Sjogrenov sindrom: Simptomi, dijagnoza i liječenje

Sjogrenov sindrom je kronični autoimuni poremećaj koji utječe na tjelesne žlijezde koje proizvode vlagu, što dovodi do simptoma kao što su suhe oči i usta. Prate ga i drugi poremećaji imunološkog sustava, poput reumatoidnog artritisa i lupusa. Ova relativno česta bolest pogađa 1% svjetske populacije, a oko 4 milijuna tih ljudi je u SAD-u, iako se često nedovoljno dijagnosticira. Znanstvenici vjeruju da i genetski i okolišni čimbenici doprinose razvoju Sjogrenova sindroma. Iako ne postoji lijek za bolest, dostupni su tretmani za upravljanje simptomima i sprječavanje komplikacija. Više saznanja o uzroku, simptomima i mogućnosti liječenja Sjogrenova sindroma ključno je za one koji žive s tom bolešću, kao i za njihove voljene.

Što je Sjogrenov sindrom?

Sjogrenov sindrom je kronični autoimuni poremećaj koji zahvaća cijelo tijelo. Karakterizira ga imunološki sustav koji napada žlijezde koje proizvode vlagu, što može dovesti do velike suhoće u različitim dijelovima tijela, uključujući oči, usta, kožu i vaginu.

Simptomi Sjogrenova sindroma mogu uvelike varirati i uključivati suhe oči, suha usta, poteškoće s gutanjem, karijes, bolove u zglobovima, umor i kožne osipe. Osim toga, neki pacijenti mogu doživjeti teže komplikacije, kao što su neuropatije, zahvaćenost glavnih organa i limfomi.

Dijagnosticiranje Sjogrenova sindroma može biti izazovno jer njegovi simptomi mogu oponašati simptome drugih bolesti. Liječnik može provesti nekoliko pretraga kako bi potvrdio dijagnozu, uključujući krvne pretrage, preglede očiju i biopsije žlijezda slinovnica.

Liječenje Sjogrenova sindroma usmjereno je na ublažavanje simptoma i sprječavanje komplikacija. To može uključivati korištenje umjetnih suza, nadomjestaka za slinu i lijekova na recept za smanjenje upale i ublažavanje boli. Osim toga, pacijentima se može savjetovati da izbjegavaju određenu hranu i pića koji mogu pogoršati suhoću.

Uzroci i čimbenici rizika

Sjogrenov sindrom je autoimuni poremećaj koji se javlja kada imunološki sustav napada žlijezde koje proizvode vlagu u tijelu, kao što su žlijezde slinovnice i suze. Točan uzrok Sjogrenovog sindroma nije poznat, ali je identificirano nekoliko čimbenika koji igraju ulogu u razvoju bolesti.

Genetski čimbenici

Vjeruje se da genetski čimbenici igraju ulogu u razvoju Sjogrenova sindroma. Studije su pokazale da ljudi s obiteljskom poviješću autoimunih bolesti, poput lupusa ili reumatoidnog artritisa, imaju veću vjerojatnost da će razviti ovo stanje. Osim toga, identificirani su određeni geni koji mogu povećati rizik od razvoja Sjogrenovog sindroma.

Dob i spol

Sjogrenov sindrom može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se dijagnosticira kod osoba starijih od 40 godina. Žene također imaju veću vjerojatnost da će razviti ovo stanje nego muškarci, s omjerom žena i muškaraca od približno 9:1 .

Primarni i sekundarni Sjogrenov sindrom

Sjogrenov sindrom može se pojaviti kao primarno stanje, što znači da se javlja samostalno, ili kao sekundarno stanje, što znači da se javlja u kombinaciji s drugim autoimunim poremećajem, poput lupusa ili reumatoidnog artritisa. Otprilike polovica svih ljudi sa Sjogrenovim sindromom također ima neki drugi autoimuni poremećaj.

Čimbenici okoliša

Čimbenici okoliša, poput virusnih infekcija, također mogu igrati ulogu u razvoju Sjogrenova sindroma. Neka su istraživanja pokazala da određeni virusi, poput Epstein-Barr virusa, mogu potaknuti imunološki sustav da napadne žlijezde koje proizvode vlagu u tijelu.

Ostali čimbenici rizika

Ostali čimbenici rizika za Sjogrenov sindrom uključuju:

• Izloženost određenim toksinima iz okoliša
• Kronični stres
• Određeni lijekovi, poput antihistaminika i antidepresiva

Važno je napomenuti da postojanje jednog ili više ovih čimbenika rizika ne znači nužno da će osoba razviti Sjogrenov sindrom. Također, ako nemate niti jedan od navedenih čimbenika rizika ne znači da ne možete razviti to stanje. Nažalost, radi se o vrlo nepredvidivom sindromu koji, kao i svi autoimuni poremećaji, nemaju točan uzrok i okidač zbog kojih se pojavljuju.

Simptomi Sjogrenovog sindroma

Sjogrenov sindrom je autoimuna bolest koja utječe na tjelesne žlijezde koje proizvode vlagu. Najčešći simptomi Sjogrenovog sindroma su suhoća usta i očiju. Ovi simptomi mogu biti popraćeni bolovima u zglobovima, upalama, osipom i umorom.

• Suhoća: Ovo je najčešći simptom Sjogrenova sindroma. Suha usta, poznata i kao kserostomija, mogu uzrokovati poteškoće s gutanjem, govorom i kušanjem hrane. Također može dovesti do karijesa i ranica u ustima. Suhe oči ili keratoconjunctivitis sicca mogu uzrokovati svrbež, peckanje i osjećaj pijeska u očima. Također može dovesti do problema s vidom i osjetljivosti na svjetlo.
• Bol u zglobovima i upala: Uuobičajeni simptomi Sjogrenova sindroma. To može dovesti do ukočenosti i oticanja zglobova, što otežava kretanje. Neki ljudi sa Sjogrenovim sindromom također mogu doživjeti osip na koži i suhoću vagine.
• Umor: Može biti uzrokovanonedostatkom sna zbog suhih usta i kašlja noću. Također može biti uzrokovan upalom u tijelu.
• Natečene žlijezde slinovnice: Ove žlijezde nalaze ispred ušiju i ispod čeljusti. Kada nateknu, to može uzrokovati bol i osjetljivost na tom području.

U rijetkim slučajevima, Sjogrenov sindrom također može utjecati na pluća, bubrege, krvne žile, probavne organe i živce. To može uzrokovati simptome poput suhog kašlja, problema s mokrenjem i bolova u živcima. Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma, važno je da razgovarate sa svojim liječnikom.

Utjecaj na tjelesne sustave

Sjögrenov sindrom složena je autoimuna bolest koja može utjecati na više tjelesnih sustava. Prvenstveno utječe na sluznicu i žlijezde koje izlučuju vlagu u očima i ustima, uzrokujući smanjeno lučenje suza i sline. Međutim, može utjecati i na druge organe i sustave, uključujući živčani sustav, mišiće, zglobove, bubrege, pluća, krvne žile, jetru i gušteraču.

Imunološki sustav napada zdrave stanice, što dovodi do upale i oštećenja zahvaćenih organa i tkiva. Ozbiljnost simptoma i zahvaćeni organi razlikuju se od osobe do osobe. Neki ljudi mogu imati blage simptome, dok drugi mogu imati ozbiljnije simptome koji mogu značajno utjecati na njihovu kvalitetu života.

Oči

Kod Sjögrenova sindroma, imunološki sustav napada suzne žlijezde koje proizvode suze. To može dovesti do suhoće i iritacije očiju, uzrokujući osjećaj pijeska, peckanje ili svrbež. U teškim slučajevima može dovesti do oštećenja rožnice, gubitka vida, pa čak i sljepoće.

Usta

Imunološki sustav također napada žlijezde slinovnice koje proizvode slinu. To može dovesti do suhoće i iritacije usta, što otežava gutanje, govor ili okus hrane. Također može povećati rizik od zubnog karijesa, bolesti desni i oralnih infekcija.

Zglobovi i mišići

Sjögrenov sindrom može uzrokovati bolove u zglobovima, ukočenost i oticanje, slično reumatoidnom artritisu. Također može uzrokovati bol i slabost mišića, što otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Bubrezi

U nekim slučajevima, Sjögrenov sindrom može uzrokovati upalu bubrega, što dovodi do oštećenja i disfunkcije bubrega. To može uzrokovati simptome kao što su visoki krvni tlak, oticanje nogu i stopala te promjene količine i boje urina.

Pluća

Sjögrenov sindrom može uzrokovati upalu pluća, što dovodi do nedostatka zraka, kašlja i boli u prsima. Također može povećati rizik od infekcija pluća i plućne fibroze, stanja u kojem plućno tkivo postaje ožiljno i ukočeno, što otežava disanje.

Živci

Sjögrenov sindrom može utjecati na živce, što dovodi do utrnulosti, trnaca i slabosti u rukama i nogama. Također može uzrokovati probleme s ravnotežom, koordinacijom i refleksima.

Jetra

U rijetkim slučajevima, Sjögrenov sindrom može uzrokovati upalu jetre, što dovodi do oštećenja i disfunkcije jetre.U tom slučaju, primijetiti će se simptomi kao što su žuta boja kože i očiju, bolovi u trbuhu te oticanje nogu i stopala.

Komplikacije i povezana stanja

Sjogrenov sindrom je autoimuni poremećaj koji može dovesti do raznih komplikacija i povezanih stanja. Neke od najčešćih komplikacija su:

• Periferna neuropatija: Sjogrenov sindrom može uzrokovati upalu i oštećenje perifernih živaca, što dovodi do simptoma kao što su utrnulost, trnci i osjećaj žarenja u rukama i nogama.
• Limfom: Osobe sa Sjogrenovim sindromom imaju povećan rizik od razvoja limfoma, vrste raka koja zahvaća limfni sustav.
• Pneumonija: Sjogrenov sindrom može uzrokovati suhoću dišnih putova, maki olakšavaju rast bakterija i uzrokuju povećan rizik od upale pluća.
• Reumatoidni artritis: Sjogrenov sindrom često je povezan s reumatoidnim artritisom, drugim autoimunim poremećajem koji uzrokuje bolove u zglobovima i upalu.
• Lupus: Sjogrenov sindrom može se pojaviti kod ljudi s lupusom, drugim autoimunim poremećajem koji zahvaća različite dijelove tijela, uključujući kožu, zglobove i organe.
• Hepatitis i ciroza: Sjogrenov sindrom može uzrokovati upalu i oštećenje jetre, što dovodi do stanja kao što su hepatitis i ciroza.
• Uvećani limfni čvorovi: Sjogrenov sindrom može uzrokovati povećanje limfnih čvorova, što može biti znak limfoma ili drugih stanja.

Važno je da osobe sa Sjogrenovim sindromom budu svjesne ovih mogućih komplikacija i da blisko surađuju s liječnikom kako bi upravljale svojim simptomima i smanjile rizik od razvoja povezanih stanja. Redoviti pregledi i praćenje mogu pomoći u ranom otkrivanju komplikacija, kada ih je lakše liječiti.

Lista namirnica koje treba izbjegavati u prehrani

Za osobe sa Sjögrenovim sindromom važno je da se usredotoče na uravnoteženu prehranu koja uključuje hranu koju je lako žvakati i progutati, kao i da ostanu dobro hidrirani kako bi učinkovito upravljali svojim simptomima. Uz to, savjetovanje s liječnikom koji je upoznat s autoimunim stanjima može pružiti personalizirane prehrambene preporuke za učinkovito upravljanje Sjögrenovim sindromom.

1. Začinjena i kisela hrana, poput ljutih papričica, rajčica, agruma i octa, može pogoršati simptome suhih usta i potencijalno iritirati osjetljiva oralna tkiva kod osoba sa Sjögrenovim sindromom. Ova hrana može povećati suhoću i nelagodu u ustima i grlu, što otežava normalnu konzumaciju hrane.
2. Crveno meso sadrži arahidonsku kiselinu koja može doprinijeti upalama u tijelu. Osobe sa Sjögrenovim sindromom, koje već imaju autoimuno stanje koje uključuje kroničnu upalu, mogu imati koristi od smanjenja unosa crvenog mesa kako bi kontrolirale razine upale.
3. Hrana s visokim glikemijskim indeksom, poput slatkih i prerađenih ugljikohidrata, može uzrokovati skokove u razini šećera u krvi. Kronično visoke razine šećera u krvi mogu dovesti do upale i pogoršati autoimune simptome. Održavanje stabilne razine šećera u krvi ključno je za cjelokupno zdravlje, posebno za osobe s autoimunim stanjima.
4. Mliječni proizvodi mogu biti problematični za neke ljude s autoimunim poremećajima, uključujući Sjögrenov sindrom. Mliječni proizvodi mogu izazvati upalu i pogoršati probavne probleme kod osjetljivih osoba. Eliminacija ili smanjenje unosa mliječnih proizvoda može pomoći u ublažavanju simptoma u nekim slučajevima.
5. Neka istraživanja pokazuju da umjetni zaslađivači mogu poremetiti crijevni mikrobiom i doprinijeti upali. Budući da je zdravlje crijeva usko povezano s autoimunim stanjima, razborito je da osobe sa Sjögrenovim sindromom ograniče unos umjetnih zaslađivača.
6. Poznato je da trans masti potiču upalu i negativno utječu na zdravlje srca. Upala je značajan problem za osobe sa Sjögrenovim sindromom, a izbjegavanje transmasti može biti korisno u upravljanju njihovim stanjem.
7. Alkohol može uzrokovati dehidraciju, što može pogoršati simptome suhih usta i suhih očiju, uobičajenih manifestacija Sjögrenova sindroma. Štoviše, alkohol također može djelovati s lijekovima koji se uzimaju za liječenje stanja.
8. Osobe sa Sjögrenovim sindromom mogu doživjeti povećanu osjetljivost na određene namirnice, što dovodi do alergijskih reakcija ili pogoršanja autoimunih simptoma. Uobičajene alergene namirnice poput mlijeka, jaja, pšeničnog glutena i kikirikija treba identificirati pravilnim testiranjem i izbjegavati ih ako je potrebno.

Dijagnoza Sjogrenovog sindroma

Dijagnosticiranje Sjogrenova sindroma može biti izazovno jer simptomi mogu varirati od osobe do osobe i mogu biti slični onima uzrokovanima drugim bolestima. Međutim, postoji nekoliko testova koje liječnici koriste za dijagnosticiranje Sjogrenova sindroma.

Krvne pretrage

Krvne pretrage obično se koriste za dijagnosticiranje Sjogrenova sindroma. Liječnici traže određena antitijela u krvi, uključujući SS-A (ili Ro) i SS-B (ili La) antitijela. Ta su protutijela prisutna u oko 70% odnosno 40% pacijenata sa Sjogrenovim sindromom. Krvni testovi također mogu pomoći u isključivanju drugih stanja sa sličnim simptomima.

Očni testovi

Očni testovi također se koriste za dijagnosticiranje Sjogrenovog sindroma. Schirmerov test mjeri proizvodnju suza, dok Rose Bengal i Lissamine Green koriste boje za ispitivanje površine očiju na suhe točke. Očni testovi mogu pomoći u određivanju ozbiljnosti simptoma suhog oka i praćenju promjena tijekom vremena.

Stomatološki testovi

Stomatološki testovi također se mogu koristiti za dijagnosticiranje Sjogrenovog sindroma. Stomatolozi mogu pregledati žlijezde slinovnice na znakove upale, a testovi sline mogu izmjeriti količinu proizvedene sline. Ovi testovi mogu pomoći u određivanju ozbiljnosti simptoma suhih usta i praćenju promjena tijekom vremena.

Biopsija

U nekim slučajevima liječnici mogu preporučiti biopsiju žlijezda slinovnica. To uključuje uklanjanje malog komadića tkiva iz žlijezda i njegovo ispitivanje pod mikroskopom. Biopsija može pomoći potvrditi dijagnozu Sjogrenovog sindroma i isključiti druga stanja.

Liječenje

Iako ne postoji lijek za Sjogrenov sindrom, postoji nekoliko dostupnih opcija liječenja za upravljanje simptomima. Planovi liječenja prilagođeni su specifičnim potrebama i simptomima pojedinca i mogu uključivati kombinaciju lijekova, promjena načina života i kućnih lijekova.

Lijekovi

Nekoliko lijekova može se koristiti za upravljanje simptomima Sjogrenova sindroma. Umjetne suze i kapi za oči mogu pomoći u ublažavanju suhoće očiju, dok lijekovi na recept kao što su ciklosporin i lifitegrast mogu pomoći u povećanju proizvodnje suza. Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) i kortikosteroidi mogu pomoći u smanjenju upale i boli povezanih sa stanjem.

Zamjene za slinu

Za suha usta mogu se koristiti zamjene za slinu kao što su gelovi i sprejevi za vlaženje i podmazivanje. Pilokarpin je lijek koji može pomoći u poticanju proizvodnje sline, dok se mogu koristiti i drugi lijekovi na recept kao što je cevimeline.

Promjene načina života

Osim lijekova, promjene načina života također mogu pomoći u upravljanju simptomima Sjogrenova sindroma. Pijenje puno vode i izbjegavanje kofeina i alkohola može pomoći u smanjenju suhih usta, dok korištenje ovlaživača zraka može pomoći u dodavanju vlage u zrak i ublažiti suhe oči. Uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima također može pomoći u smanjenju upale i poboljšanju cjelokupnog zdravlja.

Kućni lijekovi

Nekoliko domaćih lijekova također se može koristiti za upravljanje simptomima Sjogrenova sindroma. Topli oblozi mogu pomoći u ublažavanju suhih očiju, dok izbjegavanje pušenja i izlaganje pasivnom pušenju može pomoći u smanjenju upale. Lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta, poput acetaminofena i ibuprofena, također se mogu koristiti za ublažavanje boli i upale.

Uloga stručnjaka

Sjogrenov sindrom složena je bolest koja zahtijeva multidisciplinarni pristup za učinkovito liječenje. Pacijenti sa Sjogrenovim sindromom možda će se trebati konzultirati s različitim stručnjacima za upravljanje različitim aspektima bolesti.

Reumatolog

Reumatolog je stručnjak za dijagnosticiranje i liječenje autoimunih bolesti kao što je Sjogrenov sindrom. Reumatolozi su često prvi stručnjaci koje treba konzultirati za Sjogrenov sindrom zbog bolova u zglobovima i ukočenosti koji često prate bolest. Blisko surađuju s drugim liječnicima u upravljanju različitim simptomima Sjogrenova sindroma.

Specijalist za sklerodermiju

Sklerodermija je još jedna autoimuna bolest koja se može pojaviti uz Sjogrenov sindrom. Ako pacijent ima obje bolesti, može se konzultirati specijalist za sklerodermiju. Ovi stručnjaci imaju stručnost u liječenju kožnih i vaskularnih komplikacija povezanih sa sklerodermijom.

Oftalmolog

Suhe oči čest su simptom Sjogrenova sindroma. Oftalmolog može pomoći u upravljanju ovim simptomom propisivanjem kapi za oči ili drugih tretmana. Također mogu pratiti komplikacije poput čira na rožnici i konjunktivitisa.

Zubar

Sjogrenov sindrom može uzrokovati suha usta, što povećava rizik od karijesa i bolesti desni. Stomatolog može pomoći u rješavanju ovih komplikacija pružanjem redovite njege zuba i savjetovanjem o pravilnoj oralnoj higijeni.

Ostali stručnjaci

Ovisno o specifičnim simptomima i komplikacijama Sjogrenova sindroma, mogu se konzultirati i drugi stručnjaci. To mogu uključivati gastroenterologe, pulmologe i neurologe.

Prognoza i prilagodbe načina života

Sjögrenov sindrom (SS) je kronična autoimuna bolest koja utječe na tjelesne žlijezde koje proizvode vlagu, uzrokujući simptome kao što su suhe oči i usta. Prognoza za SS razlikuje se od osobe do osobe i ovisi o čimbenicima kao što su dob, ozbiljnost bolesti i prisutnost drugih zdravstvenih stanja.

Osobe sa SS-om mogu očekivati normalan životni vijek, ali mogu doživjeti smanjenu kvalitetu života zbog simptoma bolesti. Stopa progresije bolesti također može varirati, pri čemu neki ljudi doživljavaju sporu i postupnu pojavu simptoma, dok drugi mogu imati bržu progresiju.

Jedan od uobičajenih simptoma SS-a je ukočenost zglobova, koja se može riješiti redovitim vježbanjem i istezanjem. Osim toga, održavanje zdrave prehrane koja je bogata vlaknima može pomoći u smanjenju upale i poboljšanju cjelokupnog zdravlja.

Osobe sa SS također mogu imati problema s radom bubrega, što se može pratiti redovitim pretragama krvi i urina. U nekim slučajevima mogu biti potrebni lijekovi za kontrolu funkcije bubrega.

FAQ – Često postavljana pitanja