog života, potpuno uvjerena da ima 15 godina i da ide u srednju školu.
Nije prepoznavala vlastiti dom niti svog maloljetnog sina, ali nije izgubila znanje vožnje automobila niti je zaboravila telefonske brojeve koje je znala bez problema ponoviti.
Pamćenje joj se vratilo nakon otprilike 2 mjeseca, ali još se niti dan danas ne može u potpunosti riješiti straha od toga da joj se ovo ponovno dogodi.
6. Michael Boatwright
Obitelji 61-godišnjeg Michaela Boatwrighta, američkog veterana iz Floride, život se u potpunosti promijenio 28.02.2013. kada je Michael pronađen bez svijesti u hotelskoj sobi.
Iz kome se probudio nekoliko dana kasnije, ali ne kao Michael Boatwright već kao Johan Ek, a govorio je na švedskom jeziku.
Njegovo se pamćenje nije vratilo, a liječenje je pokušano i u gradu Uddevallu u Švedskoj gdje je čak pronašao posao. Ipak, njegovo mentalno stanje nije postajalo stabilnije iako se činilo kao da ide na bolje. Michael je sam sebi oduzeo život godinu dana nakon javljanja amnezije.
7. Susie McKinnon
Susie McKinnon nikada nije doživjela amneziju, ali bilo bi šteta ne opisati posebnost njenog pamćenja.
Susie je uistinu jedinstvena po tome što ima odlično sjećanje na sve događaje iz svoje prošlosti, ali ne doživljava ih kao svi ostali. Prisjećanje događaja za nju je gledanje scena iz vlastitog života kao da su se dogodile nekom drugom, slično kao da gleda neki film.
8. Michelle Philpotts
Michelle Philpotts ima poseban oblik anterogradne amnezije koji je pokrenut dvjema prometnim nesrećama u kojima je zadobila ozljede glave.
Amnezija nije bila prvi simptom već epileptični napadaji koji su bili sve češći. Tada je počela zaboravljati, a da nešto nije u redu otkrile su i njene kolege s posla koji su utvrdili da je cijeli jedan dan Michelle provela fotokopirajući jedan te isti papir.
Pamtiti je prestala 1994. godine i od tada živi u toj godini jer ne može steći nova sjećanja. Operacijom glave 2005. godine liječnici su uspjeli smanjiti učestalost epileptičkih napadaja, ali Michelle se i dalje svaki dan probudi ista kao što je bila i jučer, u uvjerenju da je Bill Clinton i dalje predsjednik.
9. Benjamin Kyle
Ovo je pseudonim čovjeka kojeg su golog i ozlijeđenog pronašli iza restorana Burger King u Georgiji, a koji se nije mogao prisjetiti ničega iz svoje prošlosti.
Iako su o njemu pisale sve novine i bio je čest gost na televiziji nitko se nije javio i otkrio njegov stvarni identitet sve do 2015. godine kada je pomoću genetike otkriveno da je riječ o Williamu Burgessu Powellu.
10. Clive Wearing
Britanski klavijaturist i dirigent Clive Wearing boluje od anterogradne u retrogradne amnezije što znači da se ne sjeća svojih sjećanja niti može formirati nove. Ovakva dvostruka vrsta amnezije je vrlo neobična, a neobičan je i njegov kapacitet pamćenja koji iznosi samo 30 sekundi.
Njegova je bolest posljedica herpesa – virusnog encefalitisa koji je napao njegov živčani sustav te oštetio hipokampus.
Njegov muzički talent nije nestao, kao niti ljubav prema njegovoj ženi, kojoj se svaki puta veseli kada je vidi misleći da je već nije dugo vidio ili čak da je vidi po prvi puta.