Ljudsko tijelo je iznimno kompleksan stroj, a najmanji disbalans može rezultirati velikim promjenama. Znamo da svaki naš organ ima posebnu ulogu koju provodi, i koliko god se ona činila malom može uzrokovati brojna nepovoljna stanja u našem tijelu.
To posebno vrijedi za naš endokrini sustav koji luči hormone, iznimno moćne spojeve čija čak i najmanja koncentracija rezultira velikim promjenama u djelovanju našeg organizma. Stoga su poremećaji u radu ovakvih endokrinih žlijezda, štitnjače, hipofize ili nadbubrežne žlijezde, iznimno ozbiljni problemi koji rezultiraju bolešću.
Gravesova bolest je jedan od takvih poremećaja, u ovom slučaju u radu štitnjače.
Što je Gravesova bolest?
Gravesova bolest, ili ponekad nazvana Basedowljeva bolest, autoimuno je stanje koje uzrokuje hipertireozu. Bolesne osobe nekontrolirano stvaraju previše hormona štitnjače što može biti iznimno štetno za naše tijelo.
Osobe koje boluju od ove bolesti stvaraju antitijela imunoglobuline koji nas inače brane od bolesti, no u ovom slučaju ti isti imunoglobulini stimuliraju štitnjaču tako da se vežu za njene zdrave stanice i uzrokuju pretjerano lučenje hormona.
Hormoni štitnjače inače obavljaju brojne nezamjenjive funkcije u našem tijelu. Primjerice, reguliraju naš živčani sustav i tjelesnu temperaturu.
Ipak, pretjerano lučenje ovih hormona, to jest hipertireoza, rezultiraju anksioznošću, depresijom, umorom, gubitkom težine i još mnogo toga. Zbog toga je iznimno važno da je lučenje hormona u našem tijelu u balansu, kako ne bi došlo do raznih nuspojava i zdravstvenih problema.
Štitnjača i njene funkcije
Štitnjača je jedna od endokrinih žlijezda u našem tijelu. To znači da luči spojeve, hormone, direktno u našu krv te oni stoga iznimno brzo putuju kroz naše tijelo i obavljaju svoju funkciju. Ova žlijezda smještena je na prednjoj strani vrata, ispod grkljana, i prepoznatljivog je oblika leptira.
Ovaj organ za sintezu svojih hormona treba jod, a njega dobiva upravo putem prehrane. Upravo zbog ove potrebe našeg tijela za jodom, da bi se spriječile brojne bolesti poput gušavosti, danas koristimo upravo jodiranu sol.
Hormoni štitnjače utječu na funkciju svih organa, a posebno je važan za razvoj središnjeg živčanog sustava. Osim ovoga, štitnjača održava tjelesnu temperaturu, kontrolira potrošnju energije u tijelu kao i potrošnju kisika. Djeluje i na naše srce, crijeva, kosti i općenito metabolizam šećera i masti. Dakle, ova žlijezda utječe na gotovo sve osnovne funkcije našeg tijela, a to čini uz pomoć svoja dva glavna hormona, tiroksina i trijodtironina.
Kada se događaju poremećaji u radu štitnjače oni rezultiraju hipotireozom ili hipertireozom. Hipotireoza je stanje umanjenog stvaranja i izlučivanja hormona štitnjače dok je hipertireoza stanje pojačanog stvaranja hormona štitnjače, i često je opasnija od hipotireoze.
Gravesova bolest simptomi
Gravesova bolest popraćena je hipertireozom te su stoga simptomi ova dva stanja slični. Osoba gubi težinu, ima probleme sa spavanjem, nervozna je i razdražljiva, osjeća opću slabost.
Također se može pojaviti gušavost kao posljedica povećanja štitne žlijezde, a glavni simptom gušavosti je zadebljanje vrata gdje se nalazi štitna žlijezda.
Gravesova bolest se od obične hipertireoze razlikuje u tome što je Gravesova bolest popraćena i karakterističnim simptomima poput tahikardije (ubrzan rad srca) i egzoftalmusa (izbočenjem oka kroz očnu šupljinu prema naprijed).
Ovo su simptomi jačeg oblika bolesti, i općenito kada osobe imaju ovakve simptome češće se koristi izraz Basedowljeva bolest nego Gravesova bolest, koja je slabiji oblik istog stanja.
Neke osobe s Gravesove bolesti mogu razviti još dva stanja: Gravesovu dermopatiju i Gravesovu oftalmopatiju. Gravesova dermopatija je stanje kod kojeg se javlja crvena i zadebljana koža u području potkoljenice i na vrhovima stopala. Ovo nije opasno, no ovakva zadebljanja ponekad uzrokuju nelagodu i bol.
Gravesova oftalmopatija razvija se kada vaš imunološki sustav počne napadati očno tkivo i okolne mišiće. Osobe s ovim stanjem imaju nateče i upaljene oči, i može rezultirati izbočenjem očiju. Zamagljen, dvostruki vid, suhoća očiju i osjetljivost na svjetlost također su česti simptomi ovog stanja.
Što uzrokuje Gravesovu bolest?
Naš imunološki sustav iznimno je važan alat koje naše tijelo koristi za obranu od brojnih opasnih patogena. Ipak, ovaj moćni sustav ponekad se može okrenuti protiv nas. Upravo se to događa kod osoba koje imaju Gravesovu bolest.
Imunološki sustav bolesne osobe stvara proteine poznate pod nazivom antitijela, koje inače služe za obranu od bakterija i virusa, no sada napadaju zdrava tkiva i stanice u njegovom tijelu. Umjesto da tijelo proizvede karakteristična antitijela za obranu od jednog, ciljanog napadača, ono neprekidno proizvodi imunoglobuline koji ciljaju zdrave stanice štitnjače.
Znamo kako se odvija ova bolest, no zašto se ona odvija još uvijek je pitanje koji znanstvenici ne mogu odgovoriti. Vjeruje se da postoje određene genetičke predispozicije za razvitak bolesti te da i vanjski okidači poput virusa mogu uzrokovati razvoj ovog stanja.
Gravesova bolest i rizične skupine
Postoje određeni čimbenici koju mogu utjecati na mogućnost razvoja Gravesove bolesti. To je prvotno genetika. Dakle, ako netko u vašoj obitelji ima ili je imao ovu bolest, šanse da ćete je vi razviti su mnogo veće. Rizik se također znatno povećava kod osoba koje imaju neku drugu autoimunu bolest, primjerice Chronovu bolest, reumatoidni artritis ili dijabetes tipa 1.
Stres je velik okidač za autoimune bolesti, a Gravesova bolest nije iznimka. Dakle, ako radite u uvjetima koji su kontinuirano stresni, ili ako ste izloženi puno stresa u vašem privatnom životu, rizik za razvitak Gravesove bolesti je veći.
Zanimljivo je da spol također utječe na razvitak ove bolesti. Naime, žene čak sedam puta češće razvijaju Gravesovu bolest od muškaraca.
Kako se Gravesova bolest dijagnosticira?
Ako vaš liječnik posumnja da imate Gravesovu bolest poslat će vas endokrinologu, stručnjaku za bolesti koje su povezane za žlijezdama.
Tamo ćete proći krvne pretrage, ultrazvuk, imunoglobulinske testove, testove radioaktivnog joda i hormonalne testove. Sve ove pretrage mogu pomoći vašem liječniku i dijagnozi Gravesove bolesti.
Kako se liječi Gravesova bolest?
Gravesova bolest se može liječiti antitiroidnim lijekovima. Ovi lijekovi smanjuju levele hormona štitnjače vašeg tijela natrag u normalu. Rade tako da blokiraju daljnju proizvodu hormona, no ne mogu ukloniti hormone koje su već u krvi. Dakle, radi se više o prevenciji daljnjeg razvoja bolesti.
Najčešći tretman Gravesove bolesti je upravo terapijom radioaktivnim jodom gdje osoba proguta male količine radioaktivnog joda u obliku tableta. Naime, vašoj štitnjači je potreban jod za pravilno funkcioniranje. Njega unosimo putem hrane, a štitnjača, kao jedini organ kojemu je potrebna znatna količina joda, apsorbira ovaj element, dok se višak izlučuje iz tijela urinom.
Nakon što osoba proguta tablete radioaktivnog joda, štitnjača apsorbira većinu tog joda te se zatim osoba vodi na zračenje kako bi se uništile stanice štitnjače koje su upile radioaktivni jod. Ovo je iznimno siguran tretman i često se koristi za liječenje hipertireoze te vas naziv radioaktivni nipošto ne treba plašiti.
Zadnji način na koji možemo tretirati Gravesovu bolest jest operacijom štitnjače. Ovo svakako nije prvi korak u liječenju i koristi se samo ako prethodni tretmani nisu uspjeli, ili ako se sumnja da se vaše stanje može pretvoriti u rak štitnjače. Ova operacija se također radi kod trudnica, kojima je onemogućeno unositi antitireoidne lijekove i zračenje.
U slučaju kada je operacija neophodna, osobi se uklanja cijela štitnjača. Nakon operacije se naravno do kraja života moraju uzimati lijekovi kako bi se umjetno nadomjestili vaši hormoni štitnjače.
Gravesova bolest i prehrana
Svaka bolest, pa tako i Gravesova bolest, ima simptome na koje se može utjecati prehranom. Zbog toga je promjena prehrane važan dio liječenja ove bolesti i može pomoći ublažiti simptome.
Neke hranjive tvari mogu pomoći ljudima koji imaju ovu bolest, dok im neke druge mogu potencijalno naštetiti. Koju hranu konzumirati, a koju izbjegavati pročitajte u nastavku.
Dozvoljena hrana:
- Lisnato zeleno povrće bogato kalcijem – ove je namirnice potrebno što više jesti jer pretjerana aktivnost štitnjače može povećati potrebe tijela za kalcijem čime se povećava mogućnost pojave osteoporoze. Posebno je preporučeno jesti špinat, brokulu i kelj.
- Losos – kako bi poboljšali apsorpciju kalcija koji nedostaje oboljelima od ove bolesti potrebno je konzumirati i dodatni vitamin D koji pomaže u tome. Losos je osobito bogat vitaminom D pa ga je potrebno uvesti u prehranu barem jednom tjedno.
- Brazilski oraščići i suncokretove sjemenke – selen pomaže u stvaranju hormona štitnjače pa može pomoći olakšati simptome ove bolesti.
- Bobičasto voće – Svaka autoimuna bolest, pa tako i Gravesova bolest, za posljedicu često ima oštećenje stanica. Kako bi smanjili uništenje stanica bitno je u tijelo unositi dovoljno antioksidansa, kojih posebno mnogo ima u bobičastom voću. Najbolji izbor su malina, kupina i borovnica.
- Mahunarke – Gravesova bolest zna uzrokovati manjak željeza, a njega je vrlo dobro nadoknaditi prirodnim putem. Zbog toga je dobro jesti mahunarke jer su one bogate željezom, a za bolju apsorpciju željeza dobro je unositi više vitamina C.
Zabranjena i ograničena hrana:
- Jodirana sol – smanjite konzumaciju soli, a prilikom kupnje soli gledajte da na njoj nema oznake da je jodirana već se okrenite morskoj ili košer soli.
- Morske alge – sadrže puno joda, a jod može aktivirati pojačano lučenje hormona štitnjače.
- Kofein – Gravesova bolest vrlo često uzrokuje razvoj tjeskobe, nervoze te ubrzava rad srca. Kofein i energetska pića mogu pojačati ove simptome.
Poznate ličnosti s Gravesovom bolesti
Bolesti štitnjače relativno su česte, a mnoge važne ličnosti i poznate osobe dijagnosticirane su i žive s Gravesovom bolesti. Tako je hip-hop zvijezda Missy Elliott već 2008. godine pričala o tome kako je dijagnosticirana s Gravesovom bolesti. Nakon terapije radioaktivnim jodom primijetila je iznimno poboljšanje u zdravlju svoga tijela i izjavila kako ju „bolest nikako nije usporila“.
Bivši američki predsjednik George Bush također je dijagnosticiran s ovom bolesti, kao i njegova žena Barbara Bush. On je ovu bolest imao i tijekom svojeg mandata kao predsjednik.
Olimpijka Gail Devers zamalo je morala napustiti svoju karijeru zbog Gravesove bolesti. Njena bolest rezultirala je gubitkom mišića i debljanjem, a dugo vremena je bila pogrešno dijagnosticirana sve dok nije prošla kroz terapiju radioaktivnim jodom.
Pjevačica Toni Childs također je oboljela od Gravesove bolesti i trenutno je u remisiji. Pauzirala je svoju karijeru na čak deset godina kako bi se nosila sa svojim novootkrivenim stanjem.