Menopauza je važna prekretnica u životima svih žena. Riječ je o potpuno prirodnom događaju u kojem žena doživljava niz fizičkih, emocionalnih i hormonalnih promjena. Iako je tema menopauze kroz povijest bila obavijena zabludama i tabuima, ona je prirodan i neizbježan dio života svake žene.
S obzirom na to da je svaka žena jedinstvena, simptomi koje će tada iskusiti mogu biti vrlo različiti. Upravo zbog toga je važno biti dobro informiran i znati djelovati u slučajevima kada simptomi otežavaju ženin svakodnevni ritam.
Što je menopauza?
Menopauza je prirodni biološki proces koji označava kraj reproduktivnog doba žene. Definira se kao trajni prestanak menstruacije, koji se obično događa između 45. i 55. godine života, iako vrijeme može varirati od osobe do osobe.
Već i sama riječ govori o definiciji menopauze jer dolazi od grčkih riječi „men“ i „pausis“ što bi u prijevodu značilo „mjesec“ i „prestanak“. Menopauza označava razdoblje kada ženski jajnici prestaju otpuštati jajne stanice, a proizvodnja hormona, posebno estrogena i progesterona, značajno se smanjuje. Dolazi do gubitka mjesečnice pa je menopauza u užem smislu zadnja menstruaciju u ženinom životu.
Mnoge žene misle da mogu utjecati na menopauzu, ali riječ je o genetski predodređenom događaju na kojeg nisu utjecali nikakvi vanjski faktori poput broja trudnoća, mjera kontracepcije, visini, težini, rasi i bilo kojem drugom sličnom faktoru.
Jedino što je zasigurno utvrđeno je da žene koje puše u menopauzu ulaze 2 godine kasnije.
Menopauzi često prethodi prijelazna faza koja se naziva perimenopauza. Tijekom ove faze razine hormona mogu varirati, što dovodi do neredovitih menstrualnih ciklusa i pojave simptoma menopauze. Perimenopauza može trajati nekoliko godina prije nego što se postigne menopauza.
Iako menopauza označava kraj plodnosti, ona ne znači da žena više nije zdrava. Uz odgovarajuću podršku i dobro informiranje žene se mogu nositi s izazovima menopauze.
Različiti tretmani i prilagodbe načina života mogu pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete života. To može uključivati hormonsku nadomjesnu terapiju, koja može pomoći u ravnoteži razina hormona, kao i promjene načina života kao što su redovita tjelovježba, zdrava prehrana, tehnike upravljanja stresom i dovoljno sna.
Razumijevanje menopauze i njenih učinaka ključno je za žene kako bi donosile informirane odluke o svom zdravlju i tražile odgovarajuću podršku.
Redoviti pregledi mogu pomoći u praćenju svih mogućih zdravstvenih problema povezanih s menopauzom, kao što su promjene gustoće kostiju ili kardiovaskularno zdravlje.
Što je perimenopauza?
Perimenopauza je prijelazna faza koja se javlja prije menopauze, označavajući postupni pomak prema kraju reproduktivne faze žene. Obično počinje nekoliko godina prije menopauze, iako točno trajanje može varirati od slučaja do slučaja. Perimenopauzu karakteriziraju hormonalne fluktuacije i promjene u menstrualnom ciklusu.
Tijekom perimenopauze, razine ženskih hormona, osobito estrogena i progesterona, počinju nepravilno fluktuirati. Ove fluktuacije mogu uzrokovati promjene u učestalosti i trajanju mjesečnica. Neki ciklusi mogu biti kraći ili dulji od uobičajenog, a mogu postojati i slučajevi preskakanja mjesečnica ili obilnijeg ili slabijeg krvarenja. Te nepravilnosti mogu biti nepredvidive, što otežava praćenje i predviđanje ovulacije.
Osim menstrualnih promjena, žene mogu osjetiti različite simptome tijekom perimenopauze. Ovi simptomi mogu nalikovati onima menopauze i mogu uključivati valunge, noćno znojenje, promjene raspoloženja, poremećaje spavanja, suhoću vagine, smanjeni libido, umor i promjene u teksturi kože i kose. Ozbiljnost i trajanje simptoma je različita kod svake žene.
Važno je napomenuti da žene još uvijek mogu zatrudnjeti tijekom perimenopauze, čak i ako su im menstrualni ciklusi neredoviti. Stoga je ključno nastaviti koristiti kontracepciju ako trudnoća nije željena.
Trajanje perimenopauze razlikuje se za svaku ženu. U prosjeku može trajati oko 4 do 5 godina, ali za neke može biti kraće ili dulje. Perimenopauza završava kada žena prođe 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, čime žena službeno ulazi u menopauzu.
Koji su simptomi menopauze?
Menopauza donosi niz simptoma koji mogu varirati u intenzitetu i trajanju za svaku osobu. Uobičajeni simptomi koji se javljaju tijekom menopauze uključuju:
1. Valovi vrućine. Iznenadni osjećaji vrućine koji mogu uzrokovati crvenilo i znojenje, često praćeni ubrzanim otkucajima srca i zimicom.
2. Noćno znojenje. Pretjerano znojenje tijekom spavanja, što često dovodi do poremećaja spavanja.
3. Neredovite mjesečnice. Menstrualni ciklusi postaju nepredvidivi, s varijacijama u trajanju, učestalosti i tijeku mjesečnica. Na kraju, mjesečnice potpuno prestaju.
4. Vaginalna suhoća. Smanjene razine estrogena mogu rezultirati stanjivanjem i sušenjem vaginalnog tkiva, što dovodi do nelagode, svrbeža i boli tijekom spolnog odnosa.
5. Promjene raspoloženja. Hormonalne fluktuacije mogu uzrokovati promjene raspoloženja, razdražljivost, tjeskobu, pa čak i depresiju kod nekih žena.
6. Poremećaji spavanja
Žene u menopauzi mogu imati poteškoća s uspavljivanjem ili spavanjem, što dovodi do umora i pospanosti tijekom dana.
7. Promjene u seksualnoj želji. Neke žene mogu doživjeti smanjenje libida.
8. Umor. Osjećaj umora i nedostatka energije čest je simptom menopauze.
9. Debljanje. Mnoge žene primjećuju debljanje ili promjenu u sastavu tijela, osobito povećanje abdominalnog sala.
10. Promjene na koži i kosi. Menopauza može dovesti do suhe kože, stanjivanja kose i pojačanog rasta dlaka na licu.
Važno je napomenuti da neće sve žene osjetiti sve simptome, a ozbiljnost simptoma može varirati. Osim toga, žene mogu doživjeti druge manje uobičajene simptome kao što su bolovi u zglobovima i mišićima, glavobolje, promjene u radu mokraćnog sustava i kognitivne poteškoće.
Menopauza – 7 bitnih pitanja
1. Kada se javlja menopauza?
Menopauza obično počinje u dobi od 45 do 55 godina, iako točno vrijeme može varirati za svaku ženu. Prosječna dob za početak menopauze je oko 51 godine. Međutim, važno je napomenuti da menopauza može nastupiti ranije ili kasnije od tog raspona.
Nekoliko čimbenika može utjecati na vrijeme menopauze, uključujući genetiku, reproduktivnu povijest, čimbenike načina života i određena medicinska stanja ili tretmane. Žene koje u obitelji imaju ranu menopauzu mogu je i same doživjeti ranije.
2. Što je perimenopauza?
Razdoblje koje vodi do menopauze naziva se perimenopauza, koja može započeti nekoliko godina prije stvarnog početka menopauze. Tijekom perimenopauze razine hormona fluktuiraju, što dovodi do neredovitih menstrualnih ciklusa i pojave simptoma menopauze. Perimenopauza može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina prije nego što se postigne menopauza.
3. Koliko traje menopauza?
Sama menopauza smatra se točkom u vremenu kada žena nije imala menstruaciju 12 uzastopnih mjeseci. Međutim, ukupno trajanje prijelaza u menopauzu može varirati za svaku ženu.
U prosjeku, cijeli prijelaz u menopauzu, uključujući perimenopauzu (fazu koja vodi do menopauze), može trajati oko četiri do pet godina. Međutim, neke žene mogu doživjeti kraće prijelazno razdoblje od nekoliko mjeseci, dok druge mogu imati dulje prijelazno razdoblje u trajanju do 10 ili više godina.
Važno je napomenuti da perimenopauza može biti najsimptomatičnija i najnepredvidljivija faza, koju karakteriziraju hormonalne fluktuacije i neredoviti menstrualni ciklusi. Kada se postigne menopauza i žena prođe punu godinu bez mjesečnice, simptomi općenito postaju stabilniji i predvidljiviji.
4. Mogu li zatrudnjeti tijekom tog perioda?
Iako nije vjerojatno još uvijek je moguće da žene zatrudne tijekom perimenopauze, au nekim slučajevima čak i tijekom menopauze.
Tijekom perimenopauze, hormonalne fluktuacije mogu uzrokovati neredovite menstrualne cikluse, što otežava predviđanje ovulacije i plodnosti. Kod nekih žena može doći do preskakanja mjesečnica ili dužih razmaka između menstruacija, što može dati lažan osjećaj neplodnosti. Međutim, ovulacija se još uvijek može dogoditi sporadično, što omogućuje trudnoću.
Kada se postigne menopauza, definirana kao izostanak menstruacije tijekom 12 uzastopnih mjeseci, šanse za prirodno zatrudnjivanje su izuzetno male. Međutim, važno je napomenuti da sve dok se menopauza ne potvrdi, trudnoća još uvijek može nastupiti, a kontracepciju treba koristiti ako trudnoća nije poželjna.
5. Utječu li alkohol i kofein na moje raspoloženje u menopauzi?
Ograničenje konzumacije kofeina i alkohola je poželjno u tom periodu jer ove tvari mogu pogoršati promjene raspoloženja i pridonijeti emocionalnoj nestabilnosti uzrokovanoj hormonskim promjenama.
6. Uzrokuje li menopauza debljanje?
Menopauza se kod nekih žena može povezati s debljanjem, iako to nije univerzalno iskustvo. Hormonalne promjene tijekom menopauze mogu doprinijeti promjenama u sastavu tijela i metabolizmu, što može dovesti do povećanja tjelesne težine ili promjene u distribuciji masti.
Jedan od čimbenika koji tome doprinosi je pad razine estrogena. Estrogen pomaže u regulaciji tjelesne težine utječući na raspodjelu masti, apetit i potrošnju energije. Kako se razina estrogena smanjuje tijekom menopauze, neke žene primjećuju povećanje trbušne masnoće i smanjenje mišićne mase, što može pridonijeti debljanju.
Drugi čimbenici koji mogu doprinijeti debljanju tijekom menopauze uključuju metaboličke promjene povezane s godinama, smanjenu tjelesnu aktivnost, čimbenike načina života (kao što su nezdravi izbori prehrane ili povećane razine stresa) i genetsku predispoziciju.
Usvajanje zdravog načina života koji uključuje redovitu tjelovježbu, uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima te tehnike upravljanja stresom mogu pomoći u upravljanju težinom i minimizirati utjecaj hormonalnih promjena.
7. Trebam li unositi neke dodatne vitamine u menopauzi?
Adekvatan unos kalcija i vitamina D važan je za održavanje zdravlja kostiju, budući da se rizik od osteoporoze povećava tijekom i nakon menopauze.
Dobri izvori kalcija uključuju mliječne proizvode, lisnato zeleno povrće, obogaćene biljne zamjene za mlijeko i hranu obogaćenu kalcijem. Vitamin D se može dobiti izlaganjem sunčevoj svjetlosti i određenom hranom poput masne ribe, obogaćenih mliječnih proizvoda i obogaćenih mliječnih alternativa biljnog podrijetla.
Prehrana je također vrlo važna u menopauzi pa svakako obratite pozornost na ono što jedete.
Kako ublažiti simptome menopauze?
Upravljanje valunzima i noćnim znojenjem, koji su uobičajeni simptomi menopauze, ponekad može biti zahtjevno. Postoje neki općeniti savjeti i smjernice koji mogu pomoći olakšati te simptome, a riječ je o sljedećem:
- Odijevajte se slojevito te nosite laganu, prozračnu odjeću koja se lako može prilagoditi promjenama temperature. Slojevito odijevanje omogućuje vam uklanjanje ili dodavanje odjeće prema potrebi kako biste se osjećali udobno.
- Koristite rashladnu posteljinu i odjeću za spavanje i odlučite se za odjeću za spavanje koja upija vlagu. Birajte materijale za posteljinu koji potiču protok zraka i pomažu regulirati tjelesnu temperaturu. Razmislite o korištenju rashladnih jastuka ili nadmadraca.
- Održavajte svoju okolinu hladnom korištenjem ventilatora, otvorenih prozora ili klimatizacije kako biste održali hladnu i ugodnu temperaturu u spavaćoj sobi i životnom prostoru.
- Kod nekih žena stres može izazvati valunge. Prakticirajte tehnike za smanjenje stresa kao što su vježbe dubokog disanja, meditacija, joga ili bavljenje aktivnostima koje smatrate opuštajućim.
- Određeni okidači poput začinjene hrane, toplih napitaka, alkohola, kofeina i dima cigareta mogu pogoršati valunge. Obratite pozornost na reakcije vašeg tijela i pokušajte minimizirati ili izbjeći okidače koji utječu na vas.
- Pijte puno vode tijekom dana kako biste ostali hidrirani. Neke žene su otkrile da im hladni napici ili pijuckanje ledene vode pružaju privremeno olakšanje tijekom valunga.
- Bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću, kao što je brzo hodanje, plivanje ili vožnja bicikla, može pomoći u regulaciji hormonalne ravnoteže i smanjiti jačinu valunga. Ciljajte na barem 30 minuta umjerene tjelovježbe većinu dana u tjednu.
- Neke žene nalaze olakšanje kroz akupunkturu, biljne dodatke kao što je ulje noćurka i slično.
Postoji li seksualni život nakon menopauze?
Apsolutno! Menopauza ne znači kraj zdravog i ispunjenog seksualnog života. Dok hormonalne promjene tijekom menopauze mogu utjecati na seksualnu funkciju i želju, postoje različite strategije i tretmani koji su dostupni za rješavanje tih promjena.
Suhoća rodnice čest je simptom tijekom i nakon menopauze. Korištenje lubrikanata na bazi vode ili vaginalnih hidratantnih sredstava može pomoći u ublažavanju nelagode i poboljšanju seksualnog užitka. Ovi su proizvodi dostupni u slobodnoj prodaji ili ih može preporučiti liječnik.
Za neke žene hormonska nadomjesna terapija, koja uključuje upotrebu estrogena ili estrogena u kombinaciji s progesteronom (kod žena koje imaju maternicu), može poboljšati suhoću vagine, libido i cjelokupnu seksualnu funkciju.
Jačanje mišića dna zdjelice pomoću vježbi poput Kegelovih može poboljšati tonus vagine i pojačati seksualni osjećaj. Ove vježbe možete pronaći na internetu.
Nemojte se ustručavati tražiti različite vrste seksualne stimulacije i aktivnosti koje su ugodne za vas i vašeg partnera. Eksperimentirajte s novim tehnikama, seksualnim igračkama ili drugim oblicima intimnosti koji mogu povećati seksualno zadovoljstvo.
Tehnike opuštanja poput vježbi dubokog disanja, meditacije ili kupanja u toploj kupki prije seksualne aktivnosti mogu pomoći u smanjenju stresa, potaknuti opuštanje i povećati seksualni užitak.
Posvetite vrijeme predigri i emocionalnoj intimnosti jer ovi čimbenici mogu povećati seksualni užitak i izgraditi jaku povezanost s partnerom.
Održavanje općeg dobrog zdravlja redovitom tjelovježbom, uravnoteženom prehranom, odgovarajućim spavanjem i upravljanjem stresom može pozitivno utjecati na vašu seksualnu dobrobit. Briga o općem zdravlju može poboljšati razinu energije, raspoloženje i seksualnu funkciju.
Koji su uobičajeni mitovi o menopauzi?
Postoji nekoliko uobičajenih mitova i zabluda vezanih uz menopauzu. Evo nekoliko primjera:
Mit 1: Menopauza nastupa iznenada.
Stvarnost: Menopauza je postupan proces koji obično traje nekoliko godina. Prijelazna faza koja vodi do menopauze, nazvana perimenopauza, može trajati nekoliko godina, tijekom kojih se mogu pojaviti hormonalne fluktuacije i simptomi.
Mit 2: Menopauza pogađa samo starije žene.
Stvarnost: Dok menopauza obično nastupa između 45. i 55. godine života, može se dogoditi ranije ili kasnije. Neke žene mogu doživjeti ranu menopauzu zbog genetskih čimbenika, medicinskih stanja, operacije ili određenih tretmana. Menopauza se također može pojaviti kod žena u 30-ima ili čak i mlađih, a poznata je kao preuranjena menopauza.
Mit 3: Menopauza znači kraj seksualnosti i intimnosti.
Stvarnost: Dok hormonalne promjene tijekom menopauze mogu utjecati na libido i uzrokovati suhoću vagine, to ne znači kraj seksualne želje ili intimnosti. Otvorena komunikacija, istraživanje različitih oblika intimnosti i traženje odgovarajućih tretmana mogu pomoći u održavanju zadovoljavajućeg i ispunjenog seksualnog života.
Mit 4: Debljanje je neizbježno tijekom menopauze.
Stvarnost: Dok hormonske promjene mogu doprinijeti promjenama u sastavu tijela i metabolizmu, debljanje nije neizbježno tijekom menopauze. Redovita tjelovježba, uravnotežena prehrana i zdrave životne navike mogu pomoći u kontroli tjelesne težine i održavanju opće dobrobiti.
Mit 5: Hormonska nadomjesna terapija je jedini tretman za simptome menopauze.
Stvarnost: Iako ona može biti učinkovita, to nije jedina opcija. Promjene načina života kao što su tjelovježba, zdrava prehrana, tehnike za smanjenje stresa i lijekovi bez recepta također mogu pružiti olakšanje. Pristup liječenju svake žene treba biti prilagođen njezinim individualnim potrebama i željama.
Mit 6: Menopauza je medicinsko stanje koje zahtijeva liječenje.
Stvarnost: Menopauza je prirodna faza u životu žene, a ne medicinsko stanje koje nužno zahtijeva liječenje. Međutim, neke žene mogu odlučiti potražiti liječenje zbog teških simptoma koji utječu na njihovu kvalitetu života.
Razbijanje ovih mitova i zabluda važno je za pružanje točnih informacija i podršku ženama tijekom ove faze života. Razumijevanje stvarnosti menopauze može osnažiti žene da donose informirane odluke o svom zdravlju i dobrobiti.
Mit 7: U menopauzi nema menstrualnih grčeva.
Stvarnost: Nažalost, tijekom menopauze je moguće dobiti grčeve, iako se ne pojavljuje mjesečnica. Maternica ima i mišiće a oni i dalje mogu raditi kako se smanjuje funkcija jajnika.