Što je endoskopija? (20 savjeta za pripremu)

U modernoj medicini, endoskopija je postala ključnim instrumentom koji omogućuje liječnicima da “zavire” u unutrašnjost našeg tijela, bez potrebe za invazivnim kirurškim rezovima. 

Ovaj tehnološki napredan i sveprisutan alat otvara vrata dijagnostičkoj preciznosti i minimalno invazivnom liječenju, pružajući značajne prednosti pacijentima diljem svijeta.

Endoskopija predstavlja jednu od najvažnijih tehnika u medicini, omogućujući vizualizaciju unutarnjih organa, tkiva i šupljina tijela putem malih, fleksibilnih cijevi opremljenih kamerom i svjetlosnim izvorom. 

endoskopija
FOTO: SHUTTERSTOCK

Ovaj članak će istražiti dubinu i širinu važnosti endoskopije, naglašavajući njezinu ključnu ulogu u dijagnostici, prevenciji i liječenju bolesti. Kroz ovu tehnologiju, medicina je postigla neviđeni napredak u preciznosti dijagnoza i minimalno invazivnom pristupu liječenju, čime je poboljšala živote brojnih pacijenata.

Koje vrste endoskopija postoje? (5 najčešćih)

Endoskopija se koristi za širok spektar medicinskih zahvata, omogućujući liječnicima precizan pregled i pristup unutarnjim dijelovima tijela. 

Među najpoznatijim endoskopskim zahvatima su gastroskopija i kolonoskopija, ali također i bronhoskopija, laparaskopija, cistoskopija, artroskopija i mnogi drugi. 

1. Gastroskopija

Gastroskopija je endoskopski postupak koji omogućuje liječnicima da vizualno pregledaju unutarnje dijelove gornjeg dijela probavnog sustava, uključujući jednjak, želudac i početni dio tankog crijeva (duodenum). 

Ovaj postupak koristi gastroskop, koji je fleksibilna cijev opremljena kamerom i svjetlosnim izvorom. Gastroskop se umetne kroz usta pacijenta i polako se spušta niz jednjak kako bi se dosegli unutarnji organi. 

Indikacije za gastroskopiju:

  • Refluks kiseline: Za provjeru oštećenja jednjaka uslijed refluksa kiseline, pogotovo kada čajevi i prirodni pripravci za želudac ne pomažu.
  • Čirevi: Za otkrivanje čira na želucu ili dvanaesniku.
  • Krvarenje: Za identifikaciju izvora krvarenja u probavnom sustavu.
  • Poteškoće u gutanju: Za procjenu uzroka poteškoća u gutanju ili osjećaja kvržice u grlu.
  • Gubitak težine: Kod neobjašnjivog gubitka težine ili poteškoća s hranom.
  • Biopsija: Za uzimanje uzoraka tkiva radi dijagnoze tumora ili drugih abnormalnosti.
  • Barrettov jednjak: Za praćenje stanja koje može dovesti do raka jednjaka.

Priprema za gastroskopiju:

  • Pacijent obično treba biti natašte najmanje 6 do 12 sati prije postupka kako bi se osigurala čista slika unutarnjih organa.
  • Može se tražiti da pacijent prestane uzimati određene lijekove, posebno krvne razrjeđivače.
  • Obavezno je obavijestiti liječnika o svim lijekovima koje pacijent uzima i o postojećim zdravstvenim stanjima.

Tijek gastroskopije:

  • Pacijent leži na boku ili leđima na krevetu.
  • Usta se obično tretiraju lokalnim anestetikom kako bi se olakšao unos gastroskopa.
  • Gastroskop se umetne kroz usta, a liječnik pažljivo prati njegov prolazak kroz jednjak prema želucu i duodenumu.
  • Tijekom postupka, liječnik pregledava unutarnje organe i može uzeti biopsijske uzorke ako je potrebno.
  • Postupak obično traje oko 5-10 minuta.

Nakon gastroskopije:

  • Nakon završetka postupka, pacijent se obično drži pod nadzorom kako bi se osiguralo da nema komplikacija.
  • Ponekad pacijent može osjećati blagu nelagodu u grlu ili ždrijelu.
  • Ako su uzeti biopsijski uzorci, trebat će nekoliko dana da se dobiju rezultati.
  • Pacijent se obično može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima nakon nekoliko sati od postupka, ali može osjećati blagu pospanost zbog anestezije.

Gastroskopija je vrijedna dijagnostička i terapeutska procedura koja omogućuje liječnicima da brzo i precizno procijene stanje gornjeg probavnog sustava, što može biti ključno za postavljanje dijagnoza i planiranje liječenja različitih probavnih bolesti. 

2. Kolonoskopija

Kolonoskopija je medicinski postupak koji omogućuje liječnicima da pregledaju unutarnje dijelove debelog crijeva (kolon) pomoću kolonoskopa, fleksibilnog instrumenta opremljenog kamerom i svjetlosnim izvorom.

pregled endoskopom
FOTO: SHUTTERSTOCK

Ova procedura je ključna za dijagnostiku i praćenje različitih stanja probavnog sustava. 

Indikacije za kolonoskopiju:

  • Otkrivanje raka debelog crijeva: Kolonoskopija je iznimno važna za rano otkrivanje raka debelog crijeva, što povećava šanse za uspješno liječenje.
  • Pregledavanje polipa: Tijekom kolonoskopije, liječnici mogu identificirati i ukloniti polipe, često benigne, prije nego što postanu maligni.
  • Dijagnostika gastrointestinalnih simptoma: Ako pacijent ima simptome kao što su krvarenje iz rektuma, proljev, konstipacija, bolovi u trbuhu ili gubitak težine, kolonoskopija može pomoći u postavljanju dijagnoze.
  • Sprečavanje raka debelog crijeva: Redovite kolonoskopije preporučuju se za osobe s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, kao što su osobe s obiteljskom anamnezom te bolesti.
  • Pratnja i evaluacija stanja: Osobe s kroničnim gastrointestinalnim stanjima, poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa, mogu se podvrgavati kolonoskopijama radi praćenja i procjene stanja.

Priprema za kolonoskopiju:

  • Priprema za kolonoskopiju uključuje čišćenje crijeva, obično putem oralnih laksativa ili drugih specifičnih lijekova.
  • Pacijent obično mora slijediti strogu dijetu dan ili nekoliko dana prije postupka.
  • Tijekom postupka, pacijent je obično natašte.
  • Pripremite se na postupak budući da će vas možda sedirati.

Tijek kolonoskopije:

  • Pacijent je smješten na bok ili leđa na krevetu.
  • Kolonoskop se pažljivo umetne kroz anus i polako se uvodi u debelo crijevo.
  • Liječnik prati napredak kolonoskopa na monitoru i pažljivo pregledava unutarnje stijenke crijeva.
  • Ako se tijekom pregleda pronađu polipi, liječnik ih može odmah ukloniti ili uzeti biopsijske uzorke za daljnju analizu.
  • Cijeli postupak obično traje 30-60 minuta.

Nakon kolonoskopije:

  • Nakon postupka, pacijent obično ostaje pod nadzorom dok se posljedice anestezije ne povuku.
  • Moguće je osjećati malu nelagodu ili nadutost nakon kolonoskopije, ali to obično brzo prolazi.
  • Rezultati pregleda dostupni su nakon što se analiziraju biopsijski uzorci (ako su uzeti).
  • Pacijent se obično može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima isti dan, ali ne bi trebao voziti vozilo dok se potpuno ne oporavi od anestezije ili sedacije.

Kolonoskopija je ključna metoda za rano otkrivanje raka debelog crijeva i drugih gastrointestinalnih problema. Redovite kolonoskopije mogu spasiti život i omogućiti ranu intervenciju kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih bolesti debelog crijeva.

3. Cistoskopija

Cistoskopija je medicinski postupak koji omogućava liječnicima da pregledaju unutarnju strukturu mokraćnog mjehura i uretre pomoću uređaja nazvanog cistoskop. Ova procedura se koristi za dijagnosticiranje i liječenje različitih uroloških problema. 

Indikacije za cistoskopiju:

  • Hematurija: Ako pacijent ima krv u urinu (hematurija), cistoskopija se može koristiti za identifikaciju izvora krvarenja.
  • Bol pri mokrenju: Cistoskopija može pomoći u dijagnostici i praćenju problema poput infekcija mokraćnog sustava ili intersticijalnog cistitisa.
  • Poteškoće s mokrenjem: Ako pacijent ima poteškoće s mokrenjem, poput čestog mokrenja, otežanog početka mokrenja ili slabe mokraćne struje, cistoskopija može pomoći u identifikaciji uzroka.
  • Prisutnost tumora: Cistoskopija se koristi za pregled i biopsiju tumora u mokraćnom mjehuru.
  • Praćenje tijeka liječenja: Nakon kirurškog zahvata na mokraćnom mjehuru, cistoskopija se može koristiti za praćenje stanja i efikasnosti liječenja.

Priprema za cistoskopiju:

  • Pacijent obično mora biti natašte nekoliko sati prije postupka.
  • Liječnik može zatražiti da prestanete uzimati određene lijekove prije cistoskopije.
  • Prije postupka, pacijent obično mora isprazniti mjehur.

Priprema za cistoskopiju:

  • Prije postupka obično ćete morati potpuno isprazniti mjehur.
  • Obavijestite svog liječnika o svim lijekovima koje uzimate i postojećim zdravstvenim stanjima.
  • Prije cistoskopije možda ćete dobiti lokalnu anesteziju ili sedaciju.

Tijek cistoskopije:

  • Postupak se često izvodi u uređaju za endoskopiju ili u urološkoj ambulanti.
  • Pacijent leži na krevetu, a mala količina anestetika ili lubrikanta obično se koristi za smanjenje nelagode tijekom umetanja cistoskopa.
  • Cistoskop se pažljivo umetne kroz uretru (mokraćnu cijev) i polako se uvodi u mokraćni mjehur.
  • Liječnik pregledava unutarnje stijenke mjehura, tražeći abnormalnosti poput tumora, upala ili kamenaca.
  • Ako se pronađu problemi, liječnik može izvesti biopsiju ili druge postupke, ovisno o potrebi.
  • Postupak traje obično 15-30 minuta.

Nakon cistoskopije:

  • Nakon završetka postupka, pacijent se obično može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima isti dan.
  • Može se javiti blaga nelagoda ili bol pri mokrenju, ali to obično brzo prolazi.
  • Rezultati cistoskopije i biopsija (ako su izvedene) bit će dostupni nakon što se analiziraju.

Cistoskopija je važan alat u dijagnostici i praćenju uroloških problema te omogućuje liječnicima precizno pregledati unutarnju strukturu mokraćnog mjehura i uretre. Ovisno o nalazima, liječnik može odabrati odgovarajući plan liječenja ili daljnje praćenje.

endoskop
FOTO: SHUTTERSTOCK

4. Artroskopija

Artroskopija je kirurški postupak omogućuje liječnicima da vizualno pregledaju unutarnje dijelove zglobova pomoću artroskopa, malog fleksibilnog instrumenta opremljenog kamerom i svjetlosnim izvorom. 

Ova tehnika minimalno invazivne kirurgije koristi se za dijagnozu i liječenje različitih problema u zglobovima, često s ciljem očuvanja funkcionalnosti zglobova i smanjenja postoperativnog oporavka. 

Indikacije za artroskopiju:

  • Otkrivanje i liječenje ozljeda zglobova: Artroskopija se često koristi za dijagnozu i liječenje sportskih ozljeda, kao što su povrede meniskusa u koljenu ili ozljede hrskavice.
  • Uklanjanje slobodnih tijela: Ako postoji prisutnost slobodnih tijela u zglobovima (na primjer, fragmenti hrskavice ili kosti), artroskopija omogućuje njihovo uklanjanje.
  • Rekonstrukcija ligamenata: Artroskopija se može koristiti za rekonstrukciju oštećenih ligamenata, poput prednjeg križnog ligamenta (ACL) u koljenu.
  • Dijagnostika neobjašnjivih bolova: Ako pacijent ima kronične bolove u zglobovima, artroskopija može pomoći u identifikaciji uzroka problema.
  • Praćenje bolesti zglobova: Artroskopija se koristi za praćenje progresije bolesti zglobova kao što su osteoartritis.

Priprema za artroskopiju:

  • Prije postupka, pacijent se obično podvrgava fizičkom pregledu i dijagnostičkim testovima.
  • Anesteziolog će pregledati pacijenta i razgovarati o mogućnostima anestezije (lokalna, opća ili spinalna anestezija).
  • Pacijent obično mora biti natašte nekoliko sati prije artroskopije.

Tijek artroskopije:

  • Pacijent leži na operacijskom stolu, a područje oko zahvaćenog zgloba se sterilizira.
  • Kirurg pravi mali rez kroz koji se umetne artroskop i drugi kirurški instrumenti.
  • Artroskop se koristi za pregled unutarnjih dijelova zgloba na monitoru, a kirurg pažljivo pregledava tkiva i strukture.
  • Tijekom postupka, kirurg može izvršiti popravke, rekonstrukcije ili uklanjanje oštećenih tkiva.

Nakon artroskopije:

  • Nakon završetka postupka, pacijent se obično budi u odjelu za oporavak i pod nadzorom medicinskog osoblja.
  • Postoperativna bol je obično minimalna u usporedbi s otvorenim kirurškim zahvatima.
  • Oporavak od artroskopije varira ovisno o složenosti postupka i pacijentovom općem zdravstvenom stanju.
  • Fizikalna terapija ili vježbe rehabilitacije često su dio procesa oporavka kako bi se obnovila funkcionalnost zglobova.

Artroskopija je ključna tehnika u ortopediji i sportskoj medicini te omogućuje precizan pregled i liječenje različitih problema u zglobovima. Ova minimalno invazivna metoda često rezultira manje postoperativne boli i bržim oporavkom u usporedbi s tradicionalnim otvorenim kirurškim zahvatima.

5. Bronhoskopija

Bronhoskopija je medicinski postupak koji omogućava liječnicima da vizualno pregledaju dišne puteve i pluća pomoću bronhoskopa, fleksibilnog instrumenta opremljenog kamerom i svjetlosnim izvorom. 

Ova procedura se koristi za dijagnostiku i liječenje različitih bolesti dišnog sustava, te za uklanjanje stranih tijela ili uzimanje uzoraka tkiva iz pluća. 

endoskopski pregled
FOTO: SHUTTERSTOCK

Indikacije za bronhoskopiju:

  • Dijagnostika respiratornih problema: Bronhoskopija se često koristi za dijagnozu bolesti dišnog sustava poput raka pluća, upale pluća, bronhitisa, tuberkuloze i cistične fibroze.
  • Uklanjanje stranih tijela: Ako pacijent slučajno proguta ili udahne strano tijelo, kao što su komadi hrane ili igračke, bronhoskopija omogućuje njihovo uklanjanje.
  • Biopsija plućnog tkiva: Tijekom bronhoskopije, liječnik može uzeti uzorke tkiva iz pluća (biopsiju) za analizu kako bi se postavila dijagnoza.
  • Liječenje problema dišnih puteva: Bronhoskopija se može koristiti za liječenje određenih stanja, kao što su suženja dišnih puteva ili uklanjanje tumora.

Priprema za bronhoskopiju:

  • Prije postupka, pacijent obično podvrgava fizičkom pregledu i dijagnostičkim testovima.
  • Liječnik će pregledati anamnezu pacijenta i razgovarati o mogućim komplikacijama i kontraindikacijama.
  • Pacijent obično mora biti natašte nekoliko sati prije bronhoskopije.

Tijek bronhoskopije:

  • Postupak se obično izvodi u uređaju za endoskopiju ili u specijaliziranoj bronhoskopskoj jedinici.
  • Pacijent se obično anestezira lokalno, što znači da je budan, ali bezbolan tijekom postupka.
  • Bronhoskop se pažljivo umetne kroz nos ili usta pacijenta i polako se spušta niz dišne puteve prema plućima.
  • Liječnik pregledava dišne puteve na monitoru i može izvesti potrebne postupke, poput biopsije ili uklanjanja stranih tijela.
  • Postupak traje obično 30 minuta do sat vremena.

Nakon bronhoskopije:

  • Nakon postupka, pacijent se obično drži pod nadzorom dok se anestezija ne povuče.
  • Moguće je osjećati blagu nelagodu u grlu ili nosu nakon bronhoskopije.
  • Rezultati bronhoskopije i biopsije (ako su izvedene) bit će dostupni nakon što se analiziraju.

Bronhoskopija je važan dijagnostički i terapijski alat u pulmologiji i torakalnoj kirurgiji. Omogućuje precizan pregled dišnih puteva i pluća te pomaže u postavljanju dijagnoze i planiranju liječenja različitih respiratornih bolesti i problema dišnih puteva.

Povijest endoskopije

Povijest endoskopije seže unatrag tisućama godina, a razvoj ove tehnike omogućio je revolucionarne napretke u medicini i dijagnostici.

Endoskopija ima korijene u antičkim civilizacijama poput Egipta i Grčke, gdje su se koristili jednostavni alati poput cijevi i svjetlosnih izvora za pregled unutarnjih šupljina tijela.

U 19. stoljeću, počeli su se razvijati prvi endoskopski uređaji s osvjetljenjem. Philipp Bozzini, njemački liječnik, poznat je po razvoju “Lichtleiter” uređaja, prethodnika modernog endoskopa. Njegov uređaj koristio je svjetlo za osvjetljavanje tijela pacijenta.

Tijekom 20. stoljeća, endoskopija je doživjela značajan napredak. Razvijeni su fleksibilni endoskopi s boljim svjetlosnim izvorima i optikom.

1950-ih godina, japanski liječnik Basil Hirschowitz i inženjer Larry Curtiss razvili su prvi fiberoptički endoskop, koji je omogućio bolju vizualizaciju i manju invazivnost.

Uvođenje video tehnologije u endoskopske uređaje 70-ih godina omogućilo je realno vrijeme vizualizacije na monitorima, što je olakšalo dijagnostiku i praćenje postupaka.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća razvijene su specifične endoskopske procedure za različite organe i sustave, kao što su gastroskopija (za želudac i jednjak), kolonoskopija (za debelo crijevo), bronhoskopija (za dišne puteve), i mnoge druge.

U 21. stoljeću, digitalna endoskopija postala je standard. Napredne tehnike poput kapsulne endoskopije omogućuju slikanje unutarnjih organa bez potrebe za invazivnim postupcima.

Endoskopija se neprestano razvija, uz stalna poboljšanja u optici, svjetlu, kamerama i sofisticiranim instrumentima. 

Ova tehnika ima ključnu ulogu u dijagnostici i liječenju različitih bolesti, omogućujući liječnicima precizan pregled unutarnjih organa i tkiva te minimalno invazivne kirurške postupke, što je značajno poboljšalo kvalitetu medicinske skrbi.

Izjava o odricanju odgovornosti: Informacije sadržane na ovoj internet stranici namijenjene su isključivo općem znanju i nisu zamjena za profesionalni medicinski savjet ili liječenje za specifična zdravstvena stanja. Posavjetujte se s pružateljem zdravstvenih usluga u vezi bilo kakvih pitanja ili nedoumica u vezi s vašim stanjem!