Botulizam nije široko poznat pojam jer je riječ o rijetkoj bolesti, ali s obzirom na to da je riječ o vrlo opasnoj bolesti potrebno je saznati što više o njoj i naučiti kako spriječiti trovanje bakterijom koja ju uzrokuje.
Botulizam se pojavljuje rijetko, a u Hrvatskoj se u prosjeku prijavi tek 4 slučaja godišnje, s pretpostavkom da su svi slučajevi botulizma i prijavljeni, što je i zakonski obvezujuće.
Što je botulizam i koji su njegovi uzroci?
Botulizam je bolest koja nastaje kada bakterija Clostridium botulinum uđe u ljudski organizam gdje počne ispuštati svoj otrov u obliku neurotoksina koji se smatraju jednim od najjačih poznatih otrova. Ovi neurotoksini djeluju na živčani sustav i mišiće na vrlo agresivan način pa čak i mala količina toksina u pojedinim slučajevima može biti smrtonosna.
S obzirom na to da za botulizam nema cjepiva niti se imunitet ne može steći prebolijevanjem bolesti ona se smatra vrlo opasnom pa su preventiva i zaštita od zaraze ključne za njeno iskorjenjivanje.
Botulizam se može dobiti na više načina. Putem kontaminirane hrane (osobito domaćeg konzerviranog povrća, voća i ribljih proizvoda), konzumacijom zaraženog domaćeg suhog mesa te putem spora iz tla, a najčešći je upravo botulizam prenesen hranom.
Upravo je hrana koja je konzervirana u limenkama ili staklenkama čest uzrok botulizma jer je prije pakiranja bila zaražena bakterijom, a okoliš bez svjetla, manjka kisika i kiseline potaknuo je stvaranje toksina.
Botulizam se može javiti i kod ovisnika o heroinu pri čemu bakterija ulazi u krvotok putem injekcije. Takav vrsta botulizma naziva se botulizam rane.
Postoji i tzv. botulizam dojenčadi koji je posljedica udisanja spora ove bakterije, ali mu je teško pronaći izvor u okolini. Slučajevi botulizma dojenčadi čine 65% ukupnog broja slučajeva.
Uzrok botulizma kod dojenčadi često je udisanje spora iz okoliša ili gutanjem prašine, ali i putem kontaminiranih namirnica poput meda, kukuruznog sirupa ili hrane za dojenčad u kojoj se nalaze žitarice.
To znači da se spore tek u djetetu počnu pretvarati u aktivne bakterije i stvarati toksine; nije riječ o direktnom ulazu bakterije već ulaze spore koje su u prirodi neaktivne ali se bude ulaskom u dječji organizam jer im on pruža povoljne uvjete za rast i razvoj.
Koji su simptomi botulizma?
Botulizam je ponekad vrlo težak za dijagnosticiranje, osobito kod dojenčeta. U slučaju kada je u pitanju dojenčad simptomi mogu kasniti i 14 dana nakon ulaska spora u organizam.
Najznačajniji i najčešći prvi simptom botulizma je opstipacija ili zatvor, nakon čega slijedi postepena paraliza mišića. Ona kreće od glave pa prvo dolazi do paralize mišića glave i vrata, a nakon toga i mišića odgovornih za disanje.
Zbog toga je jako važno reagirati na prve znakove paralize mišića dok su još vezani uz mišiće lica i vrata.
Simptomi dojenačkog botulizma su:
- Paraliza mišića lica i vrata
- Spušteni kapci
- Otežano podizanje kapaka
- Proširene zjenice
- Škiljenje
- Plakanje
- Otežano sisanje i gutanje
- Nakupljanje sline
- Gubitak mimike lica
Simptomi kod botulizma prenesenog hranom:
- Mučnina
- Povraćanje
- Grčevi
- Bolovi u trbuhu
- opstipacija
- Paraliza mišića glave i vrata
- Suhoća usta
- Dvoslike
- Spuštanje kapaka
- Otežano gutanje
- Gubitak facijalnih izraza
Kao što možete vidjeti na temelju gore navedenih simptoma, najgori slučajevi ove bolesti nerijetko mogu izgledati kao moždani udar, srčani udar ili pak neka vrsta autoimune bolesti koja vrlo brzo napreduje. Zbog toga je relativno teško dijagnosticirati ovu bolest i često su prognoze isprva vrlo dramatične.
Botulizam prenesen hranom ima simptome koji su vezani uz probavni sustav, a javljaju se naglo, unutar 36 sati od konzumacije otrovane hrane iako je bilo slučajeva kada je inkubacija trajala i 8 dana.
Ovo jako ovisi o količini toksina koji se nalazio u hrani te imunitetu napadnute osobe.
Komplikacije koje mogu dovesti do smrtnog ishoda uključuju upalu pluća i prestanak funkcije mišića za disanje. Svijest oboljele osobe nije ugrožena jer toksin ne stiže do mozga.
Botulizam rane ima potpuno iste neurološke simptome poput botulizma uzrokovanog trovanjem hranom. Nema simptoma vezanih uz probavni sustav jer je bakterija u organizam ušla putem neke rane ili ozljede.
Kako se liječi botulizam?
Liječenje botulizma uključuje liječenje simptoma, ali i uništavanje toksina i uvijek se provodi u bolničkim uvjetima. Što je ranije dijagnosticiran botulizam, to je veća mogućnost izlječenja. Naravno, osobe nerijetko simptome ove bolesti pripišu nečem drugom, a doktori rijetko odmah shvate o čemu se radi.
Terapija uključuje liječenje konjskim serumom koji sadrži antitoksine, a bolesniku se ispire želudac te daju laksativi kako bi se što veća količina toksina izbacila iz organizma. Također se koristi aktivni ugljen.
Antitoksin se bori protiv toksina u tijelu tako da se veže na njega i sprječava njegove daljnje napade na živčani sustav, ali nije posebno djelotvoran kada ovu bolest dobijete putem hrane.
Da bi terapija bila učinkovita antitoksin je potrebno dati u roku od 72 sata nakon pojave simptoma jer će on spriječiti daljnju progresiju paralize mišića. Upravo je zato ključna brza dijagnoza bolesti.
Važno je napomenuti da paraliza mišića koju uzrokuje ova bolest nije trajna, ali je dugotrajna i mišićima treba dugi period da povrate svoju funkciju. Ljudi nerijetko moraju ići na posebne rehabilitacije koje ih ponovno “uče” kako da u punom opsegu koriste vlastite mišiće.
Kod pojave otežanog gutanja bolesniku se stavlja nazogastrična sonda, a ako dođe do paralize mišića namijenjenih disanju tada se bolesnik priključuje na mehaničku ventilaciju.
Dojenački botulizam se liječi drugačije, pomoću specifičnog imunoglobulina koji se daje intravenski.
Bez obzira na sve mogućnosti moderne medicine gotovo 15% bolesnika s botulizmom neće preživjeti liječenje.
Kako spriječiti botulizam?
Botulizam se može spriječiti raznim mjerama koje se baziraju na pravilnom rukovanju hranom, visokim higijenskim standardima i sličnim mjerama.
Evo koji su najbolji načini sprječavanja botulizma:
- Perite ruke prije rukovanja hranom
- Pravilno skladištite hranu
- Dobro termički obradite hranu jer bakterija Clostridium botulinum ne može preživjeti visoke temperature
- Pravilno konzervirajte hranu kod kuće
- Nemojte konzumirati hranu koja izgleda sumnjivo ili ima miris
- Nikada ne konzumirajte hranu iz limenke koja ima naduti poklopac
- Konzerviranu hranu čuvajte na suhom i hladnom mjestu
- Bacite hranu kojoj je istekao rok
Evo kako spriječiti dojenački botulizam:
- Skladištite dojenačku hranu po uputama proizvođača
- Uvijek pribor za hranu i hranu za dojenče dirajte čistim rukama
- Nemojte djetetu davati hranu sumnjivog izgleda ili mirisa
- Pokušajte dojiti dijete jer je to zdravije za njega i isključuje korištenje umjetnog mlijeka
- Pazite na higijenu boca i duda vašeg djeteta, osobito ako ste vani i ako su te stvari bile u doticaju s tlom
Kada je otkriven botulizam?
Botulizam je po prvi puta dijagnosticiran početkom 18. stoljeća u Njemačkoj, od strane njemačkog liječnika Kernera koji je opisao uzroke, simptome i tijek bolesti.
Njegovom otkriću prethodilo je nekoliko slučajeva botulizma u kojima je izvor zaraze bila domaća kobasica. Dakle, botulizam nije nešto što se dobiva isključivo putem kupovne i procesirane hrane, već se može nalaziti i u onome što proizvodite doma!
Tek krajem 18. stoljeća uspješno je izolirana bakterija koja uzrokuje botulizam, Clostridium botulinum, ovaj put u belgijskom laboratoriju. Njemački znanstvenik Emil von Behring, kojeg i dan danas nazivaju ocem seroterapije, otkrio je antitoksin za botulizam i za svoj rad na njegovom razvoju dobio je prvu Nobelovu nagradu za fiziologiju.
Nakon daljnjeg razvoja antitoksina stvoren je prvi učinkoviti lijek za botulizam. S razvojem medicine, poboljšanjem zdravstvene skrbi i higijenskih uvjeta smrtnost od botulizma je znatno smanjena diljem svijeta. Danas možemo biti zahvalni i na boljim procesima proizvodnje hrane koji su daleko sigurniji no što su bili prije, prvenstveno zbog zakonske regulacije uvjeta u kojima se radi.
Ipak, čak i u 21. stoljeću botulizam može odnijeti živote, za što je najbolji primjer američki glumac Richard Biggs, poznat po svojoj ulozi u TV seriji Babylon 5. On je umro od komplikacija uzrokovanih botulizmom kojim se zarazio kroz kontaminirani krumpir.
5 zanimljivosti o botulizmu
1. Podrijetlo riječi botulizam dolazi od lat. riječi „botulus“ što u prijevodu znači kobasica, a vezan je uz prvo otkriće ove bolesti u pacijenata koji su oboljeli od nje nakon konzumacije kobasica.
2. Popularni Botox, koji se koristi u kozmetici za smanjivanje bora na licu, napravljen je umjetnom kultivacijom bakterije Clostridium botulinum kako bi se dobio poseban tip toksina koji pomaže u kozmetičke svrhe, ali ne može uzrokovati botulizam.
3. Botulinum toksin koristi se i za druge medicinske svrhe kao što su recimo prekomjerno znojenje, preaktivni mjehur i slično. Dakle, to što netko ubrizgava botulinum, ne znači nužno da to radi samo i isključivo zbog bora. Nekim ljudima ovaj zahvat može značajno poboljšati kvalitetu života.
4. Slučajeve botulizma nalazimo i u davnoj prošlosti, za što je najbolji primjer carigradski car Justinijan I. koji je obolio od teškog botulizma, ali je uspio preživjeti iako s određenim zdravstvenim posljedicama. Njegova bolest zadobivena kontaminiranom hranom opisana je u njegovoj biografiji.
5. 1994. godine u kineskom gradu Guangzhou dogodio se veliki incident uzrokovan kontaminiranom hranom u kojem je čak 200 mještana istovremeno oboljelo od botulizma, a nekolicina ih je i umrla od posljedica bolesti.
Još ozbiljniji slučaj dogodio se 1951. godine u Japanu 1951. godine kada je oko 1000 ljudi dobilo botulizam kojeg je uzrokovala bakterija Clostridium botulinum, a koja se nalazila u konzerva,a tune u ulju. Ovaj veliki incident potaknuo je japanske vlasti da podignu sigurnosne standarde za konzerviranu hranu na vrlo visok nivo.