Analgetici se i u Hrvatskoj i u svijetu nalaze u vrlo širokoj upotrebi, što i nije neobično s obzirom na broj ljudi koji se bave teškim fizičkim poslovima, broj oboljelih, broj ozlijeđenih i sličnih koji imaju potrebu za ublažavanjem akutne ili kronične boli. Ipak, upotreba analgetika slična je i upotrebi antibiotika: ponekad je pretjerana ili nepotrebna, stoga je važno držati se uputa i analgetike koristiti razumno i s mjerom.
Što su analgetici, zašto ih koristimo, jesu li svi analgetici isti i koji je najbolji izbor za vas – odgovore ćete pronaći u nastavku teksta.
Analgetici – što morate znati o njima?
Analgetici su lijekovi za suzbijanje boli, a i sama riječ analgetik nastala je od starogrčke riječi algos, što znači bol.
Bol je vrlo neugodan tjelesni osjet koji ukazuje na neko oštećenje ili ozljedu, a koji se stvara na posebnim receptorima za bol i prenosi se kroz leđnu moždinu do dijela mozga koji taj osjet doživljava.
Podnošenje tj. tolerancija na bol se jako razlikuje od osobe do osobe pa se neki ljudi žale na bol već prilikom manje porezotine dok će se netko drugi malo požaliti i kad su u pitanju jake ozljede. Također moramo napomenuti da neke vrste boli koje osjećamo ne moraju točno ukazati na to gdje je problem jer se bol vrlo lako može prenijeti u druga područja.
Bol se također jako mijenja s godinama i primijećeno je da su stariji ljudi manje osjetljivi na bol, vjerojatno zbog promjena u njihovom tijelu.
Analgetik je farmaceutski proizvod za kojim će ljudi posegnuti kako bi smanjili osjet boli uzrokovan nekom ozljedom ili medicinskim stanjem, ali nisu svi analgetici isti, ne djeluju isto i nemaju jednake posljedice na organizam.
Kada su u pitanju analgetici važno je biti dobro informiran i svjestan njihovog djelovanja, ali i posljedica koje mogu ostaviti na organizam. Također je važno znati da osim analgetika postoje i neki drugi načini smanjivanja boli koji se mogu samostalno koristiti ili zajedno sa analgeticima, kako bi se poboljšao njihov učinak.
Analgetici – 10 ključnih činjenica
Analgetici nisu bezazlene pilule koje možemo popiti u svakom trenutku kada osjetimo bol. Oni mogu biti opasni po zdravlje ako se ne koriste savjesno i pod nadzorom, a mogu i izazvati ovisnost ili postati nedjelotvorni zbog pretjerane upotrebe.
Postoje činjenice koje morate znati o analgeticima, o vrstama koje postoje, o vrstama boli koje liječe i još mnogo toga.
1. Postoje dvije vrste analgetika.
Analgetici se dijele na dvije glavne skupine: opioidni i neopioidni analgetici, te paracetamol. Postoji i skupina tzv. pomoćnih analgetika.
Opioidni analgetici su vrlo snažni i brzo ublažavaju jaku bol jer se kemijski povezani s morfijem. Ipak, potrebno ih je uzimati s oprezom jer imaju jako mnogo nuspojava upravo zbog svoje jakosti.
Neopioidni analgetici pripadaju u skupinu nesteroidnih protuupalnih lijekova, a imaju dvojako djelovanje. Među njima je najpoznatiji aspirin, lijek koji se koristi već stotinu godina.
Jako je poznat i lijek paracetamol koji se općenito smatra sigurnim lijekom ako se ispravno uzima.
Pomoćni analgetici su lijekovi koji nisu namijenjeni liječenju boli, ali im je to dodatna funkcija. Neki lijekovi protiv depresije mogu se koristiti za liječenje boli.
Antiepileptici se koriste za liječenje neuropatske boli pa se često propisuju ljudima koji imaju problema sa živčanim sustavom uzrokovanim ozljedama kralježnice.
Sve vrste analgetika imaju određene nuspojave te mogu izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe stoga je važno uzimati ih s mjerom i samo kada je prijeko potrebno.
2. Mnogi analgetici se mogu kupiti u slobodnoj prodaji.
U slobodnoj se prodaji može kupiti mnogo vrsta analgetika. Riječ je uglavnom o blažim analgeticima kao što su:
- acetilsalicilna kiselina (npr. Aspirin)
- ibuprofen (npr. Ibuprofen, Neofen, Ibuxin)
ketoprofen (npr. Ketonal, Knavon)
- naproksen (npr. Naproxen, Nalgesin)
- paracetamol (npr. Lupocet, Lekadol)
Oni su relativno neškodljivi ako se uzimaju na ispravan način, ciljano i u kratkom periodu. Period uzimanja koji je obično naveden u uputama proizvođača je 7-10 dana.
Ako ovi analgetici ne pomognu ukloniti bol u tom vremenskom rasponu potrebno se javiti svom liječniku.
3. Najstariji i najjeftiniji analgetik je acetilsalicilna kiselina.
Acetilsalicilna kiselina većini je ljudi poznata pod nazivom Andol ili Aspirin, a riječ je o lijeku koji se može kupiti bez recepta. Ona kao analgetik djeluje tako što smanjuje prag percepcije boli, snižava tjelesnu temperaturu i sprječava zgrušavanje krvi.
4. Aspirin i andol često uzrokuju probavne smetnje.
Lijekovi koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu vrlo često uzrokuju probavne smetnje koje se obično očituju u pojavi žgaravice i boli u želucu, a ponekad čak i krvarenja. Zbog toga ih je važno uzimati u dogovoru s liječnikom. Aspirin se nikako ne preporučuje koristiti kod djece i mladih, stoga nemojte malenima davati ovaj lijek na svoju ruku.
Aspirin kod nekih ljudi može stvoriti alergijsku reakciju koja se može očitovati u osipu i teškim smetnjama disanja, a nije rijetkost da se pojavi i iznimno jak šum i zujanje u ušima. Nekoć je bio daleko najpopularniji lijek na tržištu, a danas se radi o lijeku kojeg će vaš doktor opće prakse često zamijeniti s nekim drugim jer, eto, postoji bolja varijanta.
5. Nesteroidni analgetici imaju trostruki učinak.
Neki od analgetika koji pripadaju skupini nesteroidnih antireumatika imaju trostruki učinak pa su vrlo djelotvorni na više polja: imaju protuupalni učinak, snižavaju povišenu tjelesnu temperaturu i smanjuju bol čime djeluju i kao analgetici.
Ovi se analgetici mogu dobiti i preko liječničkog recepta, ali i bez recepta. Najpoznatiji su: Brufen, Ketonal, Knavon, Nalgesin, Voltaren, Dexomen i drugi. Opcije su brojne i svaki lijek ima svoje posebne koristi. Zboog toga je najbolje poslušati liječnika i njegove preporuke.
6. Nesteroidni analgetici imaju razne nuspojave.
Kao i kod većine analgetika, postoje neke nuspojave koje mogu uzrokovati lijekovi poput Brufena, Ketonala ili Voltarena. Općenito, gotovo svi lijekovi imaju potencijalne nuspojave i jako je bitno da se prije uzimanja ikakvih lijekova konzultirate s liječnikom.
U prvom redu je riječ o probavnim smetnjama: mučnini, žgaravici, bolovima u želucu i slično. Moguće je razviti i pospanost, omaglicu, probleme s vidom ili disanjem te zujanje u ušima.
Ovi lijekovi također mogu izazvati alergijsku reakciju, a osoba koja je alergična na aspirin vrlo često je alergična i na ibuprofen, ketoprofen i naproksen.
7. Paracetamol je poseban analgetik.
Paracetamol se od ostalih vrsta analgetika izdvaja svojim sastavom (acetaminofen), ali i blagim nuspojavama. Kod korištenja paracetamola nema nastanka želučanih problema stoga je vrlo dobar za bolesnike koji imaju problema sa želucem. Nerijetko se daje ljudima s gastritisom ili pak čirevima.
Dugotrajno uzimanje ipak nije preporučeno jer može dovesti do oštećenja bubrega, a predoziranje uzrokuje teško oštećenje jetre. Zbog toga maksimalna dnevna doza paracetamola iznosi 4 grama.
8. Opioidni analgetici su vrlo jaki i mogu izazvati ovisnost.
Opioidni analgetici služe za liječenje vrlo jake ili kronične boli koja iznimno narušava kvalitetu života. Oni se vežu za posebne receptore u ljudskom mozgu zbog čega se kod njih često javlja pojava ovisnosti o lijeku, s tim da se za liječenje ovisnosti ne može prestati uzimati opioid već se njegova doza mora postepeno smanjivati i zamjenjivati novom vrstom analgetika.
Ovi analgetici imaju mnoge nuspojave od kojih se najčešće javljaju ovisnost, rezistentnost, usporavanje disanja, smanjena svjesnost, mučnina, povraćanje i zatvor. Česta je i pospanost.
Opioidni analgetici se ne mogu dobiti bez recepta, a riječ je o analgeticima koji sadrže morfin, petidin, pentazocin, tramadol i metadon.
Fentanil je jedan od najsnažnijih analgetika ove vrste i koristi se za liječenje kronične boli, osobito u pacijenata s karcinomom. Naravno, ovo nije tip analgetika koji će vam liječnik lako propisati!
9. Vrsta analgetika ovisi o jačini boli.
Najčešći način propisivanja analgetika vezan je uz ljestvicu boli koju osjeća pacijent, a koju Svjetska zdravstvena organizacija naziva trostupanjskom ljestvicom.
Trostupanjska ljestvica propisuje izdavanje analgetika na sljedeći način:
- VAS 1-3 – blaga bol – neopioidni analgetik
- VAS 4-6 – umjerena bol – slabiji opioidni analgetik u kombinaciji s neopioidnim analgetikom
- VAS 7-10 – intenzivna bol – jaki opioidni analgetik u kombinaciji s neopioidnim analgetikom
10. Neki analgetici u trudnoći nisu štetni, ali ih treba uzimati s velikim oprezom.
Trudnice trebaju dobro paziti koje lijekove smiju koristiti tijekom trudnoće. Kad su u pitanju analgetici za trudnicu je najsigurniji izbor paracetamol koji nema dokazano štetno djelovanje u trudnoći. Neke vrste nesteroidnih antireumatika također nisu štetne za plod (ibuprofen, ketonal), ali u kasnijoj trudnoći mogu izazvati zatvaranje duktusa Botalli, krvne žile u fetusu, koja se zatvara rođenjem, ali ne smije se zatvoriti ranije.
Upozorenje o korištenju analgetika
Analgetici nisu bezazleni za korištenje stoga valja biti na oprezu prilikom njihovog korištenja, a osobito je važno paziti kome se i kako propisuju.
Evo na što treba posebno obratiti pozornost:
- djeca trebaju biti pod posebnim nadzorom prilikom davanja analgetika; davati ga treba samo ako je nužno
- djeca mlađa od 16 godina NE SMIJU uzimati aspirin
- pridržavajte se uputa o lijeku koji se nalaze u pakiranju s vašim analgetikom
- ne uzimajte analgetike ako imate bilo kakve želučane tegobe jer ih možete pogoršati
- Andol, Aspirin i drugi analgetici koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu NE SMIJU se uzimati za vrijeme mjesečnice jer mogu pojačati krvarenje
- Analgetici mogu izazvati jake alergijske reakcije pa dobro pratite što vam tijelo govori (imate li osip, svrbež, zaduha ili slično)
- Opioidne analgetike nemojte uzimati na svoju ruku, bez konzultacije s liječnikom
- Trudnice ne smiju uzimati analgetike bez dogovora s liječnikom