Shizofrenija je kronični poremećaj mozga koji pogađa manje od 1% stanovništva, ali je riječ o izuzetno ozbiljnoj bolesti koja utječe na mnogo ljudi. Kada je poremećaj aktivan, osoba potencijalno ima halucinacije, problema u govoru, probleme s razmišljanjem kao i gubitak motivacije. Kao i većina poremećaja živčanog sustava, shizofrenija nije u potpunosti izlječiva. Ipak, simptomi se mogu uvelike smanjiti, kao i vjerojatnost njihova aktiviranja stoga ju je potrebno što ranije prepoznati kako bi bolesniku omogućio normalan život.
Lijek za shizofreniju ne postoji, ali postoje tretmani koji imaju iznimno pozitivan utjecaj na bolesnike i mogu pomoći u kontroliranju spomenutih simptoma koji imaju utjecaja ne samo na oboljelog, već i na njegove bližnje.
Sam poremećaj često je tabu tema u društvu, pogotovo zbog toga što ljudi imaju mnoge zablude o shizofreniji. Primjerice, mnogi misle da shizofrene osobe imaju podijeljenu osobnost ili više osobnosti, iako to nije slučaj. Većina ljudi sa shizofrenijom nije znatno opasnija ili nasilnija od prosjeka populacije. Ljudi sa shizofrenijom žive s obitelji i vode stabilan život te su sposobni brinuti se o sebi i bližnjima ako brinu o svom zdravstvenom stanju.
Shizofrenija – koji su simptomi?
Osoba s aktivnom bolešću može imati epizode u kojima nije u stanju razlikovati stvarna i nestvarna iskustva. Težina, učestalost i trajanje ovakvih epizoda varira od osobe do osobe te je bolest iznimno jedinstvena za svakog pojedinca. Neuzimanje lijekova, uporaba alkohola ili sličnih supstanci te stres povećavaju negativne simptome i otežavaju normalan život bolesnika. Zbog toga je bitno da oboljeli ima podršku okoline i stručnu pomoć koja će mu omogućiti normalan život.
Neki od simptoma shizofrenije su:
- Psihoza koja se odnosi na skup simptoma kod kojih osoba gubi dodir sa stvarnošću zbog poremećaja u načinu na koji mozak obrađuje dobivene informacije. Takav pojedinac tijekom psihotične epizode ne može razlikovati stvarno od nestvarnog i na taj način može biti potencijalna opasnost za sebe ili okolinu. Nerijetko zbog gubitka dodira sa stvarnošću izjave osobe tijekom psihoze ovog tipa posjećaju na izjave koje bi imao patološki lažljivac
- Osobe sa shizofrenijom također često imaju lažna uvjerenja usprkos dokazima da ona nisu istinita. Često se radi o određenoj vrsti paranoje, kada osoba vjeruje da je neki pojedinac ili grupa progoni. Ovo je jedan od najneugodnijih simptoma ove bolesti jer utječe na obitelj i bližnje oboljelog te ga izolira od njih zbog uvjerenja da osobu nitko ne razumije
- Halucinacije ili lažna iskustva u kojima osoba vidi, čuje ili čak miriše nešto čega nema jako su česta pojava kod ove bolesti. Kod shizofrenije i srodnih poremećaja se naravno najčešće radi o pojedincima koji “čuje glasove”, a osoba rjeđe ima simptome povezane s drugim osjetilima.
- Još jedan čest simptom je da osoba ima neorganiziran govor ili čak problema s razlučivanjem svojih misli. Kada su ovakvi simptomi jaki mogu utjecati na komunikaciju i socijalni život osobe.
- Abnormalno motoričko ponašanje je rijetko, ali moguće. Osoba najčešće ima nepredvidljive pokrete koji nemaju nikakve svrhe i mogu negativno utjecati na motoričku sposobnost.
- Osobe sa shizofrenijom su ponekad katatoničke, slabo reagiraju na okolinu i osjećaju se ravnodušno što se vrlo često zna zamijeniti depresijom.
Što može utjecati na pojavu poremećaja?
Danas vjerujemo da postoje brojni genetski, ali i okolišni čimbenici koji pridonose pojavi bolesti. Stres i trauma također igraju veliku ulogu u pojavi simptoma i progresiji shizofrenije. Ipak, ne postoji savršen odgovor koji može pomoći razotkriti uzrok kod svakog bolesnika.
Ipak, važno je spomenuti da se ova bolest često pojavljuje unutar obitelji te se stoga tijekom dijagnoze treba ustanoviti ima li osoba bliskog srodnika sa sličnim simptomima ili dijagnozom.
Liječenje shizofrenije
Iako ne postoji lijek za shizofreniju, mnogi pacijenti žive u potpunosti normalan život s minimalnim simptomima, zahvaljujući medicini i pomoći bližnjih.
Antipsihotici su često učinkoviti i smanjuju psihotične simptome koji bolesnicima u akutnoj fazi onemogućavaju neometan život. Ovakvi lijekovi također smanjuju šansu da se buduće akutne faze pojave i ukoliko se pojave oni ih sprječavaju da se pojave u težem obliku.
Druge vrste liječenja poput psihoterapije također pozitivno djeluju na bolesnika te poboljšavaju njegovu funkciju u svakodnevnom životu.
Neki lijekovi i tretmani često nisu direktno povezani sa shizofrenijom, ali smanjuju stres i poboljšavaju motoričke sposobnosti te tako pomažu osobi s poremećajem.
Važno je spomenuti da su shizofrenične osobe često podložnije zlouporabi droge, i njihova konzumacija često može pogoršati simptome, ali i onemogućiti pravilno liječenje osobe. Zbog toga se odvikavanje često koristi kao metoda smanjivanja simptoma kod osoba koje konzumiraju droge.
Rehabilitacija osoba sa shizofrenijom
Ako se pravilno liječe, osobe sa shizofrenijom mogu voditi iznimno produktivan i upotpunjen život. Kao i kod drugih kroničnih bolesti, neki pacijenti se osjećaju izuzetno dobro, dok su drugi i dalje simptomatični te im je potrebna podrška i pomoć.
Nakon što osoba dovede simptome pod kontrolu, različite terapije joj mogu pomoći u upravljanju bolesti i poboljšavanju svog životnog standarda. Terapija kao i psihička podrška bližnjim može iznimno pomoći osobama s poremećajem da nauče socijalne vještine i da se bolje nose sa stresom i svim situacijama koje im život može donijeti.
Neki programi, primjerice oni koji pomažu u zapošljavanju, dokazano pomažu osobama sa shizofrenijom da steknu samostalnost i poboljšaju svoje vještine, kako u radu tako i u društvenim situacijama.
Već smo spomenuli da podrška bližnjih, pogotovo obitelji, snažno utječe na zdravlje i dobrobit pojedinaca sa shizofrenijom. Zbog toga je važno da upravo oni budu dobro informirani i obzirni prema bolesniku te da stvore ugodan prostor u kojemu će se osoba osjećati slobodno i sigurno.
Mitovi o shizofreniji
Kao što smo već ranije spomenuli, shizofrenija je vrlo često tabu tema te se osobe koje boluju od nje susreću s velikom dozom nepovjerenja i diskriminacije od strane drugih stoga je potrebno razjasniti neke mitove i činjenice o ovoj bolesti i imati razumijevanja za nju.
1. MIT: Osobe koje boluju od shizofrenije imaju više ličnosti
Ovo je najrasprostranjeniji mit o ovoj bolesti i u potpunosti odudara od istine. Poremećaj višestrukih ličnosti nema apsolutno nikakve veze sa shizofrenijom i riječ je o potpuno drugoj vrsti psihičke bolesti. Ljudi koji boluju od shizofrenije imaju problema s percipiranjem realnosti.
2. MIT: Sve osobe koje boluju od shizofrenije su nasilne
Jedna od težih osobina koju osobe koje boluju od ove bolesti imaju je njihova nepredvidljivost u slučaju akutnog djelovanja bolesti, ali potpuni je mit da su izrazito agresivni. Većina njih nije nasilna.
3. MIT: Shizofrenija nastaje zbog nebrige u djetinjstvu
Još jedna potpuno pogrešna tvrdnja je ona koja kaže da je osoba koja je oboljela od shizofrenije dobila tu bolest zahvaljujući nebrizi u djetinjstvu. S obzirom na to da je shizofrenija mentalna bolest to je nemoguće. Istina je da može biti nasljedna, ali nema veze sa skrbi.
4. MIT: Ako roditelj ima shizofreniju i dijete će oboljeti
Genetika može omogućiti da dijete oboli od shizofrenije ako je ima jedan roditelj, ali ne stoji tvrdnja da će dijete sigurno oboljeti; mogućnost da se dobije na taj način je veća za samo 10% .
5. MIT: Osobe koje imaju ove bolest nisu inteligentne
Velik broj povijesnih ličnosti, od znanstvenika do vojskovođa, bolovao je od ove bolesti pa se shizofrenija teško može povezati s manjkom inteligencije. Iako osobe koje boluju od nje teže uče i pamte ne znači da nisu pametne.
6. MIT: Ne možete raditi ako bolujete od shizofrenije
Osobama koje boluju od shizofrenije uistinu jest teško naći posao i zadržati ga, osobito jer ona mora često izostajati s posla, ali to ne znači da osoba nije radno sposobna već da je potrebno naći posao koji je prilagođen njihovoj bolesti.
7. MIT: Osobe koje imaju shizofreniju su lijene
Osobe koje imaju shizofreniju nisu lijene već imaju poteškoće s obavljanjem poslova stoga im je potrebna mala pomoć i savjet čime ćete im olakšati posao koji će nakon toga bez problema obaviti sami do kraja.