Pretjerana izloženost stresu može imati jako negativan utjecaj na čovjekov fizički i mentalni sklop, a osobito velik utjecaj može imati na njegove odnose s bliskim ljudima i kolegama na radnom mjestu. Stres je jedan od najvećih problema današnjeg doba i ako ste se našli u situaciji da ga kontinuirano doživljavate može vam se dogoditi da budete izloženi nečemu što se zove burnout ili sindrom izgaranja koji je još opasniji jer se vrlo često ne prepoznaje na vrijeme.
Ako se osjećate iscrpljeno i bespomoćno, imate problema sa spavanjem i koncentracijom velika je mogućnost da ste se jako približili stadiju burnouta čiji je osnovni simptom potpuna negativnost i tmuran pogled na budućnost i nevoljkost za obavljanje posla, osobito s obzirom na to da je osobama koje se nalaze u burnoutu jako teško prikupiti snagu za nastavak rada i nove izazove na poslu ili u privatnom životu.
Upravo je nezadovoljstvo uzrokovano velikim količinama stresa uzrok mnogim problemima na poslu i u privatnom životu, ali i raznim zdravstvenim problemima. Pravodobnim informiranjem možete prepoznati rane simptome ovog sindroma i poduzeti određene korake kojima biste spriječili da ovaj sindrom preuzme nadzor nad vašim životom. Ako ste zakasnili i zaključili da ste već doživjeli burnout sindrom ipak postoji mnogo toga što možete učiniti kako biste povratili ravnotežu u svoj život i vratili se pozitivnom načinu razmišljanja i ponovno postali motivirani za daljnji nastavak rada.
Što je burnout sindrom ili sindrom izgaranja?
Burnout sindrom ili sindrom izgaranja posebna je vrsta emocionalnog, fizičkog i mentalnog stanja kojeg karakterizira vrlo visoka razina iscrpljenosti, a koja je izravna posljedica pretjeranog izlaganja stresu i to na duži vremenski period. Osoba koje doživljava ovaj sindrom preplavljena je emocijama u negativnom smislu i nesposobna je ispuniti zahtjeve u većini segmenata svog života, osobito u onom koji mu je donio najveći dio stresa, a ovdje obično govorimo o radnom mjestu i stresu kojeg osoba doživljava radeći jako zahtjevan posao.
Ako se stres i dalje nastavlja i kontinuirano raste njegova razina, osoba koja je doživjela sindrom izgaranja sve više i više će gubiti zanimanje za svoj posao i nestat će motivacije da se taj posao napravi ili da ga ona napravi ispravno. Izgubit će se i volja za obavljanje svoje uloge u radnoj skupini gdje će ta osoba na sve načine izbjegavati svoje radne odgovornosti.
Često je uzrok moderan način života
Ova bolest modernog doba uzrok je mnogim psihičkim problemima, a uzrokuje i smanjenje produktivnosti i razine energije, što kod osobe koja je doživjela burnout pobuđuje osjećaje poput bespomoćnosti, beznađa i ogorčenosti koje je obično usmjereno upravo na tu osobu. Tako osoba smatra da više ne može dobro raditi svoj posao te da više nema što pružiti u poslovnom smislu i da nema smisla da se trudi na radnom mjestu kako bi napredovala ili postala uspješnija u onome što radi.
Osim toga postoji još nekoliko negativnih učinaka izgaranja, a nažalost sva su prisutna u svim segmentima života te osobe što uključuje i poslovni aspekt, privatni život, društveni život i osobni emocionalni život. Nevjerojatno je da je stres kod sindroma izgaranja toliko jak i toliko dugotrajan da je uspio dovesti do nekih trajnih promjena u tijelu osobe koja ga trpi i probuditi psihosomatske simptome tako da osoba postane sklonija dobivanju raznih bolesti. Otkriveno je da ljudi koji pate od sindroma izgaranja postaju osobito podložna virusima kao što su naprimjer virusi prehlade ili gripe.
Zbog čega dolazi do promjena u tijelu osobi koja trpi stres? Stresne situacije će kod osobe aktivirati hormon stresa koji poznajemo pod nazivom kortizol. Taj hormon stvara mnogo negativnih simptoma kao što su uznemirenost, bezvoljnost i negativne emocije svih vrsta. No kortizol utječe i na imunološke tjelesne funkcije te dolazi do raznih promjena u tijelu koje mogu rezultirati različitim ishodima, a oni su vrlo često negativni za zdravlje osobe.
Burnout sindrom i njegovi simptomi
Iako većina ljudi neke dane u životu osjeća veću dozu bespomoćnosti ili preopterećenja takvi su dani obično rijetki i ne utječu na ostatak vremena kada se osoba osjeća u potpunosti normalno. Problem nastaje kad se broj takvih dana kontinuirano povećava dok se u jednom trenutku ne dogodi da se osoba tako osjeća većinu vremena i da nema volje ustati iz kreveta ujutro već je buđenjem pripremljena na sve negativno što ju čeka taj dan. To je znak da je osoba doživjela burnout sindrom i da joj je potrebno pomoći da prebrodi ovo teško razdoblje.
Osoba koja će doživjeti burnout sindrom neće ga doživjeti u jednom danu već je riječ o postupnom procesu koji se događa preko noći i čiji se simptomi na početku vrlo često ne prepoznaju jer su izuzetno suptilni. S vremenom se simptomi počinju pokazivati i već tada treba reagirati tako da se aktivno smanjuje stres koji osoba doživljava kako bi izbjegla vrhunac burnout sindroma i izbjegla veliki slom koji obično slijedi.
Koji su početni tjelesni simptomi sindrom izgaranja?
- Osoba je umorna i iscrpljena veći dio vremena
- Često je bolesna jer joj je smanjen imunitet
- Osoba se kontinuirano žali na glavobolje i razne bolove u tijelu
- Osoba ima problema sa spavanjem te preskače redovne obroke
- Kod nekih osoba se događa obrnuti slijed pa se osoba prejeda
Osim ovih tjelesnih simptoma postoje i određeni psihički simptomi koji pokazuju da osoba doživljava sindrom izgaranja:
- Osoba se vrlo teško koncentrira i ima problema s pamćenjem
- Osoba ima poremećaj pažnje i često se ne može fokusirati na poslovne zadatke niti razgovor
- Osoba ima vrlo negativno razmišljanje o sebi i svojim sposobnostima ili postignućima
- Razmišljanje o budućnosti uvijek se odvija na vrlo negativan način
Emocionalni simptomi
Skupinu ovih simptoma prate i emocionalni simptomi sindroma izgaranja koji se obično svrstavaju u neku od sljedećih kombinacija:
- Osoba ima kontinuirani osjećaj da nije uspjela i sumnja u svoje sposobnosti
- Osoba se osjeća bespomoćno i smatra da ne postoji nikakva nada u napredak
- Osoba je izgubila samopouzdanje
- Osoba se izolira od društva i mnogo vremena provodi u samoći
- Osoba nema motivacije za daljnji rad
- Ne nalazi zadovoljstvo ni u čemu što radi
- Osoba ima osjećaj da ništa što radi nije posebno postignuće
Posljednja skupina simptoma je ona koja uključuje promjenu ponašanja osobe koja je doživjela burnout sindrom:
- Osoba se povlači iz posla te izbjegava svaku odgovornost
- Osoba se društveno izolira i izbjegava socijalne kontakte
- Osoba odugovlači u izvođenju posla iako joj ne treba toliko vremena za obavljanje posla
- Osoba se odaje zloupotrebi lijekova i alkohola
- Često se tješi hranom
- Osoba je ljuta i frustrirana i to vrlo često iznosi na druge ljude
- Osoba kasni na posao
- Preskače sve poslovne obaveze što uzrokuje njenu smanjenu produktivnost
Koja je razlika između sindroma izgaranja i stresa?
Sindrom izgaranja i stres nisu sinonimi iako sindrom izgaranja može biti posljedica neprestanom izlaganju stresu. Najveća razlika je u tome što ljudi koji se nalaze pod stresom i koji mogu imati puno simptoma i osjećati veliki fizički i psihički pritisak sličan burnoutu, obično imaju viziju o tome da će završetkom posla i rješavanjem zadatka povratiti kontrolu i osjećati se bolje jer će njihov posao biti obavljen i zaključen.
Kod sindroma izgaranja ne postoji takav pozitivan osjećaj jer osobe osjećaju prazninu i iscrpljenost te gube motivaciju za daljnji rad. Takve osobe neće početi obavljati veću količinu posla kako bi taj posao završile i uklonile stres koji ga prati, nego će smanjiti svoju radnu učinkovitost jer ne vide nikakvu nadu u situaciji u kojoj se nalaze.
Također, osobe koje imaju problema sa svakodnevnim stresom pokušavaju se nositi s njim jer su svjesne da im je stres problem koji moraju riješiti i time se razlikuju se od osoba koje doživljavaju sindrom izgaranja i koje obično niti ne primjećuju da su prešli u neki drugi i mnogo opasniji stadij života. Sam stres može dovesti do nekih značajnih poremećaja i oboljenja kao što je, primjerice, čak i lupus.
Iako se najveći broj izgaranja zapravo događa na poslu pa se često govori o sindromu profesionalnog sagorijevanja, on ne mora biti uzrokovan isključivo stresnim poslom i odgovornosti već postoje i neki drugi faktori koji utječu na to, a među njima su jako bitne osobine njegovog karaktera.
Faktori koji mogu uzrokovati burnout sindrom
Ponekad burnout sindrom može biti uzrokovan i sljedećim faktorima:
- Nedostatkom priznanja za dobar rad na poslu
- Radnim očekivanjima koja nisu u skladu s realnošću
- Poslovnim zahtjevima koji su pretjerani i nerealni
- Radnim mjestom koji je izuzetno monoton i nemotivirajući
- Rad u okruženju koje je jako stresno
- Osjećaj da osoba nema kontrolu nad svojim poslom
Vrlo često burnout sindrom ima dodatne uzroke u sljedećim stvarima:
- Nedostatku vremena za opuštanje zbog prevelikog obima posla
- Nedostatku bliskih odnosa
- Zbog prevelike količine obaveza i odgovornosti
- Zbog nedostatka podrške od strane drugih ljudi
- Manjkom sna
- Strahom od neke bolesti ili razvijanjem hipohondrije (umišljeni bolesnici)
Kao što smo već ranije rekli na burnout sindrom mogu utjecati i karakterne osobine nekih ljudi koji drugačije doživljavaju svoje poslovne i privatne odgovornosti, a to mogu biti:
- Perfekcionizam kod osoba kojima ništa nije dovoljno dobro i koji se uvijek trude više
- Pesimizam kod osoba koje su takve u karakteru
- Želja za kontrolom
- Žudnja za visokim postignućima bez obzira na to kako to utječe na njih ili na druge oko njih i slični osjećaji
Može li se pobijediti burnout sindrom
Iako je osobama koje su doživjele sindrom izgaranja jako teško shvatiti da će se stvari okrenuti na bolje i da je najbolji način da to postignu je da svoj život okrenu drugim ljudima i to osobito poticajnim i pozitivnim osobama koji će pomoći povratiti ravnotežu u njihov život.
Savjeti kako pobijediti burnout
- Potrebno je povećati svoj društveni kontakt
- Više se družiti s najbližim osobama koje imaju pozitivne pogleda na život i koje će pomoći ohrabriti vas i savladati beznađe. Mnogi se to ne usude jer smatraju da će biti teret, no većina bliskih osoba zapravo može jako dobro slušati i savjetovati bez osuđivanja.
- Budite bliski s radnim kolegama. Bliskost s osobama na radnom mjestu, i kolegama i nadređenima, pomoći će razviti dublje odnose i prijateljstva pa ćete se moći obratiti za pomoć u momentima kad osjećate da ste preopterećeni. Takvi bliski prijatelji i radne kolege će vam pomoći u situacijama kada ćete se smatrati nedoraslima svom poslu.
- Ograničite druženje s ljudima koji imaju negativan stav. Bez obzira na to što ste vi pozitivna osoba okruživanje osobama koje imaju negativan pogled na svijet može imati veliki utjecaj na vaš pogled na svijet i može utjecati na vaš emocije. Zbog toga je bitno da se okružite ljudima koji su pozitivni i koji će vas motivirati za daljnji rad i razvoj.
- Upoznajte nove ljude. Upoznavanje novih ljudi može vam pomoći u stvaranju drugačijeg i zanimljivijeg okruženja te vam može biti oslonac u trenucima kad mislite da ste nemate kome obratiti.
- Budite empatični. Male stvari čine velike promjene. Kako bi se vi bolje osjećali bitno je da i vi drugima pružite ruku ili pokažete empatiju u trenucima kad im je teško pa ćete iste osjećaje dobiti zauzvrat kada ćete imati potrebu za njima. To će vam pomoći smanjiti stres koju sjećate i time umanjiti mogućnost izgaranja.
Kako izbjeći sindrom izgaranja
1. Odmorite se
Osobe koje doživljavaju sindrom izgaranja često su osobe koje ne uzimaju vrijeme za sebe i vrijeme za odmor u trenucima kad je to nužno. Uzimanje vremena za sebe nije sebično i neodgovorno već nužno kako bi svoj posao radi bolje i kvalitetnije te kako bi vaše tijelo bilo zdravo.
Čim osjetite da ste preopterećeni i da postoji mogućnost da izgorite na poslu odvojite bar jedan dan za sebe i pobjegnite od svega što vas tišti. To će vam pomoći da napunite baterije i da se oporavite barem na kratko i dođete na posao s manjim teretom i stresom.
2. Postavite granice
U životu je uvijek bitno postaviti granice i pronaći mjeru u svemu što se radi. To ponekad uključuje i govoriti riječ „ne“ određenim ljudima i određenim radnim zahtjevima jer svatko ima granicu koja se ne smije prijeći. Ako netko od vas traži da napravite tri posla, a vi ste svjesni da ćete ih napraviti polovično ili loše tada morate jednom od njih reći „ne“ kako bi ostala dva napravili ispravno.
3. Odmorite se od tehnologije
Iako se ovo čini vrlo teško, osobito osobama koje vole biti u virtualnom svijetu i na društvenim mrežama, jako je bitno da se bar jedan dan odmorite od svih ekrana i zvukova te da taj dan iskoristite da se odmorite fizički, psihički i da napunite baterije na drugačiji način, primjerice odlaskom u prirodu ili na neki izlet.
4. Izbacite monotoniju iz svog života
Monotonost je najbolji način dolaska do sindroma izgaranja stoga pokušajte biti kreativni i napraviti nešto novo, uključite se u neki zabavni projekt koji nema nikakve veze s vašim poslom i koji vam neće uzrokovati stres već pružiti neku novu vrstu zadovoljstva.
5. Nemojte zaboraviti na zdravlje
Ljudi koji rade jako stresan posao vrlo često zaboravljaju misliti na svoje tijelo, stoga zanemaruju dobre prehrambene navike, redovnu tjelesnu aktivnost i važnost opuštanja. Osobito zaboravljaju na važnost sna jer spavanje je vrlo bitno za tijelo koje se mora odmoriti od napornog radnog dana i koje će mu omogućiti da skupi dovoljno energije za svakodnevne izazove.
Načini kako se nositi sa stresom i spriječiti ga da vam preuzme vaš život
Morate shvatiti koliko stres utječe na vas i vaš život. Iako ovo zvuči jako jednostavno većina ljudi koja radi pod stresom ne shvaća koliko veliki utjecaj stres ima na njihov život i koliki je njegov impakt na emocionalno i psihičko stanje čovjeka.
Dugotrajna izloženost stresu u velikoj količini može jako utjecati na fizičko i mentalno zdravlje osobe. Ako primijetite neke simptome koje ranije niste imali a koje se čine kao proizvod stresa odmah morate reagirati i pronaći način za opuštanje i smanjivanje stresa.
Evo koji su prvi znakovi da se vaše tijelo bori sa stresom:
- Često ste umorni, muče vas glavobolje ili nesanica
- Imate problema s apetitom ili s probavom
- Često osjećate ubrzan rad srca iako nema razloga za to
- Znojite se više nego inače
- Razina samopouzdanja vam je sve manja i sve više mislite da niste sposobni za posao
- Niste zainteresirani za vođenje ljubavi s partnerom
- Često ste bolesni jer je vaš imunitet u padu
Pokušajte zapisati koji su vaši stresori
Stvari koje nam donose stres nazivaju se stresorima, a to su zapravo izvori napetosti. Mogu biti vrlo blagi kao što je primjerice stres radi predugog putovanja na posao, a mogu biti i veći kao što je primjerice neugodan šef na poslu koji vam uzrokuje tjeskobu.
Pronađite vrijeme da napunite baterije
Ako osjećate da ste pod pritiskom i da radite pod opterećenjem morate znati da će to uzrokovati stres i morate naći način da taj stres maknete s puta bar na neko vrijeme. Možete to učiniti i na kraće vrijeme, na način da pogledate epizodu svoje omiljene serije, da pogledate neki šaljivi YouTube video ili da se jednostavno uputite u park i uživate u svježem zraku i pogledu na svijet oko sebe.
Pronađite sklad između posla i privatnog života
Ako imate posao koji zahtjeva stalnu dostupnost vrlo ćete teško pronaći način da se riješite svakodnevno nakupljenog stresa. Morate svom poslodavcu dati do znanja da je vaše osobno vrijeme dragocjeno i da je važno da imate slobodno vrijeme van posla u kojem ćete se opustiti kako biste svoj posao mogli dalje raditi kvalitetno i dobro. Morate postaviti granice privatnog i poslovnog života, osobito jer bi članovi vaše obitelji mogli patiti zbog vašeg radnog mjesta i to bi moglo loše utjecati na mnoge vaše privatne odnose.
Oslonite se na bližnje
Iako se ovo čini vrlo nepotrebnim jer smatrate da ste sposobni sami se riješiti nakupljenog stresa, zapravo su upravo vaši bližnji oni koji vam mogu pomoći nositi se sa stresnim situacijama na poslu. Imate li nakrcan raspored ili imate neki deadline koji nećete uspjeti savladati jer imate mnogo obaveza i u privatnom životu, zamolite svoje bližnje da vam pomognu i obave dio vaših privatnih poslova kako bi vi mogli uspješno odraditi svoj poslovni. Vjerujte, nitko se neće ljutiti zbog toga već će oni sami uvidjeti da vam je potrebna pomoć i vrlo rado će odraditi neke stvari umjesto vas.
Naučite tehnike opuštanja
Određene tehnike opuštanja poput vježbi dubokog disanja, meditacije ili jednostavnog opuštanja u mirnom okruženju pomoći će vam da se nosite sa stresom i smanjit će vašu dozu anksioznosti.
Obična šetnja parkom uistinu može postati odličan lijek i distrakcija od posla.
Izbjegavajte tračeve i konfliktne situacije na radnom mjestu
Rad u velikoj skupini ljudi uvijek sa sobom nosi i neka opterećenja, a osobito teško je raditi u skupini u kojoj dolazi do konfliktnih situacija češće nego inače. Kako bi izbjegli takve konfliktne situacije i nepotrebne sukobe koji bi vam mogli uzrokovati dodatni stres potrebno je izbjegavati stvaranje situacija u kojima bi mogla doći do takvih nepotrebnog konflikta. Neke od takvih situacija su uključivanje u razgovor i ogovaranje drugih kolega, a situacije koje morate poticati su one u kojima se naglašavaju pozitivne osobine kolega, čime se potiče pozitivna atmosfera na radnom mjestu.
Nemojte tražiti perfekcionizam
Pod time mislimo da shvatite kako nitko nije savršen, pa tako niste ni vi. Perfekcionizam može imati neke pozitivne prednosti, ali u velikoj većini slučajeva donijet će jako veliki stres čovjeku koji sav svoj trud ulaže u to da sve što odradi bude odrađeno 100% savršeno i „po špagi“.
Koristite svoj debelo zasluženi odmor
Ljudi koji žive za posao vrlo često zaboravljaju da imaju svoje dane odmora i da je potrebno da ih iskoriste kako bi se mogli opustiti i odmoriti mozak i tijelo od poslovnih informacija i teškog rada te graditi potrebne privatne odnose s bliskim ljudima.
Potražite savjet
Ako mislite da se ne možete sami nositi sa stresom i ne želite se obratiti svojim bližnjima jer se bojite da će vas osuđivati (iako nema razloga za to), ili jednostavno u svom životu nemate ljude na koje se možete osloniti, obratite se osobi koja može pomoći svojim stručnim savjetima i koja će vam objasniti na koji način podnijeti sav stres koji vam se javlja na poslu ili u privatnom životu.