Iako mnogi jedva dočekaju dolazak toplih ljetnih mjeseci, ljetne vrućine nisu dobre za ljudski organizam u najvećem broju slučajeva. One mogu izazvati ozbiljne probleme i kod osoba koje su potpuno zdrave i nemaju problema sa zdravljem, a posebno mogu naštetiti ljudima s kroničnim bolestima čiji je organizam mnogo osjetljiviji, a imunitet narušen. Koji su glavni neprijatelji s kojima se susrećemo kada je vruće, a koji mogu imati ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje? To su sunčanica i toplinski udar koji mogu uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene tegobe stoga je potrebno voditi brigu o svom tijelu jednom kada nastupe vrućine.
Što je sunčanica i koji su simptomi sunčanice?
Sunčanica je stanje koje nastaje dugotrajnim izlaganjem glave suncu, a javlja se ako je potiljak izložen visokoj temperaturi i zrakama sunca na duži vremenski period. Naše tijelo se u slučajevima kada smo izloženi velikim vrućinama pokušava rashladiti iznutra i to tako da potiče jače znojenje i ubrzava cirkulaciju. Tijelo to radi tako da povećava količinu krvi kako bi postigla efikasnije znojenje i kako bi se organi u tijelu bolje zaštitili.
Organizam je posebno fokusiran na zaštitu mozga, pa će naše nesmotreno izlaganje glave visokim temperaturama ono nastojati rashladiti tako da šalje više hladne krvi u glavu, to jest mozak. Za vrijeme dok to tijelo radi doći će do širenja krvnih žila u mozgu i do jako velikog povećanja njegovog volumena. Zbog toga ljudi koji dobiju sunčanicu imaju slične simptome kao potres mozga, a često dolazi i do nesvjestice, a nažalost i do padanja osobe u komu.
Glavni simptomi sunčanice su:
- Jaka glavobolja
- Izrazito suha koža
- Vrtoglavica i pospanost
- Nagon za povraćanjem
- Jako zujanje u ušima i problemi s vidom
- Nesvjestica
- Ubrzani puls
- Plitko disanje
- Pojačano znojenje
Što učiniti kod sunčanice?
Prvo i najvažnije je da se osoba koja ima simptome sunčanice premjesti sa sunca u hladovinu. Po mogućnosti ju treba preseliti u tamnu prostoriju (koja je rashlađena) i osobu treba raskomotiti kako bi počela gubiti tjelesnu toplinu.
Tada ju treba početi postupno rashlađivati i to tako da se stavi hladni oblog od leda na potiljak i na glavu, dok se ostatak tijela može lagano polijevati hladnom vodom. Sve se to mora činiti dokle god je tjelesna temperatura viša od normalne. Zbog toga je važno stalno kontrolirati temperaturu koristeći digitalni ili živin toplomjer.
Osobi je također potrebno davati hladni napitke, ali to nipošto ne bi smjeli biti kava ili alkohol.
Ako vidite da je osoba u jako teškom stanju ili u nesvijesti obavezno i bez odgađanja pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Sunčanica – prevencija i zaštita
Kako bi izbjegli dobivanje sunčanice potrebno je:
- zaštitite glavu šeširom od prozračnog materijala
- za tijelo je bitno koristiti prirodne materijale svijetlih boja koji će biti lagani i prozračni i omogućiti tijelu da diše
- obavezno se mora uzimati puno vode zato što organizam gubi jako puno vode zbog visokih temperatura
- Treba jesti lagane obroke i hranu bogatu vitaminima i mineralima
- nemojte klimatski uređaj podesiti na temperaturu koja se jako razlikuje od vanjske temperature jer tijelo tako doživljava šok
- izbjegavajte boravak na jakom suncu, te osobito pripazite na djecu koja su posebno osjetljiva na visoke temperature. Bebe do jedne godine starosti još nemaju razvijen sistem regulacije temperature pa ih nemojte izlagati visokim temperaturama nego s njima šećite rano ujutro ili kasno poslijepodne
- djeci dajte da puno piju i obratite pažnju na to kako se ponašaju i jesu li razdražljivi ili plačljiviji nego što je to uobičajeno
- djeca bez šeširića ne bi smjela boraviti na suncu
Što je toplinski udar?
Toplinski udar i sunčanica nisu ista stvar iako su vrlo sličnih simptoma.
Razlika je u tome što toplinski udar ne mora biti posljedica direktnog izlaganja suncu već može biti posljedica izlaganja velikoj toplini druge vrste, a ne od sunca.
Osobe koje mogu doživjeti toplinski udar koji nije vezan uz izlaganje suncu mogu biti recimo radnici koji rade u industriji u kojima se koriste visoke peći, često to budu i vozači koji se voze bez klimatskih uređaja na velikim vrućinama i u pregrijanim automobilima, ili ljudi koji rade na brodu u blizini iznimno vrućih brodskih motora.
Toplinski udar znači da je osoba bila izložena visokoj temperaturi duži period vremena, ali to nije moralo biti sunce.
Toplinski udar nastaje tako što dolazi do naglog rasta temperature tijela koje nije u mogućnosti održati tu temperaturu u normalnim granicama pa se stvara toplotni udar.
Toplinski udar se često javlja za vrijeme ljetnih sparina zbog toga što se tada tijelo teško znoji i teško se hladi. U tim slučajevima može doći i do porasta tjelesne temperature do 40°, što je vrlo opasno i može negativno djelovati na ljudski živčani sustav. Zbog toga se simptomi toplinskog udara često očituju u različitim konvulzijama ili napadima, nastupima delirija, a u najopasnijim slučajevima i komom. Ako se osoba nađe dugo u ovom stanju, može doći do nepovratnih oštećenja neurološkog sustava. Može doći i do velikih problema u radu organizma koji se brani sistemskom reakcijom što može dovesti i do šoka.
Simptomi toplinskog udara
Najčešći simptomi toplinskog udara su:
- Žeđ
- Jaka glavobolja
- Grčevi
- Slabost
- Vrtoglavica
- Prestanak znojenja
- Zujanje u ušima
- Brz i slab srčani puls
- Suha i crvena koža
Toplinski udar često nastaje naglo i čovjek ne zna da će ga dobiti, i to tako da osoba iznenada kolabira jer joj je pao krvni tlak. U ovome slučaju neophodna je intervencija bolničara jer teži slučajevi dovode i do smrti.
Koja je prva pomoć kod toplinskog udara?
Ako osoba doživi toplinski udar treba se odmah početi s rashlađivanjem tako da se osobu makne u hladovinu i od izvora topline te se s nje skine odjeća. Tada ju je potrebno početi obilno rashlađivati hladnom vodom, a za vrijeme toga treba pozvati hitnu pomoć.
Toplinski udar može uzrokovati i probleme s termoregulacijom tjelesne temperature pa se može dogoditi da se rashlađivanjem osobi previše skine temperatura zbog čega je tada treba utopljavanje. Mjerenje temperature ključno je u slučaju toplinskog udara pa se osobu s obzirom na njenu temperaturu treba naizmjenično grijati ili hladiti, a ne uvijek samo hladiti kako većina ljudi i misli.
Osobi je potrebno davati mnogo tekućine.