Iako mnogi vjeruju da je štucanje dobar znak i da znači da netko razmišlja o nama u trenutku kada štucamo, ono svejedno može izazvati veliku nelagodu i smetnju u našem tijelu. Osobe koje imaju kronične probleme sa štucanjem potvrdit će kako ovo stanje može biti izuzetno neugodno, a doktori će naglasiti kako može biti pokazivač nekog problema u tijelu.
Zbog ovoga je važno znati koji je uzrok, ali i koji je lijek za štucanje, što je osobito važno u trenucima kada se štucanje javi u krivi trenutak. Ako želite znati kako zaustaviti štucanje, nastavite s čitanjem. Podijelit ćemo s vama svo znanje koje vam nedostaje, pa čak i nekoliko zanimljivosti o štucanju!
Što je štucanje?
Štucanjem zovemo ponavljajuće i nekontrolirane kontrakcije dijafragme ili ošita, mišićne opne koja se nalazi ispod naših pluća i potpomaže nam u disanju. Tako će se dijafragma stegnuti pri udisaju, a opuštati pri izdisaju iz pluća. Ova opna također odvaja organe naših prsa od organa trbušne šupljine i zapravo je najpoznatija upravo po toj funkciji. Radi se o tkivu koje je vrlo teško vježbati, stoga se pravilno disanje sugerira kao metoda prevencije štucanja.
Ako ošit kontrahira izvan svog normalnog ritma, mi ćemo to doživjeti kao štucanje. Svaki grč koji osjećamo rezultira u zatvaranju našeg grkljana i naletu zraka u pluća. Kada se to događa, naše tijelo reagira karakterističnim drhtanjem koji stvara zvuk štucanja. Možda ste mislili da štucanje zapravo dolazi iz plućnih krila ili pak nekog sfinktera, međutim to nije slučaj!
Štucanje se ne može predvidjeti i većinom je kratkotrajno. Dakle, ono najčešće naglo započinje i brzo završava bez ikakvog očitog razloga. Danas se svakako istražuju razlozi zbog kojeg grčenje dijafragme uopće počinje jer znanstvenici misle da postoji demografija koja je sklonija štucanju! Ipak, postoje i dugotrajnija štucanja o kojima ćemo također popričati, a koja mogu izazvati smetnje u normalnom, svakodnevnom životu i funkcioniranju.
Kratkotrajno štucanje
Već smo spomenuli da je kratkotrajno štucanje najčešća vrsta štucanja i da ne stvara velike probleme već samo nelagodu. Iako su do danas otkriveni mnogi uzroci za štucanje, ne postoji konačan broj okidača koji mogu izazvati ovakva grčenja dijafragme. Naime, ako je kratkotrajno, ono često dolazi i odlazi bez ikakvog vidljivog razloga. Svačije je tijelo drukčije, zbog čega neki ljudi štucaju puno češće, a drugi izuzetno rijetko.
Ipak, postoje uobičajeni uzroci štucanja, a oni su: prejedanje, konzumacija alkohola, konzumacija jako začinjene hrane, gaziranih pića, pretjerano vruće ili pretjerano hladne hrane, aerofagija (gutanje zraka, često se pojavljuje kod osoba koje pretjerano žvaču žvakaće gume), nagle temperaturne promjene, stres i slično… Uglavnom se radi o raznoraznim situacijama u kojima u tijelo naglo ili brzo unosimo puno zraka ili pak utječemo na svoj probavni sustav na način da se mora pojačati proizvodnja kiseline i ubrzava se razgradnja. Ovaj proces također uzrokuje stvaranje dodatnog zraka.
Ono što također znamo jest da je određena skupina ljudi osjetljivija na štucanje: muškarci štucaju više nego žene, osobe koje su primile opću anesteziju ili imale operaciju abdomena također su podložne jakom štucanju. Ova je pojava također jako normalna kod novorođenčadi i ne treba biti razlog za brigu ako se ne javlja izuzetno često i ne uznemirava dijete tijekom obavljanja normalnih životnih funkcija kao što su hranjenje, spavanje i obavljanje nužde.
Zašto štucamo nakon jela?
Nadutost želuca jedan je od okidača za štucanje. Ako pojedete puno hrane odjednom i jedete jako brzo, naglo ćete napuniti želudac, ali i progutati puno zraka, što kroz žvakanje, što kroz konzumaciju gaziranih pića. Ovo će izazvati priličnu nelagodu i vrlo vjerojatno uzrokovati grčenje dijafragme.
Ako pak jedete jako vruću ili jako hladnu hranu, kao i jako začinjenu hranu, moguće je nadražiti živac blizu jednjaka koji se zove vagus i čija nadraženost može rezultirati štucanjem. Vagus je živac koji vertikalno povezuje mnoge hormone u našem tijelu i jedna je od najzanimljivijih tema moderne neuroznanosti.
Dakle, ako ste skloni štucanju, jedite pomalo i polako te izbjegavajte iritirajuću hranu. U tom slučaju ne biste trebali imati problema sa štucanjem. Naravno, ne očekuje se od vas da se zauvijek odreknete određene hrane ili nekih navika, već da budete svjesni njihovog učinka te da posljedično pripazite na vrijeme i mjesto.
Kako prestati štucati?
Štucanje većinu vremena ne stvara veće probleme i prestaje samo od sebe. No, ono može biti iritantno i ometati rad te se zato često pokušavamo riješiti štucanja što prije možemo. Ako isto traje više od dva dana, obavezno se trebate javiti liječniku, no sve što traje samo par sati ili čak par minuta spada u neke granice normale. Ne trebate se pretjerano brinuti ako vam se tu i tamo desi da štucate.
Postoje brojni načini kako zaustaviti štucanje, a korištenje kućnih lijekova rezultira najboljim ishodom za kratkotrajno štucanje. Ovi načini nisu znanstveno dokazani, no većina ljudi ih smatra korisnim. Vrlo ćete vjerojatno morati isprobati više različitih metoda za zaustavljanje štucanja. Svatko je drukčiji pa preporučujemo da se držite onih metoda koje rade za vas i ne izmijenjujete ih.
Tako za zaustavljanje štucanja možete: zadržati dah, popiti čašu vode, povući jezik, disati u papirnatu vrećicu, pojesti žličicu šećera, piti kroz slamku, pokušati namjerno podrignuti, duboko disati par minuta i slično. Možete pokušati zagrliti koljena ili stisnuti prsa što stvara pritisak na dijafragmu. Sve ove metode mogu funkcionirati u jednom trenutku, ali ne i drugom.
Među ponuđenim „lijekovima za štucavicu“ obično se nalaze: pijenje ledene vode, pijenje sa suprotne strane čaše, sisanje kockice leda ili grgljanje ledene vode. Tu su i jedenje meda ili kikiriki maslaca, cuclanje šećera i kapanje octa na jezik kao odgovori na pitanje kako prestati štucati. Jasno vam je da neki od ovih načina imaju više, a neki manje smisla, ali svi su rasprostranjeni diljem svijeta kao zanimljiva rješenja.
Iako ne postoje odobreni lijekovi protiv štucanja, ako ono traje dugo, vaš liječnik vam može prepisati antipsihotike, lijekove za smirenje, lijekove protiv napadaja, lijekove protiv mučnine, relaksante mišića, lijekove za krvni tlak i slično kako bi pokušao zaustaviti grčenje dijafragme. Ponekad je problem negdje unutar živčanog sustava i, u najgorim slučajima, lezije ili tumori mogu se stvoriti upravo u dijelu mozga ili leđne moždine koji regulira disanje. Naravno, šansa da se ovo događa baš vama je malena, pogotovo ako nema problema s kroničnim i dugotrajnim štucanjem o kojem ćemo ponešto više u sljedećem paragrafu.
Još jedan način kako zaustaviti ovu neugodnu pojavu jest masažom sinusa i trljanjem arterije u vratu. Naravno, budite nježni. Naše je tijelo delikatnije no što mislimo, a arterije svakako nisu mjesto na kojem bismo trebali vježbati snagu i izdržljivost vlastitih prstiju!
U ekstremnim slučajevima štucanje se može tretirati nazogastričnom intubacijom, ispumpavanjem želuca, injekcijom u frenični živac i slično. Ovo se događa vrlo rijetko, no postoje opcije za one s velikim problemima sa štucanjem i za koje nema drugog načina kako prestati štucati.
Dugotrajno štucanje
Ako vaše štucanje traje duže od dva dana, to se smatra takozvanim dugotrajnim štucanjem. Ono tada može biti izazvano nekakvim oštećenjem, tumorom, problemom sa živcima ili pak nekim drugim poremećajem.
Primjerice, može biti izazvano ozljedom ili iritacijom freničnog živca koji kontrolira grčenje dijafragme. Oštećenje može izazvati gušavost, bol u grlu, iritacija bubnjića, cista ili tumor jednjaka i slično. Razmislite o tome imate li neke druge zdravstvene probleme koji bi mogli dati kontekst trenutnom štucanju.
Osim oštećenja ovog živca, oštećenje središnjeg živčanog sustava također može uzrokovati dugotrajno štucanje. Ovo može biti izazvano moždanim udarom, multiplom sklerozom, tumorima, oticanjem mozga, nakupljanjem tekućine u mozgu, infekcijama mozga i slično. Pojava štucanja kao simptom ovakvih oštećenja vrlo je nepredvidljiva i često teško objašnjiva.
Osim oštećenja živaca, dugotrajno štucanje uzrokuje i pretjerana konzumacija duhana i alkohola, reakcija na anestetike, lijekove, zatajenje bubrega. Parkinsonova bolest, kemoterapija i slično. Štucanje je nekad simptom, a nekad nuspojava, zbog čega je bitno liječniku opće prakse ponuditi širu sliku i objasniti kako stvari stoje.
Ponekad medicinski postupci izazivaju dugotrajno štucanje: postavljanje katetera, stenta, bronhoskopija, traheostomija i slično. Takvo dugotrajno štucanje može biti neka vrsta postoperativnog šoka, ali se može i razdužiti na dulji vremenski period pa tako postaje drukčiji problem.
Moguće komplikacije neliječenog štucanja
Dugotrajno štucanje može biti iznimno neugodno pa čak i štetno za zdravlje. Kontrakcije dijafragme mogu dovesti do problema sa spavanjem, iscrpljenosti, pothranjenosti, dehidracijom i slično. Zbog toga je potrebno liječiti dugotrajno štucanje ako ga imate.
Dugotrajno štucanje može biti i posljedica nekih bolesti, poput GERB-a (vraćanja kiseline u jednjak), do tumora jednjaka ili tumora središnjeg živčanog sustava. To mogu biti i upala gušterače ili pluća, ali i žučnjaka, što se mora liječiti antibioticima.
Uzrok dugotrajnom štucanju mogu biti i šećerna bolest ili trudnoća. Naravno, u ovim slučajevima treba se posavjetovati s osobom koja vodi vaša stanja, što je ponekad endokrinolog, a ponekad ginekolog.
Zanimljivosti o štucanju koje sigurno niste znali
- Amerikanac Osborne upisao se u Guinnessovu knjigu rekorda kao čovjek s najdužim napadajem štucavice koja je trajala od 1922. do 1990. godine.
- Ultrazvuk trudnica pokazao je da i fetusi mogu imati napadaj štucavice.
- Medicinski naziv za štucavicu je sinkrono titranje dijafragme, poznato i kao singultus.
- Štucati mogu gotovo sve vrste sisavaca, uključujući mačke i pse. Najglasnije štucaju konji.
- Neka ispitivanja su pokazala da je postizanje orgazma odličan lijek za štucavicu kod odraslih.