Multipla skleroza (MS) je višestruko neurološko stanje koje pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Unatoč svojoj prevalenciji, MS je često pogrešno shvaćena bolest, koja predstavlja izazov i za one koji žive s njom i za zdravstvenu zajednicu posvećenu ovoj bolesti. Bez obzira imate li tek dijagnosticiranu bolest, skrbite li o oboljeloj osobi ili jednostavno želite proširiti svoje razumijevanje MS-a, cilj je osnažiti, educirati i inspirirati pojedince da žive najbolje što mogu suočeni s ovim složenim stanjem.
Što je multipla skleroza (MS)?
Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna bolest koja prvenstveno zahvaća središnji živčani sustav, što uključuje mozak i leđnu moždinu. Kod multiple skleroze imunološki sustav pogrešno napada zaštitni omotač živčanih vlakana koji se naziva mijelin. Ovaj napad, poznat kao demijelinizacija, rezultira oštećenjem mijelinske ovojnice što ujedno može uzrokovati oštećenje živčanih vlakana koje se nalaze ispod ove ovojnice.
Mijelinska ovojnica neophodna je za učinkovit prijenos električnih signala duž živčanih vlakana. Kada se ošteti ili razvije ožiljke, kao što je slučaj kod MS-a, remeti se normalan protok živčanih impulsa. To može dovesti do širokog spektra neuroloških simptoma i problema, koji se mogu uvelike razlikovati od osobe do osobe. Neki od simptoma su umor, utrnulost, slabost mišića, problemi s koordinacijom, problemi s vidom, bol i još mnogo toga.
Tijek multiple skleroze vrlo je varijabilan. Neki pojedinci doživljavaju razdoblja relapsa i remisije, gdje simptomi dolaze i nestaju, dok drugi mogu imati progresivniji oblik bolesti s postupnim pogoršanjem simptoma tijekom vremena.
Što uzrokuje multiplu sklerozu?
Točan uzrok multiple skleroze nije u potpunosti razjašnjen, ali se vjeruje da je rezultat složenog međudjelovanja genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika.
Dokazi sugeriraju da postoji genetska komponenta MS-a. Iako se ne nasljeđuje izravno na jednostavan, mendelovski način (kromosomski), osobe s članom obitelji s multiplom sklerozom imaju povećan rizik pojedinca od razvoja bolesti. Identificirani su specifični geni povezani s povećanim rizikom od MS-a, ali oni ne jamče razvoj stanja kod svih osoba.
Okolišni čimbenici mogu igrati ulogu u pokretanju multiple skleroze kod genetski osjetljivih pojedinaca. Neki čimbenici okoliša koji su proučavani i za koje je ustanovljeno da utječu na razvitak bolesti uključuju virusne infekcije (kao što je Epstein-Barr virus), izloženost određenim toksinima i niske razine vitamina D, što može biti povezano s ograničenim izlaganjem suncu.
Multipla skleroza je rašireniji u određenim zemljopisnim regijama, s višim stopama uočenim u umjerenim klimatskim područjima koja su dalje od ekvatora. Ova zemljopisna distribucija navela je istraživače da istraže potencijalnu ulogu čimbenika iz okoliša, poput sunčeve svjetlosti i razine vitamina D, u riziku od MS-a.
Hormonski čimbenici, osobito kod žena, također mogu pridonijeti razvoju multiple skleroze. Bolest je češća u žena nego u muškaraca, a hormonalne promjene, poput onih koje se javljaju tijekom trudnoće i menopauze, mogu utjecati na aktivnost bolesti.
Koji su uobičajeni simptomi MS-a?
Multipla skleroza može se manifestirati sa širokim rasponom simptoma, a ti simptomi mogu se razlikovati od osobe do osobe. Simptomi MS-a prvenstveno su povezani s oštećenjem središnjeg živčanog sustava koji uključuje mozak i leđnu moždinu. Neki uobičajeni simptomi su:
1. Umor
Dubok i često nekontroliran umor jedan je od najčešćih i najiscrpljujućijih simptoma multiple skleroze. Može utjecati na svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života.
2. Utrnulost ili peckanje
Mnogi pojedinci s multiplom sklerozom osjećaju utrnulost i bockanje u različitim dijelovima tijela. Ti osjećaji mogu biti povremeni ili trajni.
3. Slabost mišića
Slabost mišića, koja često zahvaća noge i ruke, može otežati obavljanje svakodnevnih zadataka i može dovesti do problema s pokretljivošću i koordinacijom kod oboljelih osoba.
4. Problemi s vidom
Multipla skleroza može utjecati na vid na različite načine – potencijalno uzrokuje zamagljen ili dvostruki vid, gubitak vida na jednom oku i bol u oku, osobito pri pomicanju očiju.
5. Problemi s koordinacijom i ravnotežom
Mnogi ljudi s multiplom sklerozom imaju poteškoća s koordinacijom i ravnotežom, što dovodi do problema s hodanjem i većeg rizika od padova.
6. Kognitivne promjene
Multipla skleroza može utjecati na kognitivne funkcije, što dovodi do poteškoća s pamćenjem, koncentracijom, probleme s rješavanjem problema i drugim aspektima razmišljanja.
7. Problemi s crijevima i mokraćnim mjehurom
Inkontinencija (gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom ili crijevima) čest je simptom multiple skleroze. Pojedinci također mogu doživjeti zatvor ili druge probleme s probavom.
8. Bol
Kronična bol uobičajena je kod MS-a i može uključivati bol u živcima (neuropatska bol), bol u mišićima i bolove u zglobovima.
9. Emocionalne promjene
Multipla skleroza može utjecati na raspoloženje i emocionalno stanje oboljele osobe. Može dovesti do promjena raspoloženja, depresije, tjeskobe i drugih emocionalnih izazova. Često se javlja i hipohondrija jer bolesnici ne mogu razlikovati stvarne simptome od “umišljenih”.
10. Poteškoće s govorom
Neki pojedinci s multiplom sklerozom mogu razviti nejasan govor ili poteškoće u artikulaciji.
11. Osjetljivost na toplinu
Mnogi ljudi s multiplom sklerozom osjetljivi su na toplinu, a povećanje tjelesne temperature može privremeno pogoršati njihove simptome.
12. Poteškoće s gutanjem
U nekim slučajevima MS može dovesti do poteškoća s gutanjem i može zahtijevati modifikaciju prehrane.
Kako se MS dijagnosticira?
Dijagnoza multiple skleroze (MS) obično uključuje kliničku procjenu stanja, proučavanje povijesti bolesti, neurološki pregled i provođenje raznih dijagnostičkih testova kako bi se isključila druga moguća stanja i potvrdila prisutnost multiple skleroze.
Proces često počinje temeljitim razgovorom o povijesti bolesti. Liječnik će pitati pacijenta o simptomima, kada su se prvi put pojavili, njihovom trajanju i kako su se razvijali tijekom vremena.
Neurolog će provesti sveobuhvatan neurološki pregled kako bi procijenio pacijentovu motoriku, koordinaciju, reflekse, senzornu percepciju i druge neurološke funkcije. To pomaže u prepoznavanju bilo kakvih znakova neuroloških abnormalnosti.
MRI skeniranja mozga i leđne moždine ključni su alat u dijagnosticiranju multiple skleroze. MRI može otkriti prisutnost demijelinizacije (lezija) u središnjem živčanom sustavu. Karakteristične MS lezije pojavljuju se kao svijetle točke na MRI slikama.
Lumbalna punkcija ili spinalna punkcija može se izvesti za analizu cerebrospinalne tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu. Promjene u tekućini povezane s multiplom sklerozom, kao što je povišena razina određenih proteina i povećan broj bijelih krvnih stanica, mogu pružiti dodatne dokaze za dijagnozu multiple skleroze.
Testovi koji mjere električnu aktivnost mozga kao odgovor na specifične podražaje, poput vizualnih ili slušnih podražaja, također su korisni. Abnormalni odgovori mogu ukazivati na oštećenje mijelinske ovojnice i prisutnost MS-a.
Mogu se provesti razne krvne pretrage kako bi se isključila druga stanja koja mogu oponašati multiplu sklerozu, poput nedostatka vitamina, infekcija i drugih autoimunih bolesti. Dio dijagnostičkog procesa je isključivanje drugih stanja koja mogu oponašati MS, uključujući lajmsku bolest, lupus i druge bolesti. Proces eliminacije pomaže u postavljanju točne dijagnoze.
Nakon što se dijagnoza potvrdi, liječnik će raditi s pojedincem na razvoju personaliziranog plana liječenja za upravljanje stanjem i za rješavanje specifičnih simptoma i potreba. Rana dijagnoza i intervencija presudni su za učinkovito liječenje MS-a i poboljšanju kvalitete života onih koji žive s tom bolešću.
Postoji li lijek za multiplu sklerozu?
Ne postoji lijek za multiplu sklerozu. Ipak, postignut je značajan napredak u upravljanju i liječenju MS-a kako bi se pojedincima pomoglo da vode bolji život s ovakvim teškim stanjem. Postoji nekoliko terapija koje modificiraju bolest i mogu pomoći u smanjenju učestalosti i ozbiljnosti epizoda te usporiti napredovanje bolesti kao i upravljati upalom u središnjem živčanom sustavu.
Također, mnogi simptomi povezani s multiplom sklerozom, kao što su umor, bol, grčevi mišića i problemi s mjehurom, mogu se kontrolirati lijekovima i drugim terapijama. Fizikalna terapija, radna terapija i rehabilitacijski programi također mogu pomoći pojedincima da održe ili poboljšaju svoju mobilnost i funkciju.
Upravljanje cjelokupnim zdravljem pojedinaca s multiplom sklerozom je ključno. To uključuje rješavanje emocionalnih i psiholoških problema kroz savjetovanje i grupe podrške. Promjene u načinu života, poput zdrave prehrane, redovite tjelovježbe i zdravog upravljanja stresom, također mogu igrati ulogu u poboljšanju kvalitete života.
Istraživanja koja su u tijeku istražuju nove mogućnosti liječenja multiple skleroze i uključuju eksperimentalne lijekove, terapije matičnim stanicama i pristupe usmjerene na popravak oštećenog mijelina. Te su terapije još uvijek u različitim fazama razvoja i kliničkih ispitivanja.
Koje su mogućnosti liječenja MS-a?
Liječenje multiple skleroze usmjereno je na upravljanje simptomima, smanjenje učestalosti i ozbiljnosti epizoda, usporavanje progresije bolesti i poboljšanje ukupne kvalitete života osoba s multiplom sklerozom. Planovi liječenja često su prilagođeni specifičnim potrebama svakog pacijenta i mogu se mijenjati tijekom vremena kako se tijek bolesti mijenja. Ovo su neki načini liječenja multiple skleroze:
1. Terapije koje modificiraju bolest
Ovakvo liječenje je kamen temeljac u borbi s multiplom sklerozom. Spomenuti lijekovi mogu modificirati tijek bolesti smanjenjem upale i aktivnosti imunološkog sustava. Dostupni su različiti lijekovi s ovakvim učinkom, a izbor terapije ovisi o različitim čimbenicima, uključujući vrstu MS-a, povijest bolesti pojedinca i njegove sklonosti.
2. Upravljanje simptomima
Multipla skleroza može uzrokovati širok raspon simptoma, a tretman gotovo uvijek uključuje rješavanje specifičnih simptoma. Na primjer, kortikosteroidi se mogu propisati tijekom relapsa kako bi se smanjila upala i ubrzao oporavak, lijekovi protiv bolova mogu pomoći u upravljanju različitim vrstama boli, uključujući bolove u živcima, bolove u mišićima i bolove u zglobovima. Mišićni relaksanti se pak mogu propisati za kontrolu mišićnih grčeva i spastičnosti.
3. Liječenje progresije bolesti
Ako osoba doživi pogoršanje simptoma multiple skleroze, mogu se propisati kortikosteroidi za smanjenje upale i ubrzanje oporavka. Izmjena plazme (plazmafereza) je još jedna opcija u teškim slučajevima bolesti.
4. Fizikalna i rehabilitacijska terapija
Fizikalna terapija i govorna terapija mogu igrati ključnu ulogu u pomaganju osobama s multiplom sklerozom da održe ili poboljšaju svoju mobilnost i komunikacijske vještine.
5. Promjene u načinu života
Prilagodbe svakodnevne rutine, poput redovite tjelovježbe, uravnotežene prehrane, zdravog upravljanja stresom i održavanja zdrave tjelesne težine, mogu pridonijeti općem blagostanju i mogu pomoći u upravljanju određenim simptomima MS-a.
6. Emocionalna i psihološka podrška
Savjetovanje i psihoterapija mogu pomoći pojedincima da se nose s emocionalnim i psihološkim aspektima života s multiplom sklerozom.
Je li MS nasljedno stanje?
Multipla skleroza nije direktno naslijeđena na jednostavan mendelovski način kao neka druga genetska stanja. Međutim, postoje dokazi koji sugeriraju da postoji genetska komponenta MS-a, što znači da genetika može igrati ulogu u osjetljivosti pojedinca na bolest.
Multipla skleroza se češće pojavljuje u nekim obiteljima, što ukazuje na genetsku predispoziciju. Ako imate roditelja, brata ili sestru s multiplom sklerozom, vaš rizik od razvoja ovog stanja malo je veći nego kod opće populacije. Međutim, povećanje rizika je još uvijek relativno malo.
Multipla skleroza se smatra složenim genetskim poremećajem, što znači da je pod utjecajem više gena, svaki s malim učinkom – nije uzrokovana samo jednom mutacijom gena.
Dakle, iako genetika može povećati rizik od MS-a, vjeruje se da okolišni čimbenici igraju ključnu ulogu u pokretanju bolesti kod genetski osjetljivih pojedinaca. Čimbenici kao što su virusne infekcije (osobito Epstein-Barr virus), niske razine vitamina D, pušenje i slično proučavani su kao stanja koja značajno povećavaju rizik od razvitka bolesti.
Može li se MS spriječiti?
Ne postoji potvrđeni način za prevenciju multiple skleroze. Iako su istraživanja uzroka i čimbenika rizika za multiplu sklerozu u tijeku, ne postoje konačne, potvrđene strategije koje mogu jamčiti prevenciju MS-a. Međutim, postoje neki koraci za koje se vjeruje da potencijalno mogu pomoći smanjiti rizik ili odgoditi pojavu bolesti.
Usvajanje zdravog načina života, koji uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelovježbu i održavanje zdrave tjelesne težine, može pozitivno utjecati na cjelokupno zdravlje pa tako i smanjiti rizik od multiple skleroze.
Postoje neki dokazi koji sugeriraju da niske razine vitamina D mogu biti povezane s povećanim rizikom od MS-a. Zdrave razine vitamina D se mogu održavati izlaganjem sunčevoj svjetlosti, pravilnom prehranom i dodacima ako je potrebno. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos između vitamina D i multiple skleroze.
Pušenje se povezuje s povećanim rizikom od razvoja MS-a, kao i težim napredovanjem bolesti kod osoba koje već imaju multiplu sklerozu. Prestanak pušenja može biti koristan i za smanjenje rizika od MS-a i za cjelokupno zdravlje.
Neke virusne infekcije, kao što je Epstein-Barr virus (EBV), proučavane su zbog svoje povezanosti s multiplom sklerozom Iako nije moguće u potpunosti spriječiti virusne infekcije, održavanje dobre higijenske prakse i poduzimanje mjera opreza može smanjiti rizik od određenih infekcija.
Također, ako imate obiteljsku anamnezu MS-a, razmislite o genetskom savjetovanju kako biste razumjeli svoje pojedinačne čimbenike rizika. Međutim, važno je napomenuti da to što imate člana obitelji s multiplom sklerozom ne jamči da ćete razviti bolest.
Koliki je očekivani životni vijek nekoga s multiplom sklerozom?
Multipla skleroza obično sama po sebi nije smrtonosna bolest te mnogi pojedinci s multiplom sklerozom imaju normalan životni vijek. Međutim, utjecaj MS-a na životni vijek pojedinca može varirati ovisno o vrsti MS-a, težini simptoma, učinkovitosti liječenja i prisutnosti drugih zdravstvenih stanja.
Mogu li trudnoća i porod utjecati na MS?
Trudnoća i porođaj mogu imati složene učinke na multiplu sklerozu. Mnoge žene s multiplom sklerozom pokazuju manju progresiju bolesti tijekom trudnoće. Vjeruje se da je ovaj fenomen povezan s promjenama u imunološkom sustavu tijekom trudnoće, koje mogu potisnuti imunološki odgovor i smanjiti upalu.
Postporođajno razdoblje, posebice prvih nekoliko mjeseci nakon poroda, povezano je s povećanim rizikom od progresije. Smatra se da je ovo uzrokovano oporavkom imunološkog sustava nakon što je bio potisnut tijekom trudnoće.
Čini se da sama trudnoća nema dugoročni negativni učinak na progresiju MS-a. Istraživanje nije pokazalo dosljednu vezu između trudnoće i pogoršanja invaliditeta u godinama nakon poroda.
Ipak, mnoge terapije koje se koriste za liječenje MS-a ne preporučuju se tijekom trudnoće zbog potencijalnih rizika za fetus u razvoju. Žene s multiplom sklerozom koje planiraju trudnoću ili zatrudne trebale bi blisko surađivati sa svojim liječnicima kako bi razgovarali o mogućnostima liječenja i izradili plan liječenja koji uravnotežuje liječenje MS-a i sigurnost trudnoće.
Je li sigurno vježbati s multiplom sklerozom?
Da, vježbanje se općenito smatra sigurnim i korisnim za osobe s multiplom sklerozom. Zapravo, redovita tjelovježba može imati nekoliko pozitivnih učinaka za ljude koji žive s multiplom sklerozom, uključujući poboljšanu snagu, fleksibilnost, ravnotežu i pokretljivost. Međutim, važno je pristupiti vježbanju na promišljen i individualiziran način, uzimajući u obzir specifične potrebe i sposobnosti svake osobe.
Prije početka bilo kakvog programa vježbanja važno je konzultirati se sa svojim liječnikom, uključujući vašeg neurologa i liječnika primarne zdravstvene zaštite. Oni vam mogu pružiti smjernice o vrstama i intenzitetu vježbanja koje su sigurne i prikladne za vašu specifičnu situaciju.
Ako tek počinjete vježbati ili ste bili manje aktivni zbog simptoma povezanih s multiplom sklerozom važno je početi polako te postupno povećavati intenzitet i trajanje treninga. Pretjerano naprezanje može pogoršati simptome multiple skleroze, stoga je ključno paziti na vlastiti tempo.