Artroza je degenerativna bolest zglobova koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Radi se o kroničnom stanje koje se razvija tijekom vremena i često je uzrokovano trošenjem zglobova. Iako se može pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu, najčešće se nalazi u koljenima, kukovima i rukama.
Simptomi artroze mogu varirati ovisno o težini stanja, ali obično uključuju bolove u zglobovima, ukočenost i ograničenu pokretljivost. Kako bolest napreduje, zglobovi se mogu deformirati, što otežava obavljanje svakodnevnih zadataka. Iako ne postoji lijek za artrozu, postoji niz dostupnih tretmana koji mogu pomoći u upravljanju simptomima i usporiti napredovanje bolesti.
Najvažnije je da osobe s artrozom blisko surađuju sa svojim liječnicima kako bi razvili plan liječenja koji je prilagođen njihovim specifičnim potrebama. Uz pravilno i pravovremeno liječenje, osobe s artrozom mogu živjeti punim i aktivnim životom.
Što je artroza?
Artroza, također poznata kao osteoartritis, vrsta je poremećaja koji utječe na hrskavicu unutar zglobova, što dovodi do smanjenog raspona pokreta i nelagode. To je jedan od najčešćih oblika artritisa koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta.
Hrskavica je vezivno tkivo koje čini jastuk između kostiju u zglobu. Kod artroze se hrskavica razgrađuje, zbog čega se kosti trljaju jedna o drugu. To može dovesti do boli, otekline i ukočenosti u zahvaćenom zglobu. Artroza može zahvatiti bilo koji zglob u tijelu, ali najčešće zahvaća ruke, kukove, koljena i kralježnicu. Često se povezuje sa starenjem, ali također može biti uzrokovan ozljedom ili pretjeranom uporabom zgloba.
Čimbenici rizika za razvoj artroze uključuju pretilost, genetiku, ozljede zglobova i ponavljajući stres na zglobu. Žene imaju veću vjerojatnost da će razviti artrozu nego muškarci, a češća je u starijih osoba. Liječenje artroze obično uključuje upravljanje simptomima, kao što su bol i ukočenost, te usporavanje napredovanja bolesti. To može uključivati tjelovježbu, fizikalnu terapiju, gubitak težine i lijekove.
U teškim slučajevima može biti potrebna operacija za popravak ili zamjenu oštećenih zglobova. Međutim, operacija se obično preporučuje samo kada drugi načini liječenja nisu uspjeli pružiti olakšanje.
Simptomi artroze
Artroza je česta bolest zglobova, a njezini simptomi mogu biti slični drugim vrstama artritisa, no postoje neke razlike. Simptomi artroze mogu varirati ovisno o stadiju bolesti i zahvaćenom zglobu.
Najčešći simptom artroze je bol. Bol može biti blaga ili jaka i obično se osjeća u zahvaćenom zglobu. Bol može biti jača nakon aktivnosti ili na kraju dana. U nekim slučajevima bol može biti stalna.
Još jedan uobičajeni simptom artroze je ukočenost. Ukočenost se može pogoršati ujutro ili nakon dugotrajnog sjedenja. Zglob može biti ukočen i teško ga je pokretati.
Artroza također može uzrokovati oticanje u zahvaćenom zglobu. Otok može biti blag ili jak i može učiniti zglob osjetljivim na dodir. Zglob također može biti topao na dodir.
Osim boli, ukočenosti i otekline, artroza također uzrokuje smanjeni opseg pokreta u zahvaćenom zglobu. To znači da se zglob možda neće pomicati onako kako bi trebao. Takvo stanje može otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su hodanje, penjanje uz stepenice i saginjanje.
Ostali simptomi artroze mogu uključivati osjetljivost i nelagodu u zahvaćenom zglobu. Zglob također može proizvoditi zvuk pucketanja ili pucanja kada se pomiče.
Uzroci i čimbenici rizika
Artroza je degenerativna bolest zglobova koja se razvija tijekom vremena zbog različitih čimbenika. Slijede neki od najčešćih uzroka i čimbenika rizika povezanih s artrozom.
Starost i habanje
Vjerojatnije je da će se artroza pojaviti kako ljudi stare zbog prirodnog trošenja i habanja zglobova. Što je osoba starija, veća je vjerojatnost razvoja artroze jednog ili više zglobova. Hrskavica se počinje trošiti, što dovodi do boli, ukočenosti i smanjene pokretljivosti.
Ozljede
Ozljede zglobova također mogu povećati rizik od razvoja artroze. Iščašenja, prijelomi i puknuća ligamenata mogu oštetiti zglob i dovesti do razvoja artroze. Rizik od razvoja artroze veći je kod ljudi koji su u prošlosti imali ozljede zglobova.
Pretilost
Prekomjerna težina ili pretilost dodatno opterećuju zglobove, te može dovesti do razvoja artroze. Prekomjerna težina uzrokuje brže trošenje hrskavice, što dovodi do boli i ukočenosti. Gubitak težine može pomoći u smanjenju rizika od razvoja artroze ili usporiti njezino napredovanje.
Obiteljska povijest i genetika
Artroza se također može javljati u obiteljima, što ukazuje na genetsku komponentu bolesti. Ljudi s obiteljskom poviješću artroze imaju veću vjerojatnost da će i sami razviti to stanje. Određeni geni povezani su s povećanim rizikom od razvoja artroze.
Spol
Žene imaju veću vjerojatnost da će razviti artrozu nego muškarci, iako razlozi za to nisu sasvim jasni. Neka istraživanja pokazuju da hormonske razlike između muškaraca i žena mogu igrati ulogu u razvoju artroze.
Zanimanje
Određena zanimanja koja zahtijevaju ponavljajuće pokrete ili dizanje teških tereta mogu povećati rizik od razvoja artroze. Ljudi koji rade na poslovima zbog kojih izlažu zglobove svakodvenom stresu, poput građevinskih radnika ili sportaša, mogu imati veću vjerojatnost da će razviti artrozu.
Infekcije
U rijetkim slučajevima infekcije mogu dovesti do razvoja artroze. Infekcije koje zahvaćaju zglobove, poput lajmske bolesti ili septičkog artritisa, mogu uzrokovati oštećenje zgloba i dovesti do razvoja artroze.
Dijagnostika artroze
Dijagnosticiranje artroze može biti izazovno jer mnoge simptome dijeli s drugim vrstama artritisa. Stoga je ključno konzultirati se s liječnikom specijalistom za bolesti zglobova, poput reumatologa ili ortopeda.
Tijekom fizičkog pregleda liječnik će provjeriti ima li znakova upale, boli i ukočenosti u zglobovima. Također mogu pitati o pacijentovoj medicinskoj povijesti i svim lijekovima koje trenutno uzima.
Slikovni testovi, kao što su rendgen, magnetska rezonanca i kompjuterizirana tomografija (CT), mogu pomoći u potvrdi dijagnoze artroze. Rendgen je često prvi slikovni test koji se koristi za otkrivanje oštećenja zglobova uzrokovanih artrozom. Može pokazati sužavanje zglobnih prostora, stvaranje koštanih izbočina i promjene u obliku kostiju.
MR skeniranje može dati detaljnije slike zgloba, uključujući hrskavicu i druga meka tkiva. CT skeniranje također može prikazati detaljne slike zgloba i može se koristiti ako MR nije moguć ili ako liječnik treba više informacija.
Krvne pretrage obično nisu od pomoći u dijagnosticiranju artroze jer je to neupalno stanje. Međutim, mogu se koristiti za isključivanje drugih vrsta artritisa, poput reumatoidnog artritisa.
Vrste artroze
Postoje različite vrste artroze, svaka sa svojim skupom simptoma i uzroka. Izdvojili smo neke od najčešćih vrsta artroza.
Fasetna artroza
Fasetna artroza je vrsta artroze koja zahvaća fasetne zglobove u kralježnici. Ovi zglobovi su odgovorni za savijanje i uvijanje kralježnice. Kada se hrskavica u fasetnim zglobovima počne trošiti, to može uzrokovati bol i ukočenost u leđima. Artroza faseta najčešće se viđa kod starijih osoba i može biti uzrokovana trošenjem kralježnice tijekom vremena.
Ankilozantni spondilitis
Ankilozantni spondilitis vrsta je artritisa koji zahvaća kralježnicu. To je upalna bolest koja može uzrokovati srastanje zglobova u kralježnici, što dovodi do gubitka pokretljivosti. Ankilozantni spondilitis najčešće se viđa kod mladih muškaraca i može biti uzrokovan genetskim čimbenicima.
Reaktivni artritis
Reaktivni artritis je vrsta artritisa koja se javlja nakon infekcije u drugom dijelu tijela. Može uzrokovati bolove u zglobovima, oticanje i ukočenost, kao i druge simptome poput upale očiju i kožnih osipa. Reaktivni artritis može biti uzrokovan raznim infekcijama bolesti, uključujući spolno prenosive infekcije i bolesti koje se prenose hranom.
Psorijatični artritis
Psorijatični artritis je vrsta artritisa koja pogađa osobe s psorijazom, stanjem kože koje uzrokuje crvene, ljuskave mrlje na koži. Može uzrokovati bolove u zglobovima, ukočenost i oticanje, kao i druge simptome poput promjena noktiju i upale očiju. Psorijatični artritis može biti uzrokovan genetskim čimbenicima.
Degenerativna bolest zglobova
Degenerativna bolest zglobova, poznata i kao osteoartritis, najčešća je vrsta artroze. Javlja se kada se hrskavica u zglobovima počne trošiti, uzrokujući bol i ukočenost. Degenerativna bolest zglobova najčešće se viđa kod starijih osoba i može biti uzrokovana trošenjem zglobova tijekom vremena.
Liječenje
Liječenje artroze ovise o težini stanja. U većini slučajeva, cilj liječenja je kontrolirati simptome i poboljšati funkciju zglobova. Mogućnosti liječenja mogu uključivati kombinaciju lijekova, tjelovježbe, odmora i operacije.
Za blage slučajeve artroze liječnici mogu preporučiti tjelovježbu i odmor. Vježba može pomoći u jačanju mišića oko zahvaćenog zgloba i poboljšanju fleksibilnosti zgloba. Odmor je nužan za smanjenje boli i upale.
Protuupalni lijekovi i lijekovi protiv bolova također se mogu propisati za ublažavanje boli i upale. Acetaminophen i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) obično se koriste za liječenje simptoma artroze. U nekim slučajevima mogu se preporučiti injekcije kortikosteroida ili hijaluronske kiseline za ublažavanje boli i upale. Takva vrsta injekcija se daje izravno u zahvaćeni zglob.
Za teže slučajeve artroze može biti potrebna operacija zglobova. Operacija zgloba može uključivati niz postupaka, uključujući zamjenu zgloba i spajanje zgloba. Zamjena zgloba uključuje uklanjanje oštećenog zgloba i njegovu zamjenu protetskim zglobom. Fuzija zglobova uključuje spajanje kostiju oko zahvaćenog zgloba kako bi se stvorio jedan, stabilan zglob.
Plan liječenja artroze može uključivati kombinaciju ovih opcija. Osim medicinskog liječenja, pacijenti s artrozom mogu kontrolirati svoje stanje održavanjem zdrave tjelesne težine, izbjegavanjem aktivnosti koje pretjerano opterećuju zahvaćeni zglob i zaštitom kože oko zgloba.
Komplikacije i prevencija
Artroza je degenerativna bolest zglobova koja može uzrokovati kroničnu bol i ukočenost. Ako se ne liječi, dovodi do nekoliko komplikacija koje mogu utjecati na kvalitetu života bolesnika. Međutim, postoji nekoliko načina za sprječavanje ili rješavanje komplikacija povezanih s artrozom.
Komplikacije
Jedna od najčešćih komplikacija artroze su deformacije zglobova. S vremenom se zglobna hrskavica troši, zbog čega se kosti trljaju jedna o drugu. To može dovesti do stvaranja koštanih izbočina, što može prouzročiti daljnja oštećenja zgloba i ograničiti mu raspon pokreta. U teškim slučajevima deformacije zglobova mogu uzrokovati invaliditet.
Teška komplikacija artroze je i kronična bol. Bol može biti toliko jaka da može utjecati na pacijentovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Također može dovesti do depresije i anksioznosti, što može dodatno pogoršati kvalitetu života bolesnika.
Prevencija
Postoji nekoliko načina za sprječavanje ili rješavanje komplikacija povezanih s artrozom. Jedan od najučinkovitijih načina je održavanje zdrave težine. Prekomjerna težina stvara dodatni pritisak na zglobove, što može ubrzati trošenje i kidanje zglobne hrskavice.
Redovita tjelovježba također može pomoći u prevenciji ili upravljanju komplikacijama artroze. Vježbanje pomaže u jačanju mišića oko zgloba, što može pomoći u podupiranju zgloba i smanjiti pritisak na njega. Također može pomoći u poboljšanju fleksibilnosti i raspona pokreta.
Prehrana bogata proteinima i omega-3 masnim kiselinama može pomoći u smanjenju upale u tijelu, što dovodi do smanjenja bolova i ukočenosti zglobova. Hrana poput ribe, sjemenki i orašastih plodova dobar je izvor omega-3 masnih kiselina.
Terapija masažom također može pomoći u rješavanju komplikacija artroze. Masaža može poboljšati protok krvi u zahvaćeni zglob, što može pomoći u smanjenju boli i ukočenosti. Također može pomoći u poboljšanju fleksibilnosti i raspona pokreta.
Artritis ili artroza: Koja je razlika?
Artritis i artroza dva su pojma koja se često koriste kao sinonimi, ali nisu ista stvar. Oba stanja utječu na zglobove, kosti i ligamente, ali imaju različite uzroke i simptome.
Artritis je opći pojam koji se odnosi na bilo koje stanje koje uzrokuje upalu zglobova. Mogu ga uzrokovati mnogi različiti čimbenici, uključujući autoimune poremećaje, infekcije i trošenje zglobova. Postoji mnogo različitih vrsta artritisa, kao što je reumatoidni artritis, psorijatični artritis i osteoartritis.
Artroza je, s druge strane, vrsta osteoartritisa koja posebno zahvaća zglobove. Uzrokuje ga trošenje i habanje hrskavice koja prekriva krajeve kostiju u zglobu. To može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje zahvaćenog zgloba. Artroza je češća kod starijih ljudi, a obično zahvaća ruke, kukove, koljena i kralježnicu.
Jedna od glavnih razlika između artritisa i artroze je uzrok. Artritis može biti uzrokovan raznim čimbenicima, dok je artroza prvenstveno uzrokovana trošenjem zglobova. Još jedna razlika su simptomi. Artritis može uzrokovati bolove u zglobovima, ukočenost i oticanje, kao i umor, vrućicu i gubitak težine. Artroza, s druge strane, prvenstveno uzrokuje bol i ukočenost zglobova.
Liječenje artritisa i artroze može varirati ovisno o vrsti i težini stanja. Općenito, mogućnosti liječenja uključuju lijekove, fizikalnu terapiju i promjene načina života. Kirurgija također može biti opcija za neke osobe s teškim artritisom ili artrozom.
Život s artrozom
Život s artrozom može biti izazovan, ali postoje koraci koje možete poduzeti kako biste kontrolirali svoje simptome i poboljšali kvalitetu života. Evo nekoliko savjeta!
Vježbajte redovito
Redovito vježbanje može poboljšati fleksibilnost zglobova, smanjiti bol i spriječiti slabost mišića. Vježbe s malim opterećenjem kao što su plivanje, vožnja bicikla i hodanje osobito su korisne za osobe s artrozom. Važno je posavjetovati se s liječnikom ili fizioterapeutom prije početka bilo kojeg programa vježbanja.
Održavajte zdravu težinu
Prekomjerna težina može dodatno opteretiti zglobove, što može pogoršati simptome artroze. Održavanje zdrave težine može pomoći u smanjenju bolova u zglobovima i poboljšati pokretljivost. Zdrava prehrana i redovita tjelovježba mogu pomoći u postizanju i održavanju zdrave težine.
Koristite pomoćne uređaje
Pomoćni uređaji kao što su štapovi, štake i proteze mogu pomoći u smanjenju stresa na zglobovima i poboljšati pokretljivost. Ovi uređaji također mogu pomoći u smanjenju rizika od padova, koji mogu biti posebno opasni za osobe s artrozom.
Uzimajte lijekove prema uputama
Postoji nekoliko dostupnih lijekova koji pomažu u upravljanju simptomima artroze, uključujući lijekove protiv bolova, protuupalne lijekove i kortikosteroide. Važno je uzimati ove lijekove onako kako je propisao liječnik kako bi se osigurala njihova učinkovitost i smanjile nuspojave.
Upravljajte stresom
Život s kroničnim stanjem kao što je artroza može biti stresan i pogoršati simptome. Uključivanje u aktivnosti za smanjenje stresa kao što su meditacija, duboko disanje i joga mogu poboljšati opću dobrobit i smanjiti stres.
Pratite simptome
Važno je pratiti simptome artroze i svaku promjenu prijaviti liječniku. Simptomi poput bolova u zglobovima, ukočenosti i crvenila mogu značiti da se stanje pogoršava i može zahtijevati dodatno liječenje.
Razmislite o operaciji
U teškim slučajevima artroze može biti potrebna operacija za popravak ili zamjenu zahvaćenog zgloba. Operacija zamjene zgloba kuka čest je zahvat za osobe s artrozom zgloba kuka. Važno je razgovarati s liječnikom o rizicima i koristima operacije prije donošenja odluke.
FAQ – Često postavljana pitanja
Kako se artroza razlikuje od artritisa?
Artritis je opći izraz koji opisuje upalu zglobova, dok je artroza specifični oblik degenerativne bolesti zglobova.
Može li se artroza pojaviti u bilo kojoj dobi?
Artroza se najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina, ali se može pojaviti i kod mlađih osoba, posebno ako postoje određeni rizični faktori.
Postoje li prirodni tretmani za ublažavanje simptoma artroze?
Osim medicinskih tretmana, prirodni pristupi uključuju tjelovježbu, pravilnu prehranu i korištenje toplo-hladnih obloga za ublažavanje boli.
Kako se može spriječiti pogoršanje simptoma artroze?
Održavanje zdrave tjelesne težine, redovita umjerena tjelovježba i izbjegavanje aktivnosti koje pretjerano opterećuju zglobove mogu pomoći u sprječavanju pogoršanja simptoma.