Ovisnost je stanje u kojem osoba razvija fizičku ili psihološku potrebu za određenom tvari, aktivnošću ili ponašanjem. Ovisnost može biti tjelesna (fizička) ili psihička (psihološka).
Fizička ovisnost odnosi se na stanje u kojem tijelo postaje fizički naviknuto na određenu tvar, kao što su alkohol, droge ili nikotin. Kada se tijelo navikne na tu tvar, osoba može iskusiti simptome povlačenja ako prekine ili smanji njenu upotrebu. Simptomi povlačenja mogu uključivati tjeskobu, mučninu, tremor, nesanicu i druge neugodne osjećaje.
Psihološka ovisnost odnosi se na emocionalnu ili mentalnu vezanost za određenu tvar, aktivnost ili ponašanje. Osoba može razviti jaku želju ili potrebu za tim stvarima kako bi postigla određeni osjećaj zadovoljstva ili olakšanja. Primjeri psihičke ovisnosti uključuju ovisnost o kockanju, internetu, videoigrama, hrani ili radu.
Ovisnost može imati ozbiljne negativne posljedice na fizičko zdravlje, mentalno blagostanje, odnose i cjelokupno funkcioniranje osobe. U nekim slučajevima, ona može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, financijskih poteškoća, pravnih problema i socijalne izolacije.
Liječenje ovisnosti obično uključuje kombinaciju medicinskih, psiholoških i socijalnih intervencija. To najčešće uključuje medicinsku detoksikaciju, terapiju, podršku grupe, promjene životnog stila i razvoj zdravih mehanizama suočavanja. Rana intervencija i podrška obitelji i prijatelja također su važni u procesu oporavka od ovisnosti.
Koje vrste ovisnosti postoje? 10 najvažnijih
Postoji mnogo vrsta ovisnosti, pa iako neke imaju manji, a neke veći utjecaj na ovisnika, važno je potražiti pomoć jer sve one stvaraju začarani krug iz kojeg se vrlo teško izvući, osobito ako se razvije duboka i dugotrajna ovisnost.
1. Ovisnost o alkoholu
Osoba postaje fizički i/ili psihički ovisna o konzumiranju alkohola te ima poteškoće u kontroliranju konzumacije. Ovisnost o alkoholu može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući cirozu jetre, pankreatitis, srčane bolesti, hipertenziju, oštećenje mozga, gastritis i rak.
Alkoholizam često ide ruku pod ruku s mentalnim poremećajima kao što su depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj i suicidalne misli.
2. Ovisnost o drogama
To uključuje ovisnost o ilegalnim drogama (npr. kokain, heroin, amfetamini) i/ili ovisnost o lijekovima (npr. opioidi, benzodiazepini). Ovisnost o drogama može imati teške fizičke, emocionalne i socijalne posljedice.
Dugotrajna zloupotreba droga može dovesti do oštećenja vitalnih organa kao što su jetra, pluća, srce, bubrezi i živčani sustav. Korištenje intravenoznih droga može povećati rizik od infekcija, uključujući HIV, hepatitis B i C, endokarditis (upala srčane stijenke) i apscese.
Ovisnost o drogama može izazvati ili pogoršati psihičke poremećaje kao što su depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj ili psihoze.
Dugotrajna zloupotreba droga može utjecati na kognitivne funkcije mozga, uključujući pamćenje, koncentraciju, pažnju i sposobnost donošenja odluka.
3. Ovisnost o nikotinu
Nikotin je tvar koja se nalazi u duhanskim proizvodima, kao što su cigarete, cigare i elektroničke cigarete. Ovisnost o nikotinu je fizička ovisnost koja može biti teško prekinuti i povezana je s različitim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca i pluća.
Pušenje je glavni uzrok raka pluća. Nikotin i druge štetne kemikalije prisutne u duhanskom dimu mogu oštetiti stanice u plućima i uzrokovati maligni tumor. Ono može izazvati i KOPB, stanje koje uključuje kronični bronhitis i emfizem.
Nikotin sužava krvne žile, povećava krvni tlak i samim time rizik od srčanih bolesti kao što su koronarna bolest srca, srčani udar i moždani udar.
Pušenje može povećati rizik od razvoja raka usne šupljine, grla, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura i drugih organa.
Također može smanjiti plodnost kod muškaraca i žena te povećati rizik od pobačaja, prijevremenog porođaja i raznih komplikacija tijekom trudnoće.
4. Ovisnost o kockanju
Osoba razvija patološku potrebu za kockanjem i gubi kontrolu nad svojim kockarskim navikama. Ovisnost o kockanju može imati ozbiljne financijske, emocionalne i obiteljske posljedice.
Ovisnost o kockanju može izazvati ili pogoršati depresivne i anksiozne simptome, a osobe koje pate od kockarske ovisnosti imaju povećan rizik od suicidalnih misli i pokušaja samoubojstva, obično povezan sa sve lošijom financijskom situacijom koju je izazvalo kockanje.
5. Ovisnost o internetu i tehnologiji
Osoba razvija nekontroliranu potrebu za korištenjem interneta, društvenih mreža, videoigara ili drugih tehnoloških aktivnosti. Ovisnost o internetu može utjecati na mentalno zdravlje, socijalne interakcije i produktivnost.
Prekomjerno korištenje interneta može doprinijeti razvoju ili pogoršanju depresivnih i anksioznih simptoma i dovesti do osjećaja izolacije.
Dugotrajno gledanje u zaslon može uzrokovati zamor očiju, suhoću očiju, glavobolje i pogoršanje vida, dok prekomjerno korištenje interneta može utjecati na san, poremetiti dnevno-noćni ritam i dovesti do nesanice.
Osobe s ovisnošću o internetu često provode dugotrajno vrijeme sjedeći, što može dovesti do povećanog rizika od pretilosti, srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema povezanih s nedostatkom tjelesne aktivnosti.
6. Ovisnost o hrani
Osoba razvija nezdravu emocionalnu vezanost za hranu te gubi kontrolu nad unosom hrane. Ovisnost o hrani može dovesti do pretilosti, poremećaja prehrane i drugih zdravstvenih problema.
Pretilost je čest faktor rizika za razvoj bolesti srca, uključujući visoki krvni tlak, bolesti koronarnih arterija i srčani udar.
Ona je povezana s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, stanja u kojem tijelo ne može pravilno regulirati razinu šećera u krvi.
Ovisnost o hrani može dovesti do bulimije nervoze, poremećaja prehrane koji uključuje epizode prejedanja praćene kompulzivnim čišćenjem ili drugim kompenzacijskim ponašanjem.
7. Ovisnost o kofeinu
Kofein je stimulativna tvar koja se nalazi u kavi, čaju, energetskim pićima i drugim napitcima. Ovisnost o kofeinu može rezultirati fizičkom ovisnošću i simptomima povlačenja ako se prestane konzumirati. Osoba može osjetiti umor, glavobolju i razdražljivost bez redovite doze kofeina.
Prekomjerni unos kofeina može ometati san i dovesti do nesanice ili poremećaja spavanja.
Kofein može potaknuti proizvodnju želučane kiseline, što može uzrokovati žgaravicu i probleme s probavom, a njegov prekomjerni unos može izazvati proljev, iritabilni kolon i druge poremećaje crijeva kod osjetljivih osoba.
8. Ovisnost o kockanju
Ovisnost o kockanju je stanje u kojem osoba razvija neprekidnu potrebu za klađenjem ili igranjem igara na sreću. Osoba gubi kontrolu nad svojim kockarskim navikama te može doživljavati financijske probleme, obiteljske sukobe i druge negativne posljedice.
Ovisnost o kockanju može izazvati ili pogoršati depresivne i anksiozne simptome pa osobe koje pate od kockarske ovisnosti imaju povećan rizik od suicidalnih misli i pokušaja samoubojstva.
9. Ovisnost o seksu
Ovisnost o seksu karakterizira prekomjerna želja za seksualnom aktivnošću, često praćena gubitkom kontrole. Osoba može biti opsjednuta seksom, provoditi mnogo vremena u traženju seksualnih iskustava i osjećati emocionalne teškoće ako im se ta potreba ne zadovolji.
Ovaj problem može dovesti do smanjenog samopoštovanja, osjećaja krivnje i srama zbog nekontroliranih seksualnih ponašanja. Nezaštićeni seksualni kontakti mogu povećati rizik od spolno prenosivih infekcija, kao što su HIV/AIDS, herpes, gonoreja, sifilis i druge infekcije.
Intenzivne seksualne aktivnosti mogu dovesti do fizičkih ozljeda, kao što su suze vaginalne sluznice ili analne regije. Zbog veće količine adrenalina, ovisnici o seksu izbjegavaju kontracepciju te ova ovisnost, na kraju dana, može dovesti i do neželjene trudnoće.
10. Ovisnost o radu
Ovisnost o radu, također poznata kao radoholizam (a ovisnici kao radoholičari), je stanje u kojem osoba razvija prekomjernu potrebu za radom i posvećuje preveliku količinu vremena i energije poslu. Osoba može biti opsjednuta radom, imati poteškoća u odvajanju od posla i doživljavati negativne posljedice na zdravlje, odnose i ravnotežu života.
Prekomjerni rad može dovesti do povećanog stresa, emocionalne iscrpljenosti i izgaranja.
Osobe s ovisnošću o radu često su podložne razvoju anksioznih i depresivnih simptoma zbog stalnog preopterećenja radom.
Prekomjerni rad može rezultirati umorom, nedostatkom sna i poremećajem spavanja. To može povećati rizik od ozljeda, kao što su nesreće na radu ili pogoršanje postojećih zdravstvenih problema.
Također može povećati rizik od razvoja srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, srčanih udara i drugih kardiovaskularnih problema.
Od genetike do okoline: otkrivanje čimbenika koji oblikuju ovisnost
Ovisnost je pod utjecajem kombinacije genetskih, okolišnih i psiholoških čimbenika. Iako se točni uzroci iste mogu razlikovati od osobe do osobe, evo nekih uobičajenih čimbenika koji pridonose njenom razvoju:
- Genetska predispozicija
Određeni pojedinci mogu imati genetsku osjetljivost ili predispoziciju za ovisnost. Genetski čimbenici mogu utjecati na to kako tijelo i mozak reagiraju na tvari ili ponašanja, uključujući oslobađanje i regulaciju neurotransmitera poput dopamina, koji ima ključnu ulogu u nagradnom sustavu mozga.
- Okolišni čimbenici
Okolišni utjecaji mogu značajno pridonijeti razvoju ovisnosti. Čimbenici poput obiteljske dinamike, odgoja, izloženosti uporabi tvari ili ovisničkim ponašanjima, pritiska vršnjaka, traume, zlostavljanja, zanemarivanja i dostupnosti tvari mogu utjecati na osjetljivost pojedinca na ovisnost.
- Psihološki čimbenici
Psihološki čimbenici igraju značajnu ulogu u ovisnosti. Neki pojedinci mogu koristiti tvari ili ponašanja kao način suočavanja s emocionalnom boli, stresom ili samoliječenjem temeljnih mentalnih problema.
- Neurobiološki čimbenici
Ovisnost uključuje promjene u nagradnom sustavu mozga, što utječe na motivaciju, donošenje odluka i kontrolu impulsa. Prolongirana uporaba tvari ili uključivanje u ovisnička ponašanja može dovesti do promjena u strukturi i funkciji mozga. Ove promjene doprinose razvoju tolerancije, simptomima povlačenja i intenzivnim žudnjama koje osobe s ovisnošću doživljavaju.
- Društveni i kulturni čimbenici
Društveni i kulturni utjecaji mogu oblikovati stavove, norme i ponašanja povezana s uporabom tvari i ovisničkim ponašanjima. Utjecaj vršnjaka, društveno prihvaćanje ili normalizacija određenih tvari ili ponašanja, medijski prikazi i kulturna uvjerenja mogu sve utjecati na ranjivost pojedinca na ovisnost.
Važno je napomenuti da iako ovi čimbenici mogu pridonijeti razvoju ovisnosti, neće svaka osoba koja ima ove rizične čimbenike nužno razviti istu. Ovisnost je složena interakcija različitih čimbenika, a svako iskustvo je jedinstveno.
Potraga za stručnom pomoći, rano djelovanje i primjena preventivnih mjera mogu igrati ključnu ulogu u suočavanju s rizičnim čimbenicima i smanjenju vjerojatnosti ovisnosti.
10 simptoma ovisnosti
Simptomi ovisnosti mogu varirati ovisno o tvari ili ponašanju uključenom u štetno ponašanje. Međutim, postoje neki uobičajeni znakovi i simptomi koji mogu ukazivati na prisutnost ovisnosti.
Najčešći simptomi ovisnosti su:
1. Kompulzivno sudjelovanje
Snažna i nekontrolirana želja za sudjelovanjem u ovisnom ponašanju ili uporabi tvari, često uz neuspješne pokušaje smanjenja ili prestanka.
2. Gubitak kontrole
Poteškoće u kontroliranju količine ili učestalosti uporabe tvari ili sudjelovanja u ovisnom ponašanju, unatoč negativnim posljedicama.
3. Preokupacija
Značajno vrijeme provedeno razmišljanjem o ovisnom ponašanju, planiranjem ili oporavkom od njegovih učinaka.
4. Tolerancija
Potreba za sve većim količinama tvari ili intenzivnijim ponašanjem kako bi se postigao željeni učinak, ili smanjenje učinka s nastavkom uporabe.
5. Simptomi povlačenja
Doživljavanje fizičkih ili psihičkih simptoma prilikom pokušaja smanjenja ili prestanka ovisnog ponašanja ili uporabe tvari. Ti simptomi mogu varirati ovisno o tvari ili ponašanju, ali mogu uključivati anksioznost, razdražljivost, nemir, žudnju, nesanicu, mučninu ili znojenje.
6. Zanemarene odgovornosti
Zanemarivanje važnih obveza na poslu, školi ili kod kuće zbog ovisnog ponašanja ili uporabe tvari.
7. Društveni i međuljudski problemi
Doživljavanje sukoba ili problema u odnosima, društvena izolacija ili povlačenje te gubitak interesa za ranije uživane aktivnosti zbog ovisnog ponašanja.
8. Nastavak uporabe unatoč posljedicama
Nastavak ovisnog ponašanja ili uporabe tvari unatoč negativnim posljedicama poput zdravstvenih problema, financijskih teškoća ili pravnih problema.
9. Emocionalne promjene: Promjene raspoloženja, razdražljivost ili emocionalna nestabilnost kada se ne sudjeluje u ovisnom ponašanju ili ne upotrebljava tvar.
10. Tajnost i negiranje
Pokušaji skrivanja opsega ovisnog ponašanja ili uporabe tvari te negiranje ili minimiziranje problema kada se suočen s njim.
Razorne posljedice ovisnosti
Ovisnost može imati dubok utjecaj na različite aspekte života osobe, utječući na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, odnose, radnu ili akademsku uspješnost i opću dobrobit.
Ovisnost može dovesti do značajnih zdravstvenih problema. Ovisno o tvari, može oštetiti vitalne organe, oštetiti imunološku funkciju, povećati rizik od infektivnih bolesti i pridonijeti razvoju kroničnih stanja poput kardiovaskularnih bolesti, bolesti jetre ili respiratornih poremećaja. Zanemarivanje brige o sebi i uključivanje u rizična ponašanja povezana s ovisnošću dodatno može ugroziti fizičko zdravlje.
Ona se često javlja istovremeno s poremećajima mentalnog zdravlja. Uporaba tvari može pogoršati postojeće stanje mentalnog zdravlja ili pokrenuti pojavu novih.
Stanja poput depresije, anksioznosti, bipolarnog poremećaja ili poremećaja stresa izazvanog traumom (PTSP) mogu biti isprepletena s ovisnošću, stvarajući složenu dijagnozu dvostruke dijagnoze. Ovisnost može pogoršati simptome, ometati mehanizme suočavanja i otežati učinkovito liječenje mentalnih problema.
Ovisnost može negativno utjecati na odnose s obitelji, prijateljima, romantičnim partnerima i kolegama. Povjerenje može biti narušeno, komunikacija može propadati, a konflikti mogu nastati zbog ponašanja povezanog s ovisnošću.
Fokus na dobivanje i uporabu tvari ili uključivanje u ovisna ponašanja često ima prednost nad održavanjem zdravih odnosa, što dovodi do socijalne izolacije, gubitka podrške iz mreže i oštećenih međuljudskih veza.
Ovisnost može značajno utjecati na sposobnost osobe da dobro obavlja posao. Smanjena produktivnost, izostanci s posla, loša koncentracija i oštećeno donošenje odluka česta su posljedica ovisnosti. To može dovesti do gubitka posla, financijskih teškoća ili akademskog neuspjeha, ugrožavajući buduće izglede i stabilnost.
Ona često može dovesti do uključenosti u ilegalne aktivnosti ili pravne probleme. Sudjelovanje u ponašanjima poput krađe, vožnje pod utjecajem ili prekršaja vezanih uz droge može rezultirati pravnim posljedicama, uključujući uhićenja, novčane kazne, uvjetnu kaznu ili zatvor. Pravni problemi mogu dodatno otežati izazove s kojima se suočavaju osobe koje se bore s ovisnošću.
Ovisnost može negativno utjecati na emocionalno blagostanje, što dovodi do povećanih osjećaja krivnje, srama i niskog samopoštovanja. Ciklus koji uključuje neuspješne pokušaje odvikavanja i negativne posljedice može pridonijeti osjećaju beznadnosti i očaja. Emocionalna stabilnost i opća kvaliteta života često su ugroženi, što dovodi do smanjenog osjećaja sreće i ispunjenosti.
Gotovo svaka ovisnost s vremenom stvara značajno financijsko opterećenje. Trošak nabave tvari, sudjelovanje u ovisnim ponašanjima, pravni troškovi, medicinski troškovi i gubitak zaposlenja mogu dovesti do financijske nestabilnosti i dugova. Financijski pritisak može dodatno održavati ciklus ovisnosti i ometati napore oporavka.
Kako se riješiti ovisnosti?
Ovisnost se obično liječi kombinacijom pristupa koji se bave fizičkim, psihološkim i socijalnim aspektima stanja. Glavni cilj liječenja je pomoći pojedincima da postignu i održe dugoročnu rehabilitaciju.
Liječenje ovisnosti nije univerzalni pristup i specifični plan liječenja trebao bi biti prilagođen potrebama, okolnostima i supstanci/potrebi osobe. Suradnja s zdravstvenim stručnjacima i stručnjacima za ovisnosti može pružiti sveobuhvatan i personaliziran pristup liječenju. Oporavak je kontinuirani proces, a dugoročne strategije podrške i održavanja su ključne za trajnu trezvenost i blagostanje.
8 uobičajenih i najčešće korištenih pristupa liječenju ovisnosti su:
- Detoksikacija
Za osobe s ovisnošću o tvarima, prvi korak često je detoksikacija, koja uključuje sigurno upravljanje procesom povlačenja pod medicinskim nadzorom. Detoksikacija pomaže pojedincima da sigurno uklone ovisnu tvar iz tijela i upravljaju simptomima povlačenja.
- Bihevioralna terapija
Razne terapije utemeljene na dokazima su učinkovite u liječenju ovisnosti. Kognitivno-bihevioralna terapija pomaže pojedincima da prepoznaju i modificiraju nezdrave obrasce mišljenja i ponašanja povezane s ovisnošću.
- Liječenje uz pomoć lijekova
Lijekovi se mogu koristiti u kombinaciji s ponašajnim terapijama za liječenje ovisnosti o tvarima. Lijekovi mogu pomoći smanjiti žudnju, upravljati simptomima povlačenja i stabilizirati kemijsku ravnotežu u mozgu. Primjeri uključuju metadon, buprenorfin, naltrekson i terapije zamjenske nikotina.
- Grupna podrška
Sudjelovanje u grupama podrške poput Anonimnih alkoholičara ili Anonimnih narkomana može pružiti podršku vršnjaka, ohrabrenje i smjernice u održavanju trezvenosti. Ove grupe pružaju osjećaj zajednice i razumijevanja među osobama koje se suočavaju s sličnim izazovima.
- Individualno savjetovanje
Individualne savjetovanje ili terapijske seanse s terapeutima za ovisnosti, psiholozima ili psihijatrima mogu pomoći pojedincima da istraže temeljne probleme koji doprinose ovisnosti, razviju strategije suočavanja.
- Programi rehabilitacije
Stacionarni ili rezidencijalni programi liječenja pružaju strukturirano okruženje pojedincima kako bi se usredotočili na svoj oporavak. Ovi programi obično nude kombinaciju terapija, grupa podrške, edukacijskih sesija i holističkih pristupa kako bi pojedinci razvili vještine i strategije za trajni oporavak.
- Oporavak i prevencija recidiva
Prijelaz na svakodnevni život nakon liječenja je ključan, a planiranje oporavka igra važnu ulogu. Kontinuirano sudjelovanje u grupama podrške, savjetovanje izvan bolnice i programi prevencije recidiva mogu pomoći pojedincima da održe svoj oporavak, razviju mehanizme suočavanja i spriječe recidiv.
- Holistički pristupi
Komplementarne i alternativne terapije, poput svjesnosti, meditacije, joge, terapije umjetnosti i vježbanja, mogu se uključiti u liječenje ovisnosti kako bi se promoviralo opće blagostanje, smanjio stres i podržao proces oporavka.
Ovisnost i osuda društva
Ljudi koji pate od ovisnosti često su stigmatizirani zbog čega im je liječenje, ali i oporavak, teže nego što bi trebao biti. To je vrlo česta prepreka za izlječenje, osobito jer se osuda javlja i u samoj obitelji pojedinca.
Ovisnost često donosi stigmu i negativne predrasude u društvu. Ljudi koji se suočavaju s ovisnostima mogu se osjećati sramotno, izolirano i osuđivano.
Posljedica toga je da ljudi često imaju pogrešna uvjerenja i stereotipe o ovisnosti. Među njima vrlo često prevladava mišljenje da su ljudi ovisni samo zbog nedostatka volje ili karakterne slabosti. Ali problem nije toliko jednostavan jer za rješavanje problema zloupotrabe nekog medija ili supstance treba mnogo više.
Važno je naglasiti da ljudi koji pate od ovisnosti trebaju podršku, razumijevanje i empatiju. Važno je pružiti podršku osobama s ovisnošću kako bi se osiguralo da ovisne osobe ne budu osuđivane, već poticane na oporavak koji će na taj način biti mnogo učinkovitiji.