Cushingov sindrom posebna je vrsta rijetkog endokrinološkog poremećaja čiji je uzrok dugotrajno povišena razina hormona kortizola. Prvog ga je opisao američki liječnik Harvey Cushing po kojemu je sindrom i dobio ime. U nastavku možete saznati koji su simptomi i metode liječenja kod ove manje poznate bolesti.
Do sindroma olazi u slučajevima kada kora nadbubrežne žlijezde samostalno stvara previše prirodnih glukokortikoida ili kada ih osoba dugo konzumira kao lijek za neku drugu bolest poput artritisa ili upalne bolesti crijeva. Baš zbog toga se nerijetko naglašava koliko je bitno da lijekove uzimamo samo uz liječnički nadzor.
Bolesnik kojem je dijagnosticiran Cushingov sindrom mora što ranije započeti s liječenjem jer velik broj oboljelih razvija komplikacije poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i osteoporoze. Krenimo od onih osnovnijih definicija…
Što je kortizol?
Kako bismo lakše shvatili što je Cushingov sindrom, važno je da se upoznamo s glukokortikoidima, velikom grupom hormona koji se proizvode u ljudskom tijelu. Mnogi ih bolje poznaju pod nazivom kortikosteroidi.
Kortikosteroidi su steroidni hormoni koje stvara kora nadbubrežne žlijezde, a čija je glavna uloga smanjivanje upale koja se događa u tijelu. Kortikosteroidi se dijele na mineralokortikoide, androgene i gore navedene glukokortikoide među kojima je ključni hormon kortizol.
Kortizol djeluje na metabolizam hranjivih tvari i to tako da povećava koncentraciju glukoze u krvi, povećava učinkovitost sinteze bjelančevina koja se događa u jetri te omogućuje maksimalno iskorištavanje masti i njeno pretvaranje u iskoristivu energiju.
On također ima i protuupalni učinak, što je zapravo najvažniji razlog zašto su se počeli izrađivati i sintetski kortikosteroidi. Nerijetko ćete kod autoimunih bolesti čuti da osoba mora uzimati kortikosteroide kako bi se smanjili upalni procesi i kako bi se bolest mogla lakše kontrolirati. Kortizol također ima i antialergijski učinak zbog čega se često koristi za liječenje astme.
Ovi su hormoni ključni za ublažavanje štetnih posljedica uzrokovanih teškim fizičkim i/ili psihičkim stresom. Ako iz nekog razloga dođe do poremećaja u radu nadbubrežne žlijezde, razvit će se ili Addisonova bolest koja nastaje kada ova žlijezda luči premalo kortikosteroida ili Cushingov sindrom koji nastaje ako je došlo do dugotrajnog povećanog lučenja kortikosteroida u nadbubrežnoj žlijezdi.
Cushingov sindrom – uzroci
Cushingov sindrom pojavljuje se u slučaju kada u tijelu ima previše hormona kortizola, a povećanje se događa ili kao problem u radu nadbubrežne žlijezde koja ga luči ili kao posljedica dugotrajne konzumacije kortikosteroida u liječenju upale.
To znači da se Cushingov sindrom može razviti prirodno radi nekog poremećaja rada ove žlijezde, kao što je primjerice pojava adenoma, hormonski aktivnih tumora, pojava zloćudnih tumora ili karcinoma ili pak kao posljedica neke bolesti uvjetovane genetikom.
Ipak, može se dogoditi i da nastane kao posljedica prekomjerne konzumacije kortikosteroida ili sličnih lijekova koji mogu utjecati na rad nadbubrežne žlijezde, kao što su recimo neke vrste kontracepcije.
Ovo se događa u slučaju kada je osoba uzimala velike doze kortikosteroida kako bi liječila neko drugo medicinsko stanje. Obično je riječ o raznim upalama, alergijama i autoimunim poremećajima. Kortikosteroidi se vrlo često koriste za liječenje astme, reumatoidnog artritisa, lupusa i raznih kožnih bolesti.
Zanimljivo je da se Cushingov sindrom kod žena pojavljuje čak 5 puta češće nego kod muškaraca. Postoje razna nagađanja zašto je tako, a jedna od ideja temelji se na tome da žene generalno vode stresnije živote, odnosno da imaju burniji emocionalni svijet.
Cushingov sindrom – simptomi
Simptomi ovog poremećaja mogu prilično varirati i često ovise o tome koliko je velika razina dodatnog kortizola.
Najčešći simptomi uključuju sljedeće:
- Debljanje u trbuhu i oko prsnog koša, pri čemu ruke i noge postaju mnogo tanje jer dolazi do mišićne atrofije
- Debljanje u licu koje postaje zaobljeno i crveno, a često ga nazivaju „mjesečevim licem“
- Pojava akni na licu
- Lakše dobivanje modrica i strija na trbuhu, bedrima, grudima i pod pazuhom
- Masna kvrga između ramena, na vrhu leđa, poznata i kao bivolska grba
- Tanka koža na kojoj se lako stvaraju modrice
- Rane koje teško i sporo zacjeljuju
- Dijabetes tipa 2
Ovo su uobičajeni simptomi za oba spola no postoje i neke razlike između žena i muškaraca kojima je dijagnosticiran Cushingov simptom.
Dodatni simptomi koje imaju žene su:
- Neredovite mjesečnice ili gubitak mjesečnice
- Gusta i tamna dlaka na tijelu i na licu
- Produbljivanje glasa
Dodatni simptomi koje mogu razviti muškarci su:
- Smanjeni libido
- Smanjena plodnost
- Poteškoće s postizanjem erekcije
Postoji niz dodatnih simptoma koje su prijavljivale osobe s ovim sindromom a oni uključuju umor, slabost mišića, depresiju, nesanicu, glavobolju, česte infekcije, gubitak koštane mase te visoki krvni tlak. Dakle, nemojte ignorirati simptome koje imate, čak ako se radi o simptomima koji su vrlo općeniti i vaš doktor ih potencijalno ni ne shvaća ozbiljno.
Kako se liječi Cushingov sindrom?
Kako bi se dijagnosticirao Cushingov sindrom potrebno je prvo utvrditi kakva je razina kortizola u tijelu. Razina se mjeri pomoću laboratorijskih pretraga krvi, sline i mokraće. Neki će doktori sugerirati korištenje više različitih metoda odjednom.
Kod osoba koje nemaju Cushingov sindrom razine kortizola se mijenjaju tijekom dana. one su ujutro visoke, a tijekom dana se sve više smanjuju. Za razliku od njih, osobe koje imaju Cushingov sindrom imaju visoke razine kortizola tijekom cijelog dana.
Nakon što je utvrđena visoka razina kortizola mora se utvrditi koji je uzrok pojave sindroma. Liječnici često propisuju liječenje deksametazonom koje prati mjerenje jutarnje razine kortizola. Deksametazon bi trebao smanjiti količinu kortizola ako je uzrok Cushingovog sindroma prevelika stimulacija nadbubrežne žlijezde. Ako razina kortizola ostane ista tada ovo nije uzrok sindroma.
Nakon toga se pacijent upućuje na druge pretrage od kojih su najčešće rendgensko snimanje prsnog koša te kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonanca (MR) hipofize i nadbubrežne žlijezde kako bi se otkrilo postoji li neka vrsta tumora koja potiče nadbubrežnu žlijezdu da luči tako mnogo kortizola.
Bez obzira o kojem je uzroku riječ liječenje se bazira na smanjenju količine kortizola koji kola tijelom.
To se postiže na sljedeći način:
- Uvođenje prehrane bogate proteinima i kalijem – ponekad je potrebno uzimati lijekove koji povisuju razinu kalija ili smanjuju razinu šećera u krvi
- Propisivanje lijekova koji će smanjiti razinu kortizola ili blokirati njegove učinke – obično je riječ o lijekovima kao što su ketokonazol ili metirapon čija je glavna zadaća smanjiti razine kortizola
- Kirurgija – često se koriste kirurški postupci uklanjanja adenoma ili tumora nadbubrežne žlijezde; ponekad je potrebno ukloniti i samu žlijezdu ako pacijent ne reagira na tretmane
- Terapija zračenjem
Što ako je uzrok Cushingovog sindroma uzimanje kortikosteroida?
Ako se Cushingov sindrom razvio kao posljedica dugotrajnog uzimanja kortikosteroida tada je prvo potrebno procijeniti je li korist od uzimanja lijeka veća od štetnosti samog sindroma, ma koliko to neuobičajen zvučalo.
Ako je korist manja tada će liječnik odlučiti o prestanku uzimanja kortikosteroida. Prestanak uzimanja mora biti postupan. Liječnik će smanjiti dozu lijeka na početku i postepeno je smanjivati tijekom nekoliko mjeseci jer je to najsigurniji način prestanka uzimanja kortikosteroidne terapije.
Ponekad se dogodi da se tijekom smanjivanja mora kratkotrajno povećati doza kortikosteroida u slučajevima poput pogoršanja bolesti ili izloženosti teškom stresu. Nakon što se stanje stabilizira liječnik će ponovno smanjiti dozu sve do ukidanja.
Mnogi pacijenti koji su skinuti s kortikosteroida nekoliko mjeseci nakon skidanja s terapije morali su ponovno početi uzimati lijek.
Cushingov sindrom i prehrana
Prehrana može biti veliki faktor u liječenju mnogih bolesti, a sličan slučaj je i kad je u pitanju Cushingov sindrom.
Osobe koja ga imaju sklone su razvijati druge bolesti i imati razne zdravstvene probleme zbog ovog sindroma. Često imaju visok krvni tlak, povišeni kolesterol i šećer u krvi.
Zbog toga je važno slijediti sljedeće savjete o prehrani:
1. Iz prehrane je potrebno izbaciti bijelo brašno i šećer, a sol svesti na najmanju moguću mjeru.
2. Potrebno je prestati konzumirati kofein i alkohol.
3. Treba jesti što je više moguće sirovih namirnica.
4. Potrebno je birati namirnice s visokim udjelom kalcija kao što su kelj, špinat, raštika i mlijeko.
5. Treba unositi što je moguće više vitamina D ( jer Cushing utječe na gustoću kostiju) i to konzumacijom lososa, sardina, tune i jaja.
6. Vitamin K je također dobar izbor, a njega možete pronaći u kupusu, cvjetači, koprivi, rajčici, mrkvi, algama i drugo.
7. Konzumirajte redovno mahunarke, sjemenke, mliječne proizvode, ribu te kokosovo i maslinovo ulje.
Cushingov sindrom kod djece
Cushing sindrom se može pojaviti i kod djece iako od njega najčešće obolijevaju osobe u dobi od 20 do 50 godina.
Najčešći način otkrivanja ovog sindroma kod djece vezan je uz djetetov rast. Naime, djeca koja obole od ovog sindroma dobivaju na težini, ali ne rastu kako se očekuje.
Kod djevojčica dolazi do pojave neredovitih menstruacija ili neuobičajeno ranog ili kasnog početka puberteta. Akne i prekomjeran dlakavost također su jedan od simptoma kod djece.
Ako je dijete dulje vremena uzimalo kortikosteroide liječnik će odmah posumnjati na ovo medicinsko stanje, ali bez obzira na to dijete će morati napraviti niz pretraga, poput testiranja razine kortizola u urinu ili krvi.
Liječenje oboljelog djeteta vrši pedijatar endokrinolog ili endokrinolog u suradnji s pedijatrom. Odlazak liječniku se obavlja svakih 3 do 6 mjeseci, a svaki put će se provjeravati trenutna razina kortizola te utvrditi da li liječenje djeluje te da li dijete postiže očekivani rast.
Iako je Cushingov sindrom prilično rijedak poremećaj kod djece obično je uzrokovan tumorom nadbubrežne žlijezde i ima dobre prognoze ako se na vrijeme prepozna i krene s liječenjem.