Lupus
Foto Wikipedia

Lupus – što je lupus i je li izlječiv

Mnogi od vas su već čuli za lupus bolest, jednu od najtajnovitijih bolesti današnjice. Ova bolest može pogoditi ljude bilo kojih godina, ali je osobito često prisutna kod mlađih žena. Lupus je vrlo specifična bolest u kojoj imunološki sustav u tijelu postaje vrlo aktivan i zbog toga napada normalno i zdravo tkivo ne prepoznavajući svoju grešku.

Lupus je autoimuna bolest s kroničnim trajanjem i svojim djelovanjem zahvaća velik dio tjelesnih organa uključujući kožu i zglobove kod kojih izaziva upalu oteklinu i oštećenja , ali i unutarnje organe kao što su bubrezi i jetra. 

Kako lupus bolest djeluje na ove organe? On u njima izaziva kroničnu upalu koja može biti vrlo bolna te opasna po život. Zbog toga je neobično težak za dijagnosticirati te još teži za održavanje.

Zbog čega se to događa? Kod čovjeka čiji imunitet radi normalno antitijela štite tijelo i organizam od antigena koje mi poznajemo pod nazivom virusi ili bakterije. Zbog nekog nepoznatog razloga lupus dovodi imunološki sustav u situaciju da on ne razlikuje zdravo tkivo od antigena te ih jednako pokušava uništiti. 

Lupus je autoimuna bolest i nije zarazan, a kao što smo ranije naveli ova bolest više pogađa žensku populaciju i to u prilično većem omjeru naspram muškaraca – na 1 oboljelog muškarca dolazi 5 žena koje boluju od lupusa. Ova bolest najčešće pogađa dobnu skupinu od 15 do 45 godina što ju čini vrlo opasnom i ugrožavajućom.

Vrste lupusa – koja je razlika?

Postoji nekoliko vrsta lupusa, ali najčešće se govori o sistemskom lupusu. Postoji također i kožni oblik lupusa koji izgleda kao ekstremniji slučaj dermatitisa, lupus uzrokovan lijekovima i neonatalni lupus koji se javlja kod novorođenčadi.

Kožni oblik lupusa

Lupus
Foto: Wikipedia

Osoba koja boluje od kožnog oblika lupusa boluje od tzv. diskoidnog lupusa što znači da je ova bolest ograničena samo na područje kože. Manifestira se osipom koji se pojavljuje na licu i glavi, te na vratu i najčešće ne postoje promjene na unutarnjim organima već je lupus samo zahvatio vanjski dio organizma. Nažalost, ova vrsta lupusa kod jednog dijela bolesnika može uzrokovati i progresiju bolesti pretvarajući kožni lupus u sistemski lupus što je mnogo ozbiljnija verzija bolesti. Također, ne postoji način da se otkrije hoće li se to dogoditi niti postoji način da se uspori napredovanje bolesti.

Lupus zbog lijekova

Lupus koji nastaje zbog lijekova posljedica je uzimanja određenih lijekova i vrlo je sličan sistemskom lupusu. Lijekovi koji uzrokuju ovu vrstu lupusa su najčešće lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka ili za liječenje bolesti kardiovaskularni sustava. Ipak postoje i mnogi drugi lijekovi nevezani za ove zdravstvene tegobe koji također mogu izazvati lupus. Srećom, ovo je jedna od rijetkih vrsta lupusa koja će se povući nakon što osoba prestane uzimati lijekove i makne se uzrok bolesti.

Neonatalni lupus

Neonatalni lupus je vrsta lupusa koja pogađa bebe i novorođenčad i vrlo je rijedak. Do njega dolazi kad majka proizvodi autoantitijela za vrijeme trudnoće. Ovo je još jedna vrsta lupusa koja će nestati, u ovom slučaju nakon poroda ili rastom djeteta do otprilike jedne godine života. 

Nažalost uvijek postoji mogućnost da se kod nerođenog djeteta za vrijeme trajanje lupusa razviju određene komplikacije u kardiovaskularnom sustavu, a isto se može javiti i kod majke. U ovom slučaju se može pojaviti i kožni osip.

Sistemski lupus

Sistemski lupus najozbiljnija je vrsta lupusa jer pogađa mnoge organe ili organske sustave i nije izlječiv. Kod nekih ljudi se manifestira upalama na koži ili zglobovima, no velikom dijelu ljudi se osim toga javljaju promjene na najvažnijim tjelesnim organima kao što su pluća, srce i bubrezi.

Sistemski eritemski lupus se javlja kao ciklička bolest pa postoje periodi kada je bolest aktivna i periodi kada bolest miruje pa kažemo da je tada bolest u remisiji. Ta remisija nije klasična remisija koju vidimo kod drugih kroničnih i malignih bolesti, ali je definitivno period u kojem je pacijentu barem trenutačno lakše. 

Koji su uzroci lupusa?

Kao što smo već ranije rekli lupus je autoimuna bolest u kojoj čovjekov imunološki sustav napada zdravo tkivo. Smatra se da su uzroci lupusa kombinacija nasljednih i vanjskih čimbenika što ustvari znači da osobe koje imaju lupus uzrok svojoj bolesti trebaju tražiti u genima i utjecaju okoline.

U većini slučajeva osoba koja je oboljela od lupusa nikada neće otkriti uzrok nastanka bolesti, ali postoje neki trigeri ili okidači za koje se smatra se da su bitan faktor za nastanak bolesti. To u stvarnosti znači da osoba ima genetske predispozicije da dobije lupus, ali da se on aktivira nakon što se osoba nađe u kontaktu s nečim u okolišu što ga aktivira.

Koji su mogući trigeri koji uzrokuju lupus?

  • UV zrake – smatra se da su sunčeva svjetlost i ultra ljubičaste zrake neki od razloga nastanka ove bolesti i da upravo one potiču nastajanje kožnih promjena i jačanje simptoma bolesti 
  • virusne infekcije – poput hepatitisa C
  • stres bilo koje vrste – to uključuje i fizičke i psihičke traume 
  • lijekovi – lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka, antiepileptici, te antibiotici od kojih je najopasniji penicilin 
  • pušenje 
  • izloženost različitim kemikalijama 

U nekim se obiteljima lupus pojavljuje kroz više generacija što je glavni razlog zašto medicinska struka misli da postoji predispozicija za obolijevanje od ove bolesti, no ne postoji točno određeni gen koji bi se mogao nazvati glavnim genom i izravnim uzrokom lupusa.

S obzirom na to da od lupusa većinom pobolijevaju žene pretpostavlja se da bolest mogu potaknuti i hormoni, kao što je primjerice estrogen koji je vrlo aktivan prije mjesečnice i za vrijeme trudnoće.

Lupus simptomi – raznoliki i neugodni

Razlog zašto je ovu bolest teže dijagnosticirati nego ostale bolesti je što ne postoje dvije osobe s istom kliničkom slikom bolesti već se kod svake osobe bolest razvija drugačijim ritmom i s drugim simptomima. Zbog ovoga liječnici nerijetko pripisuju simptome lupusa raznim drugim bolestima kostiju, krvi i drugih hormonalnih sustava u tijelu.

To znači da se kod nekih osoba lupus može razviti jako sporo dok kod drugih dolazi do nagle pojave bolesti. isto vrijedi i za jačinu simptoma, pa tako postoje oblici lupusa s blagim simptomima, s teškim simptomima, ali i oni koji su vremenski uvjetovani što znači da neki simptomi mogu biti privremeni, a neki mogu biti trajni.

Većina ljudi koji boluju od lupusa imaju više različitih simptoma koji uzrokuju promjene u radu nekoliko vrste organa, a posebno je opasno kada se lupus razvije na način da uzrokuje probleme sa srcem, plućima, bubrezima, kardiovaskularnim sustavom ili živčani sustavom.

Lupus simptomi:

  • bol u svim vrstama zglobova 
  • otečenost zglobova 
  • otečenost ruku i nogu zbog problematičnog rada bubrega 
  • povišena temperatura 
  • stalni umor 
  • lezije ili osipi na koži, osobito na udovima 
  • osip u obliku leptira koji se širi preko obraza 
  • bol u prsima 
  • osjetljivost na svjetlost 
  • opadanje kose koji se vrlo često događa na prednjoj strani glave 
  • problemi sa zgrušavanjem krvi 
  • promjene u tjelesnoj težini u smislu mršavljenja i debljanja 
  • suhoća očiju 
  • anemija 
  • sklonost modricama 
  • glavobolja 
  • problemi s pamćenjem 
  • tjeskoba i depresije 
  • pojava petehija 
  • bijeli ili plavi prsti tijekom izlaganja hladnoći ili stres 
  • manjak daha 
  • pojava krvi u urinu 
  • rane u ustima koje su bezbolne pa vrlo često osoba ne zna niti da ih ima

Sistemski lupus – najopasnija vrsta lupusa

Kao što smo već ranije naveli sistemski lupus je najozbiljnija vrsta lupusa jer je riječ o bolesti koje zahvaća više organa i može izazvati komplikacije i to mnogo češće nego kod ostalih oblika. 

Evo koje su najčešće komplikacije vezane uz sistemski lupus:

  • Bubrezi su prva meta sistemskog lupusa i njihovo ozbiljno oštećenje može biti fatalno 
  • krvožilni sustav pod velikim je stresom jer lupus uzrokuje probleme sa zgrušavanjem krvi, pojavu krvarenja i anemije
  • živčani sustav je također pod pritiskom pa se kod oboljelih osoba javljaju glavobolje, vrtoglavice, problemi s koncentracijom i pamćenjem te promjene u ponašanju 
  • pluća su također zahvaćena pa je disanje otežano jer se vrlo često javlja upala pluća 
  • osoba koja boluje od lupusa ima mnogo veće šanse oboljeti od kardiovaskularnih bolesti i dobiti srčani udar 
  • s obzirom na to da lupus oslabljuje imunitet tijelo osobe koja boluje od lupusa je vrlo podložno infekcijama i razvoju drugih bolesti 
  • lupus može uzrokovati nastanak raka, a u najvećem broju slučajeva govorimo o karcinomu pluća 
  • za vrijeme trudnoće lupus može uzrokovati spontani pobačaj ili prijevremeni porod, a trudnice s lupusom vrlo često imaju problema s krvnim tlakom 

Kako otkriti i dijagnosticirati lupus?

Ne postoji nikakva vrsta pretrage niti dijagnostike koja bi mogla potvrditi lupus, osobito što se simptomi lupusa jako razlikuju od osobe do osobe. Simptomi bolesti se također vrlo često mijenjaju kod iste osobe protekom vremena i mogu sličiti mnogim drugim bolestima. Zbog toga se lupus jako teško dijagnosticira i mnogi ljudi umru ne znajući da su bolovali od ove autoimune bolesti.

Ipak, postoje neki simptomi i abnormalnosti u tijelu koji se češće pojavljuju kod bolesnika s lupusom pa se smatra da osoba koja ima barem 4 od ovih 11 simptoma boluje od sistemskog lupusa. Ponovno, prilično je teško sve ih povezati uz jedan pojam kao što je lupus, ali je nerijetko nešto napravi veliku razliku u kvaliteti života pacijenta.

Lupus simptomi su: 

  • male rane i čirevi u sluznici usta i nosa 
  • upala plućne membrane ili srčane ovojnice 
  • artritis i promjene u zglobovi me 
  • kožni osip i osjetljivost na UV zrake 
  • razni poremećaji krvi kao što su anemija, leukopenija ili trombocitopenija 
  • poremećaj u radu bubrega, pojava veće količine proteina u mokraći 
  • pozitivan antinuklearni test na antitijela 
  • neka vrsta neurološkog poremećaja 
  • crvene mrlje na koži koje se pretvaraju u ožiljak 
  • specifični osip u obliku leptira na obrazima 
  • imunološki poremećaj bilo koje vrste

Lupus zaštita i liječenje

lijek za lupus trenutno ne postoji niti su nažalost pronađeni neki novi lijekovi koji bi pomogli usporavanju razvoja bolesti ili ublažavanju simptoma. Bez obzira na to rano otkrivanje bolesti može pomoći boljoj kontroli bolesti i lakšem nošenju sa simptomima .

Lupus liječenje se sastoji od smanjivanja simptoma tako da se ublaži upala i bol, održavanja normalne funkcije tijela pomoću lijekova i sprječavanja razvoja težih komplikacija.

Kod blagih simptoma lupusa liječnik će najvjerojatnije propisati lijekove poput aspirina ili ibuprofena te kortikosteroida. Kod klasičnih je bolesti prilično nepoželjno koristiti kortikosteroide ili neke druge forme steroida, ali kod lupusa je to svakako „manje zlo“. 

Teži oblik bolesti zahtijeva visoke doze kortikosteroida koji se često mora uzimati intravenozno. Takve terapije se rade u bolničkim okruženjima i svakako se moraju raditi redovito jer u suprotnom nemaju neki pretjeran učinak na bolest. 

Kad spominjemo lupus zaštita mora biti prioritet svakom bolesniku, a ona uključuje prestanak pušenja i uzimanja bilo kakvih opijata, redovnu tjelovježbu, pravilnu prehranu, redovno odmaranje i obitavanje u području u kojem nema velikih vremenskih oscilacija i promjena u tlaku.

Osobe koje boluju od kožnog lupusa imaju liječenje usmjereno prema saniranju kožnih oštećenja za što se koriste topikalne masti, u najvećoj mjeri steroidne kreme. Kod ozbiljnijih slučajeva steroidi će se ubrizgati direktno u rane kako bi bolje djelovali. Lupus zaštita kod osoba koje imaju kožni lupus uključuje i izbjegavanje sunčeve svjetlosti i UV zraka.

Prehrana kod lupusa 

Kao i kod mnogih drugih ozbiljnih bolesti prvo što će liječnik preporučiti i uvesti u liječenje je uvođenje pravilne prehrane koja uključuje smanjivanje masnoća u jelu i povećavanje količine namirnica koje sadrže antioksidanse. 

Koje se namirnice preporučuju kod lupusa? Osoba bi trebala u svoju prehranu uvesti što više voća i povrća i tu su se vrlo bitnima pokazali rajčice, paprike, špinat i kelj. Sve što sadrži vitamine, antioksidanse i bori se protiv slobodnih radikala je dobrodošlo. Procesirana hrana nije dobra ideja ni kod zdrave osobe, a kamoli osobe koja boluje od nečeg kroničnog.

Također je bitno konzumirati vitamin D i omega masne kiseline te probiotike, a idealno bi bilo češće konzumirati ribu. Ipak, i to je mnogima teško odradivo pa biraju omega-3 masne kiseline i slična rješenja. Svakako je bitno da se bolesnici savjetuju i s liječnikom opće prakse i s nutricionistom jer internetske informacije nisu dovoljno kod ovakvih kroničnih problema.