Tahikardija: Simptomi, dijagnostika i liječenje

Tahikardija je stanje obilježeno abnormalno brzim otkucajima srca, obično preko 100 otkucaja u minuti u odraslih. To može biti normalna reakcija na tjelesnu aktivnost ili emocionalni stres, ali može biti i znak temeljnog zdravstvenog problema. Tahikardiju mogu uzrokovati različiti čimbenici, uključujući bolesti srca, visoki krvni tlak, problemi sa štitnjačom i određeni lijekovi.

Simptomi tahikardije mogu se razlikovati ovisno o temeljnom uzroku i pojedincu. Neki ljudi možda neće osjetiti nikakve simptome, dok drugi mogu osjetiti lupanje srca, bol u prsima, otežano disanje, vrtoglavicu ili nesvjesticu. Liječenje tahikardije ovisi o uzroku i težini stanja. U nekim slučajevima, promjene načina života, poput smanjenja stresa i izbjegavanja određenih okidača, mogu biti dovoljne za upravljanje tahikardijom. U drugim slučajevima mogu biti potrebni lijekovi ili postupci kao što je ablacija za kontrolu otkucaja srca.

Važno je potražiti liječničku pomoć ako osjetite bilo kakve simptome tahikardije jer to može biti znak ozbiljnijeg osnovnog stanja. Uz pravilnu dijagnozu i liječenje, većina ljudi s tahikardijom može upravljati svojim simptomima i voditi zdrav, aktivan život.

Što je tahikardija?

Tahikardija je stanje srca koje uzrokuje brže otkucaje srca od normalnog. U odraslih osoba broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti smatra se tahikardijom. Postoje različite vrste tahikardije, uključujući ventrikularnu tahikardiju, sinusnu tahikardiju, supraventrikularnu tahikardiju, fibrilaciju atrija i atrijsko lepršanje.

Tahikardija se javlja kada dođe do poremećaja u električnim signalima srca koji reguliraju njegov ritam. Ovi električni signali uzrokuju da se srčane komore, ventrikuli i pretklijetke skupljaju i opuštaju na koordiniran način, što pumpa krv po cijelom tijelu. U tahikardiji, električni signali su poremećeni, uzrokujući prebrzo kucanje srca.

Simptomi tahikardije mogu varirati ovisno o vrsti tahikardije i temeljnom uzroku. U nekim slučajevima tahikardija ne mora uzrokovati nikakve simptome, dok u drugim slučajevima može uzrokovati simptome kao što su lupanje srca, otežano disanje, vrtoglavica ili nesvjestica.

Liječenje tahikardije ovisi o vrsti tahikardije i temeljnom uzroku. U nekim slučajevima tahikardija možda neće zahtijevati liječenje, dok u drugim slučajevima mogu biti potrebni lijekovi ili postupci kao što je ablacija katetera za kontrolu srčanog ritma.

Važno je potražiti liječničku pomoć ako osjetite simptome tahikardije ili imate povijest bolesti srca. Liječnik može provesti testove za dijagnosticiranje tahikardije i preporučiti odgovarajuće mogućnosti liječenja.

Uzroci tahikardije

Tahikardiju ili ubrzan rad srca mogu uzrokovati različiti čimbenici. Neki od najčešćih uzroka tahikardije uključuju bolesti srca, probleme sa štitnjačom, stres, tjelovježbu, alkohol, kofein, pušenje, visoki krvni tlak, vrućicu, infekciju, anemiju, kokain i duhan.

• Srčane bolesti: Ovo je vodeći uzrok tahikardije. To može uključivati stanja poput bolesti koronarnih arterija, bolesti srčanih zalistaka i zatajenja srca. Kada srce ne radi pravilno, može uzrokovati ubrzanje otkucaja srca, što dovodi do tahikardije.
• Problemi sa štitnjačom: Pretjerano aktivna štitnjača, poznata kao hipertireoza, može povećati broj otkucaja srca i uzrokovati tahikardiju.
• Stres i tjeskoba: Kada tijelo doživi stres ili tjeskobu, otpušta hormone poput adrenalina koji mogu ubrzati otkucaje srca.
• Vježbanje: Tijekom vježbanja tijelo treba više kisika i hranjivih tvari, pa srce radi jače kako bi pumpalo krv u mišiće. To može uzrokovati ubrzanje otkucaja srca, što dovodi do tahikardije.
• Alkohol i kofein: Ove tvari mogu stimulirati srce i potaknuti ga da brže kuca.
• Pušenje i visoki krvni tlak: Pušenje može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti, dok visoki krvni tlak može uzrokovati pojačan rad srca i povećati broj otkucaja srca.
• Vrućica, infekcija i anemija: Kada se tijelo bori protiv infekcije ili anemije, to može uzrokovati ubrzanje otkucaja srca.

Simptomi i komplikacije

Tahikardija je poremećaj srčanog ritma koji uzrokuje da srce kuca brže od normalnog. Simptomi tahikardije mogu varirati ovisno o vrsti tahikardije koju osoba ima. Uobičajeni simptomi tahikardije uključuju palpitacije, bol u prsima, nesvjesticu, vrtoglavicu, ošamućenost i otežano disanje.

• Lupanje srca: Palpitacije su osjećaj ubrzanog, treperavog ili snažnog otkucaja srca.
• Bol u prsima: Bol u prsima može biti znak ozbiljnije komplikacije, poput srčanog udara.
• Nesvjestica: Nesvjestica se može dogoditi kada srce kuca prebrzo i ne pumpa dovoljno krvi u mozak.
• Vrtoglavica i ošamućenost: Vrtoglavica i ošamućenost mogu se pojaviti kada srce ne pumpa dovoljno krvi u mozak.
• Kratkoća daha: Kratkoća daha može se pojaviti kada srce ne pumpa dovoljno krvi u pluća.

Komplikacije tahikardije mogu biti ozbiljne i opasne po život. Jedna od najozbiljnijih komplikacija je stvaranje krvnih ugrušaka. Krvni ugrušci mogu se stvoriti u srcu i putovati u druge dijelove tijela, poput mozga, uzrokujući moždani udar.

Također treba obratiti pozornost na mogućnost zatajenja srca. Do zatajenja srca dolazi kada srce nije u stanju pumpati dovoljno krvi da zadovolji potrebe tijela. Zastoj srca i iznenadna srčana smrt također su moguće komplikacije tahikardije. Ventrikularna fibrilacija može uzrokovati prestanak rada srca, što dovodi do srčanog zastoja i iznenadne srčane smrti.

Dijagnostika i testovi

Tahikardija se može dijagnosticirati kombinacijom povijesti bolesti, fizičkog pregleda i pretraga. Liječnik će pitati pacijenta o simptomima, obiteljskoj anamnezi i svim temeljnim zdravstvenim stanjima. Također može pitati o pacijentovom životnom stilu, kao što je konzumacija kofeina i alkohola, jer oni mogu pridonijeti tahikardiji.

Jedan uobičajeni test koji se koristi za dijagnosticiranje tahikardije je elektrokardiogram (EKG). Ovaj bezbolni test mjeri električnu aktivnost srca. Tijekom EKG-a, senzori (elektrode) su pričvršćeni na prsa, a ponekad i na ruke ili noge. Rezultati testa mogu pokazati liječniku kuca li srce prebrzo ili presporo te postoje li abnormalnosti u srčanom ritmu.

Koristan test je i Holter monitor. Riječ je o prijenosnom uređaju koji pacijent nosi 24 do 48 sati. Monitor bilježi električnu aktivnost srca dok pacijent obavlja svoje dnevne aktivnosti. Ovaj test može pomoći liječniku da identificira sve nepravilnosti u srčanom ritmu koje se možda neće pojaviti tijekom standardnog EKG-a.

U nekim slučajevima može se napraviti koronarni angiogram kako bi se isključila bilo kakva blokada u arterijama koje krvlju opskrbljuju srce. Ovaj test uključuje ubrizgavanje posebne boje u krvotok i rendgensko snimanje srca.

Krvne pretrage i očitanja krvnog tlaka također se mogu uzeti za pomoć u dijagnosticiranju tahikardije. Ehokardiogram, koji koristi zvučne valove za stvaranje slika srca, obično se koristi za procjenu strukture i funkcije srca.

Liječenje

Liječenje tahikardije uvelike ovisi o temeljnom uzroku stanja. U nekim slučajevima nije potrebno liječenje i stanje se može riješiti samo od sebe. Međutim, kada je potrebno liječenje, ono može uključivati lijekove, ablaciju, kardioverziju, pacemaker, defibrilator ili operaciju.

Mogu se propisati lijekovi kao što su beta-blokatori i blokatori kalcijevih kanala za usporavanje otkucaja srca i smanjenje simptoma tahikardije. Ovi lijekovi djeluju tako da blokiraju učinke određenih kemikalija koje potiču srce na brže kucanje.

U slučajevima kada lijekovi nisu učinkoviti, može se preporučiti ablacija kateterom. Ovaj postupak uključuje umetanje katetera u krvnu žilu i njegovo vođenje do srca. Kad se postavi na mjesto, kateter isporučuje energiju srčanom tkivu kako bi uništio stanice koje uzrokuju abnormalni srčani ritam.

Kardioverzija je još jedna opcija za liječenje tahikardije. Ovaj postupak uključuje davanje električnog udara srcu kako bi se vratio normalan ritam. To se može učiniti pomoću vanjskih lopatica ili putem unutarnjeg uređaja koji se zove implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD).

U nekim slučajevima može se ugraditi pacemaker ili defibrilator za regulaciju srčanog ritma. Pacemaker je mali uređaj koji se ugrađuje ispod kože u blizini ključne kosti i šalje električne impulse srcu kako bi regulirao njegov ritam. Defibrilator je sličan pacemakeru, ali je dizajniran za isporuku elektrošoka srcu ako otkrije po život opasnu aritmiju.

Operacija se preporučuje u rijetkim slučajevima kada su drugi tretmani bili neuspješni. Kirurške opcije mogu uključivati uklanjanje tkiva koje uzrokuje abnormalni ritam ili stvaranje ožiljnog tkiva za blokiranje električnih signala koji uzrokuju aritmiju.

Prevencija i promjene načina života

Tahikardija se može spriječiti određenim promjenama načina života. Održavanje zdravog načina života ključ je za sprječavanje tahikardije. Evo nekoliko savjeta za sprječavanje tahikardije:

Vježbanje

Redovito vježbanje može spriječiti tahikardiju. Aerobne vježbe, poput trčanja, plivanja ili vožnje bicikla, mogu pomoći u jačanju srca i poboljšanju cirkulacije. Preporučuje se vježbati najmanje 30 minuta dnevno, pet dana u tjednu.

Stres

Stres može izazvati tahikardiju, stoga je važno kontrolirati razinu stresa. Tehnike opuštanja, poput dubokog disanja, joge ili meditacije, mogu pomoći u smanjenju stresa i spriječiti tahikardiju.

Alkohol i kofein

Pretjerana konzumacija alkohola i kofeina može povećati rizik od tahikardije. Preporuča se ograničiti unos alkohola i izbjegavati kofein ili ga ograničiti na umjerenu količinu.

Pušenje

Pušenje može povećati rizik od tahikardije. Prestanak pušenja može smanjiti rizik od tahikardije i poboljšati cjelokupno zdravlje.

Visoki krvni tlak

Visoki krvni tlak može povećati rizik od tahikardije. Važno je redovito pratiti krvni tlak i poduzimati korake za njegovu kontrolu, poput održavanja zdrave tjelesne težine, redovite tjelovježbe i smanjenja unosa soli.

Dijeta

Zdrava prehrana može spriječiti tahikardiju. Preporučuje se prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim masnoćama.

Obiteljska povijest bolesti

Obiteljska povijest bolesti srca ili tahikardije može povećati rizik od razvoja tahikardije. Važno je s liječnikom razgovarati o bilo kojoj obiteljskoj povijesti bolesti srca i poduzeti korake za sprječavanje tahikardije.

Savjeti

Kada je riječ o tahikardiji, postoji nekoliko posebnih razmatranja koja se moraju uzeti u obzir. To uključuje čimbenike kao što su dob, obiteljska povijest i temeljna zdravstvena stanja.

Za žene tahikardija ponekad može biti povezana s hormonalnim promjenama tijekom menstrualnog ciklusa ili menopauze. Važno je razgovarati o svim promjenama u brzini otkucaja srca s liječnikom kako biste utvrdili je li potrebna daljnja procjena.

U djece tahikardiju mogu uzrokovati različiti čimbenici, uključujući groznicu, dehidraciju ili čak tjeskobu. Važno je pomno pratiti djecu i potražiti liječničku pomoć ako postoji bilo kakva zabrinutost u vezi s otkucajima srca.

U nekim slučajevima tahikardija može izazvati simptome kao što su otežano disanje, bol u prsima ili vrtoglavica. Ako se pojave ovi simptomi, važno je odmah potražiti liječničku pomoć. Kisik može biti potreban za pomoć pri disanju, a lijekovi za kontrolu otkucaja srca i ritma.

Važno je napomenuti da tahikardija ponekad može biti znak ozbiljnijeg temeljnog stanja, kao što je sindrom produženog QT intervala. Ako se ne liječi, tahikardija može dovesti do komplikacija poput zatajenja srca ili čak smrti. Stoga je važno potražiti liječničku pomoć ako postoji bilo kakva zabrinutost u vezi s otkucajima srca ili ritmom.

Često postavljana pitanja

Tahikardija je uobičajeno stanje koje pogađa mnoge ljude. Evo nekih često postavljanih pitanja o tahikardiji:

Što je tahikardija?

Tahikardija je srčani ritam koji je brži od normalnog. Definira se kao broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti u mirovanju. Postoji mnogo različitih tipova tahikardije, uključujući sinusnu tahikardiju, supraventrikularnu tahikardiju i ventrikularnu tahikardiju.

Koji su simptomi tahikardije?

Simptomi tahikardije mogu se razlikovati ovisno o vrsti tahikardije i pojedincu. Neki uobičajeni simptomi uključuju:

• Ubrzan rad srca
• palpitacije (osjećaj kao da srce lupa ili ubrzano lupa)
• Kratkoća daha
• Vrtoglavica ili ošamućenost
• Bol ili nelagoda u prsima

Što uzrokuje tahikardiju?

Postoji mnogo različitih uzroka tahikardije, uključujući:

• Stres i tjeskoba
• Tjelesna aktivnost ili vježba
• Lijekovi, kao što su lijekovi za astmu, dekongestivi i neki antidepresivi
• Medicinska stanja, poput hipertireoze, bolesti srca i neravnoteže elektrolita
• Genetika

Kako se dijagnosticira tahikardija?

Tahikardija se obično dijagnosticira fizičkim pregledom, poviješću bolesti i raznim pretragama, uključujući:

• Elektrokardiogram (EKG ili EKG)
• Holter monitor (prijenosni EKG uređaj koji se nosi 24-48 sati)
• Monitor događaja (prijenosni EKG uređaj koji se nosi nekoliko tjedana)
• Ehokardiogram (ultrazvuk srca)

Kako se liječi tahikardija?

Liječenje tahikardije ovisi o vrsti tahikardije i pojedincu. Neki uobičajeni tretmani uključuju:

• Promjene načina života, poput smanjenja stresa i izbjegavanja okidača
• Lijekovi, kao što su beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala i antiaritmici
• Kardioverzija (postupak vraćanja normalnog srčanog ritma)
• Ablacija kateterom (postupak uništavanja tkiva koje uzrokuje abnormalni srčani ritam)

Je li tahikardija ozbiljno stanje?

Tahikardija može biti ozbiljno stanje, osobito ako se ne liječi. Može dovesti do komplikacija kao što su zatajenje srca, moždani udar i iznenadni srčani zastoj. Međutim, uz pravilnu dijagnozu i liječenje, mnoge osobe s tahikardijom mogu kontrolirati svoje stanje i živjeti normalnim, zdravim životom.

Koji broj otkucaja srca se smatra opasnim?

Tahikardija je stanje u kojem srce kuca brže od normalnog. Normalan broj otkucaja srca u mirovanju za odrasle je između 60 i 100 otkucaja u minuti (bpm). Sve iznad tog raspona može se smatrati visokim brojem otkucaja srca. Međutim, ono što se smatra opasno visokim može varirati ovisno o dobi pojedinca, fizičkom stanju i drugim čimbenicima.

Važno je napomenuti da visoki otkucaji srca ne ukazuju uvijek na ozbiljno zdravstveno stanje. U nekim slučajevima to može biti posljedica čimbenika kao što su tjelesna aktivnost, stres ili lijekovi.

S obzirom na to, stalno visok broj otkucaja srca može biti razlog za zabrinutost. Može opteretiti srce i povećati rizik od komplikacija kao što su zatajenje srca, moždani udar ili iznenadni srčani zastoj. U nekim slučajevima, visok broj otkucaja srca može biti simptom temeljnog stanja kao što je fibrilacija atrija ili ventrikularna tahikardija.

Kada otići u bolnicu ako imate tahikardiju?

Ako osoba doživi bilo koji od sljedećih simptoma uz ubrzani rad srca, trebala bi odmah potražiti liječničku pomoć u bolnici:

• Bol ili nelagoda u prsima
• Nesvjestica ili gubitak svijesti
• Kratkoća daha
• Jaka ošamućenost ili vrtoglavica
• Zbunjenost ili dezorijentiranost
• Nereagiranje
• Iznenadna slabost ili obamrlost u udovima
• Palpitacije koje traju duže od nekoliko minuta
• Epizode tahikardije koje se javljaju često ili neočekivano

Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije osnovno stanje, poput srčanog udara, aritmije ili druge kardiovaskularne bolesti. Stoga je važno što prije potražiti liječničku pomoć.

Najčešće postavljena pitanja