Srce neumorno kuca u ritmu koji održava vitalni tok života kroz naše tijelo. Sa svakim otkucajem, to tijelo odjekuje pričom o zdravlju, vitalnosti i nevidljivoj, ali snažnoj prisutnosti koja odražava bit našeg postojanja. No, što kad srce zadrhti, preskoči otkucaj ili ga uhvati neobičan, neuhvatljiv ritam?
Ovaj članak bavi se fenomenom poznatim kao “preskakanje srca”, medicinski nazvan palpitacije, istražujući kako ovaj neobičan ritam odjekuje kroz tijelo i um onih koji ga iskuse.
Palpitacije su subjektivni osjećaj nepravilnih srčanih otkucaja, koje osoba može opisati kao preskakanje, lupanje, treperenje ili čak zaustavljanje srca. Dok većina palpitacija srećom nosi benignu prirodu, one su ponekad znakovi složenijih kardioloških problema, koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i medicinsku intervenciju.
Što je preskakanje srca?
“Preskakanje srca” može biti tek prolazni osjećaj koji se brzo vraća svojoj normalnoj harmoniji. U većini slučajeva, ovi nepravilni otkucaji su benigni i uzrokovani vanjskim faktorima kao što su stres, prekomjerna konzumacija kofeina ili alkohola, umor ili uzbuđenje.
Ova povremena odstupanja od normale obično ne signaliziraju ozbiljniji kardiološki problem i često ne zahtijevaju intervenciju osim modifikacije načina života ili upravljanja stresom.
Međutim, u određenim scenarijima, preskakanje srca može biti simptom dubljih, strukturalnih problema srca, kao što su aritmije, bolesti srca ili problemi sa srcem koji su prisutni od rođenja.
U takvim slučajevima, palpitacije su popraćene drugim simptomima, kao što su vrtoglavica, omaglica, nesvjestica, nedostatak zraka ili bol u prsima. Ovi simptomi sugeriraju potrebu za pažljivim medicinskim pregledom i potencijalnim tretmanom kako bi se identificirali i upravljali mogući uzroci.
Osim kod bolesti srca, preskakanje srca može biti znak i nekih drugih bolesti, s kojima ćemo vas također upoznati u nastavku teksta.
Razumijevanje i prepoznavanje simptoma koji prate “preskakanje srca” su ključni koraci u održavanju zdravog i harmoničnog “orkestra” našeg tijela.
Preskakanje srca kao simptom – 13 bolesti
1. Aritmije
Preskakanje srca često je povezano s aritmijama tj. nepravilnostima u ritmu srčanog otkucaja.
Atrijalna fibrilacija je vrsta aritmije u kojoj atriji (gornje komore srca) trepere nepravilno i obično brzo. Umjesto da se kontrahiraju u koordiniranom i učinkovitom načinu za pumpanje krvi u donje komore srca, atriji fibriliraju, ili trepere, što uzrokuje nepravilan i često ubrzan srčani ritam.
Kada osoba ima AF, može osjetiti preskakanje srca kao jedan od simptoma. To je zato što srce ne kuca u svojem uobičajenom, pravilnom ritmu, što može uzrokovati osjećaj lupanja ili preskakanja u prsima.
Supraventrikularna tahikardija je druga vrsta aritmije, gdje srce kuca znatno brže nego što je normalno, a ritam potječe iz gornjih komora srca (atrija) ili AV čvora.
U ovom slučaju, preskakanje srca ili palpitacije mogu biti prominentan simptom. Osoba može osjetiti nagli početak ubrzanog srčanog ritma, koji može biti praćen osjećajem preskakanja ili snažnog lupanja srca.
U oba slučaja, aritmije uzrokuju nepravilan električni ritam srca, što direktno dovodi do senzacija koje ljudi opisuju kao “preskakanje srca”. U slučaju bilo kakvih trajnih ili ponavljajućih simptoma, bitno je konzultirati zdravstvenog stručnjaka za pravilnu dijagnozu i tretman.
2. Bolesti srčanih zalistaka
Preskakanje srca, koje se osjeća kao nepravilni ritam, može biti povezano s bolestima srčanih zalistaka, kao što su mitralna insuficijencija i aortna stenoza. Ove bolesti srčanih zalistaka utječu na način na koji se krv kreće kroz srce, a to može izazvati ili doprinijeti nepravilnim otkucajima srca.
Mitralna insuficijencija je stanje je u kojem se mitralni zalistak (zalistak između lijevog atrija i lijevog ventrikula) ne zatvara pravilno što može povećati pritisak unutar atrija i pluća.
Kada postoji mitralna insuficijencija, osoba može osjetiti preskakanje srca. Nepravilni protok krvi i povećani pritisak mogu uzrokovati da srce kuca nepravilnije i snažnije kako bi se kompenzirao nepravilan protok krvi.
3. Aortna Stenoza
Aortna stenoza je sužavanje aortnog zaliska, što otežava protok krvi iz lijevog ventrikula u aortu i ostatak tijela. To može dovesti do povećanja pritiska unutar lijevog ventrikula i zahtijeva da srce radi snažnije dok pumpa krv kroz suženi zalistak.
U slučaju aortne stenoze, preskakanje srca može biti jedan od simptoma. Povećani pritisak i rad srca mogu dovesti do osjećaja nepravilnih otkucaja, lupanja ili preskakanja u prsima.
U svakom od ovih stanja, abnormalnosti u funkciji zalistaka dovode do promjena u mehanici i ritmu srčanog otkucaja, često rezultirajući senzacijom preskakanja srca ili palpitacija. Važno je potražiti medicinsku pomoć i savjet u slučaju bilo kakvih simptoma povezanih s bolestima srčanih zalistaka kako bi se primio odgovarajući tretman i upravljanje stanjem.
4. Anksiozni poremećaji
Anksiozni poremećaji često su popraćeni fiziološkim simptomima, među kojima su i kardiovaskularni simptomi poput preskakanja srca. Ova povezanost između anksioznih poremećaja i preskakanja srca može se razumjeti kroz mehanizme stresa i anksioznosti.
Anksiozni poremećaji karakterizirani su povećanom razinom anksioznosti, brige ili straha koji može biti konstantan ili odgovor na određene situacije ili podražaje. Tijelo odgovara na ove osjećaje pokretanjem “fight or flight” odgovora, koji uključuje oslobađanje hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol.
Kada su razine hormona stresa povišene, može doći do niza fizioloških reakcija, uključujući ubrzanje srčanog ritma, povećanje krvnog tlaka i povećanje budnosti i svijesti. Ove promjene mogu izazvati osjećaj lupanja, preskakanja ili nepravilnih otkucaja srca, što su poznate kao palpitacije.
Pojedinci s anksioznim poremećajima često mogu biti hiperosjetljivi na svoje tjelesne senzacije, uključujući svoj srčani ritam. Ova pojačana svijest može učiniti da su palpitacije ili preskakanje srca percipirani kao intenzivniji ili uznemirujući, što može dodatno pojačati anksioznost.
Anksiozni poremećaji također mogu biti povezani s promjenama u disanju, kao što su hiperventilacija, što može utjecati na oksigenaciju krvi i srčani ritam. Ove promjene u disanju mogu također doprinijeti osjećaju preskakanja srca.
Upravljanje anksioznošću kroz razne strategije, kao što su terapija, meditacija, vježbanje i, ako je potrebno, farmakoterapija, može pomoći u smanjenju učestalosti i intenziteta simptoma poput preskakanja srca. Uvijek je preporučljivo konzultirati se s medicinskim ili mentalnim zdravstvenim stručnjakom kako bi se dobili individualizirani savjeti i podrška.
5. Depresija
Depresija je mentalni zdravstveni poremećaj koji se manifestira različitim simptomima, uključujući i fizičke simptome koji mogu utjecati na srce. Iako možda nije odmah očigledna poveznica između depresije i preskakanja srca, postoji nekoliko načina na koje depresija može utjecati na srčani ritam i općenito kardiovaskularno zdravlje.
Depresija je često povezana s neravnotežom neurotransmitera, kao što su serotonin i noradrenalin, koji igraju ulogu u regulaciji raspoloženja, ali također mogu utjecati na autonomni živčani sustav i srčani ritam. Osobe s depresijom mogu doživjeti promjene u srčanom ritmu, uključujući preskakanje srca.
Depresija često koegzistira s anksioznošću i povišenim razinama stresa, što može potaknuti “bori ili bježi” odgovor tijela, rezultirajući povećanim oslobađanjem hormona stresa koji može utjecati na srčani ritam i uzrokovati preskakanje srca.
Osobe s depresijom mogu iskusiti promjene u ponašanju i životnom stilu, kao što su poremećaji spavanja, promjene apetita i smanjena fizička aktivnost, koji sve mogu utjecati na kardiovaskularno zdravlje i potencijalno pridonijeti simptomima poput preskakanja srca.
Depresija može također biti povezana s fluktuacijama krvnog tlaka. Promjene u krvnom tlaku mogu utjecati na srčani ritam i izazvati osjećaj preskakanja ili nepravilnog srčanog ritma.
Važno je razgovarati s liječnikom ako osoba s depresijom doživljava preskakanje srca ili druge kardiovaskularne simptome. Integrirani pristup koji uključuje upravljanje mentalnim zdravljem, kao i fizičko zdravlje, često je ključan za poboljšanje općeg blagostanja i kvalitete života osoba s depresijom.
6. Hipertireoza
Hipertireoza je stanje u kojem štitnjača proizvodi previše tiroksina, hormona koji igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma i energetskih razina tijela. Ovo stanje može imati razne simptome i utjecati na različite sisteme tijela, uključujući kardiovaskularni sustav.
Previse tiroksina u krvi može ubrzati metaboličke procese, uključujući srčani ritam. Pacijenti s hipertireozom često doživljavaju ubrzan srčani ritam (tahikardija) i mogu osjetiti preskakanje srca ili palpitacije. Ovo je rezultat direktnog stimulativnog učinka hormona štitnjače na srce.
Hormoni štitnjače također utječu na autonomni nervni sustav koji regulira brojne tjelesne funkcije, uključujući srčani ritam. Disbalans hormona može prouzrokovati povećanu aktivnost simpatičkog dijela autonomnog nervnog sustava, što može dovesti do povećane učestalosti i jačine otkucaja srca.
Hipertireoza može također biti povezana s povećanjem krvnog tlaka, što može dodatno utjecati na srčani ritam i doprinijeti osjećaju preskakanja srca.
U nekim slučajevima, hipertireoza može biti povezana s razvojem aritmija, kao što je atrijalna fibrilacija, koja je posebno povezana s nepravilnim i često brzim srčanim ritmom.
Upravljanje hipertireozom obično uključuje terapije usmjerene na smanjenje razine hormona štitnjače i kontrolu simptoma.
U slučaju da hipertireoza utječe na srčani ritam, liječenje može uključivati i upotrebu beta-blokatora ili drugih lijekova za kontrolu srčanog ritma i krvnog tlaka. Kao i uvijek, važno je individualizirano liječničko savjetovanje i upravljanje specifičnim simptomima i potrebama svakog pacijenta.
7. Poremećaji nadbubrežne žlijezde
Feokromocitom je rijetki tumor nadbubrežne žlijezde koji može uzrokovati razne simptome, uključujući one kardiovaskularne prirode, kao što su preskakanje srca, visok krvni tlak i tahikardija. Nadbubrežne žlijezde su male žlijezde koje se nalaze iznad bubrega i proizvode razne hormone, uključujući adrenalin i noradrenalin, koji su uključeni u odgovor tijela na stres.
Feokromocitom često rezultira prekomjernim oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni mogu direktno stimulirati srce, uzrokujući brže i snažnije otkucaje, što osoba može osjetiti kao preskakanje srca ili palpitacije.
Ovi hormoni također utječu na autonomni nervni sustav, posebno simpatički dio, što može povećati srčani ritam, uzrokovati promjene u krvnom tlaku i doprinijeti osjećaju nepravilnog srčanog ritma.
Simptomi feokromocitoma, uključujući preskakanje srca mogu biti povremeni i varirati u intenzitetu, što može otežati dijagnosticiranje ovog stanja. Mogu se pogoršati tjelesnim naporom, stresom ili promjenama položaja tijela.
Dijagnosticiranje feokromocitoma obično uključuje razne laboratorijske testove, uključujući mjerenje razine hormona u krvi ili urinu. Liječenje obično uključuje kirurško uklanjanje tumora, a u nekim slučajevima mogu se koristiti i lijekovi za kontrolu simptoma.
Važno je da osobe s simptomima kao što su preskakanje srca, visok krvni tlak i drugi simptomi koji bi mogli ukazivati na feokromocitom potraže medicinsku pomoć za dijagnostiku i odgovarajuće liječenje. Individualizirani medicinski pristup, temeljen na specifičnim simptomima i potrebama pacijenta, ključan je za uspješno upravljanje ovim stanjem.
7. Hipoglikemija
Hipoglikemija, ili niski krvni šećer, je stanje koje se može manifestirati raznim simptomima, uključujući one koji utječu na kardiovaskularni sustav.
Preskakanje srca jedan je od mogućih simptoma hipoglikemije, zajedno s drugim kardiovaskularnim manifestacijama kao što su tahikardija (ubrzan srčani ritam) i, u rijetkim slučajevima, aritmije.
Kada razina glukoze u krvi padne, tijelo reagira oslobađanjem hormona stresa, uključujući adrenalin, kao odgovor na nisku razinu šećera u krvi. Adrenalin može potaknuti brži srčani ritam i osjećaj preskakanja srca.
Aktivacija simpatičkog nervnog sustava kao odgovor na nisku razinu glukoze u krvi također može potaknuti kardiovaskularne simptome, uključujući preskakanje.
Srčani mišići koriste glukozu kao izvor energije. Niska razina glukoze može utjecati na sposobnost srca da funkcionira učinkovito, što može rezultirati osjećajem preskakanja srca.
8. Dehidracija i elektrolitski disbalans
Dehidracija i elektrolitski disbalans mogu imati izražen učinak na kardiovaskularni sustav, uključujući izazivanje osjećaja preskakanja srca ili palpitacija. Ova stanja utječu na volumen krvi i ravnotežu minerala, kao što su kalij i natrij, koji su vitalni za propisno funkcioniranje srčanih stanica.
Dehidracija može rezultirati smanjenjem volumena krvi, što može dovesti do smanjenog protoka krvi do srca i drugih vitalnih organa. Kao odgovor, srce može početi brže kucati, što može dovesti do osjećaja preskakanja srca.
Ona također može potaknuti tijelo da oslobodi više adrenalina, hormona stresa, koji može ubrzati srčani ritam.
Minerali poput kalija i natrija igraju ključnu ulogu u provođenju električnih impulsa kroz srčane stanice. Elektrolitski disbalans može ometati normalnu električnu aktivnost srca, što može dovesti do aritmija ili nepravilnog srčanog ritma.
Elektrolitski disbalans može također utjecati na sposobnost srčanog mišića da se ugovara i opušta, što može dovesti do preskakanja srca.
Mjere za prevenciju dehidracije i elektrolitskog disbalansa uključuju adekvatan unos tekućine, posebno u uvjetima koji povećavaju rizik od dehidracije, kao što su vruće vrijeme ili intenzivna tjelesna aktivnost, te konzumiranje uravnotežene prehrane koja podupire elektrolitsku ravnotežu.
Kao i uvijek, u slučaju simptoma kao što su preskakanje srca, važno je potražiti medicinsko vodstvo kako bi se osigurala pravilna dijagnoza i upravljanje, temeljeno na individualnim zdravstvenim potrebama i okolnostima.
9. Astma
Astma i palpitacije ili “preskakanje srca” mogu biti međusobno povezani na nekoliko različitih načina, iako se ne smatraju izravno povezanim stanjima. Astma je kronična bolest koja utječe na dišne putove u plućima, uzrokujući simptome kao što su otežano disanje, kašalj i osjećaj stezanja u prsima. Palpitacije, s druge strane, su osjećaj da srce kuca jače, brže ili nepravilno nego uobičajeno.
Napadi astme ili otežano disanje mogu utjecati na količinu kisika koja dolazi do srca i drugih organa. Nedostatak kisika može potaknuti srce da kuca brže, što može rezultirati osjećajem palpitacija.
Neki lijekovi koji se koriste za upravljanje astmom, poput bronhodilatatora, mogu uzrokovati palpitacije kao nuspojavu. Ovi lijekovi mogu stimulirati srce i uzrokovati ubrzan srčani ritam.
Astma može uzrokovati ili pogoršati stres i anksioznost, što također može utjecati na srčani ritam i dovesti do osjećaja palpitacija. Stresni hormoni kao što su adrenalin mogu povećati srčanu frekvenciju.
10. Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je dugotrajan, progresivan respiratorni poremećaj karakteriziran oštećenjem i upalom dišnih putova i pluća.
Ljudi s KOPB-om često doživljavaju simptome kao što su kratkoća daha, kašalj i produkcija sluzi. Preskakanje srca također može biti jedan od simptoma, a može biti rezultat različitih čimbenika povezanih s ovim respiratornim poremećajem.
KOPB može rezultirati smanjenom razinom kisika u krvi, poznatom kao hipoksija. Srce mora raditi teže kako bi pumpalo dovoljno kisika kroz tijelo, što može uzrokovati palpitacije ili nepravilni srčani ritam.
Lijekovi koji se koriste za liječenje KOPB-a, kao što su bronhodilatatori, mogu utjecati na srčani ritam i uzrokovati palpitacije kao nuspojavu.
11. Plućna embolija
Plućna embolija je ozbiljno stanje koje se javlja kada jedan ili više krvnih ugrušaka blokira jednu od arterija pluća. Ovo stanje može uzrokovati simptome kao što su kratkoća daha, bol u prsima i kašalj, a također može utjecati na srčani ritam, uzrokujući preskakanje srca.
Kada se u plućima razvije embolija, srce mora raditi teže kako bi pumpalo krv kroz opstrukciju ili blokadu u plućima.
Tada može početi kucati brže (tahikardija) kao odgovor na smanjeni protok krvi uzrokovan embolijom. Tahikardija može izazvati osjećaj palpitacija.
Blokada arterija pluća povećava pritisak na desnu stranu srca, što može uzrokovati stres i umor srčanog mišića, doprinoseći nepravilnim srčanim ritmovima.
Preskakanje srca kao simptom plućne embolije trebale bi se tretirati kao hitno stanje, a potrebna je odmah medicinska pomoć kako bi se minimizirali rizici i započelo s učinkovitim liječenjem.
12. Miokarditis
Miokarditis je upalna bolest srčanog mišića (miokarda) koja može utjecati na električnu sustav i funkciju srca, često kao rezultat infekcije virusom ili autoimunog odgovora. Miokarditis može manifestirati različite simptome, uključujući umor, kratkoću daha, bol u prsima, i aritmije, kao što su palpitacije ili “preskakanje srca.”
Preskakanje srca u kontekstu miokarditisa često su posljedica upale i iritacije srčanog mišića, što može dovesti do nepravilnog električnog provođenja i aritmija.
Upala uzrokovana miokarditisom može poremetiti normalnu električnu aktivnost srca, dovodeći do aritmija, kao što su tahikardija (ubrzan srčani ritam) ili fibrilacija (nepravilan srčani ritam).
Miokarditis može uzrokovati oštećenje ili ožiljke na srčanom mišiću, što može dodatno doprinijeti razvoju aritmija i osjećaju palpitacija.
13. Endokarditis
Endokarditis je upalno stanje koje zahvaća unutarnju oblogu srčanih komora i srčanih zalistaka. Obično je rezultat infekcije, najčešće bakterijske, iako može biti i neinfektivnog porijekla. Endokarditis može uzrokovati razne simptome, uključujući groznicu, zimicu, umor, znojenje, i kardiovaskularne simptome poput preskakanja srca, poznatog i kao preskakanje srca.
Endokarditis često zahvaća srčane zaliske, što može dovesti do povratnog toka krvi i stvaranja ugrušaka. Oštećenje zalistaka može uzrokovati nepravilan srčani ritam ili preskakanje srca.
Bakterije i njihovi toksini mogu izravno utjecati na srčani mišić i električni sustav srca, potencijalno uzrokujući aritmije, uključujući palpitacije.
Endokarditis je ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pažnju i upravljanje, a preskakanje srca je važan simptom koji ukazuje na potencijalno oštećenje i disfunkciju srčanog mišića i električnog sustava.