Mononukleoza
Foto: Pixabay

Mononukleoza – što je bolest poljupca i koji su njeni simptomi

Mononukleoza ili bolest poljupca jedna je od češćih infekcija koja ponajviše pogađa mlađu populaciju, a prenosi se putem sline zbog čega je dobila ovaj poseban naziv bolesti poljupca. Osim poljupcem, mononukleozu se može dobiti tako da zaražena osoba širi virus putem kašljanja, kihanja i sličnih tjelesnih reakcija u kojima dolazi do širenja kapljičnih čestica. 

Mononukleozu često nazivaju i žljezdanom groznicom zbog toga što se prilikom infekcije najčešće povećavaju limfne žlijezde zaražene osobe. Nerijetko se povećane žlijezde osjećaju u području grla, pazuha te prepona. To su ujedno područja koja će doktori opće medicine i specijalisti prvo pregledavati.

Mononukleoza nije jako zarazna virusna infekcija, ali sigurno je da mnogo više osoba oboli od mononukleoze nego što je poznato zbog toga što se vrlo često zamjenjuje s drugim vrlo sličnim virusnim infekcijama. Simptomi mononukleoze mogu varirati ovisno o osobi, stoga se često dijagnosticira pogrešno. 

U nastavku teksta pročitajte sve što treba znati o mononukleozi, simptomima koji prate ovu bolest, načinu liječenja i jelovniku kojeg se oboljela osoba mora pridržavati tijekom bolesti. Ako ste imali mononukleozu, dobro je informirati se o posljedicama ove bolesti. S druge strane, ako niste imali mononukleozu, korisno je znati njene simptome kako biste rano prepoznali ovu virusnu bolest.

Što je mononukleoza?

Kao što smo već ranije naveli mononukleoza je infektivna bolest koja se prenosi virusom i to onim koji se zove Epstein-Barr virus. U većini slučajeva, dakle 9 od 10 slučajeva, ova je bolest uzrokovana upravo ovim virusom, ali 10 posto ljudi mononukleozu će dobiti preko citomegalovirusa.

Dakle, što je mononukleoza? Mononukleoza u pravilu nije opasna i ozbiljna bolest, ali ima prilično dugo trajanje te može biti vrlo neugodna, osobito ako nije prepoznata na vrijeme i krivo se liječi.  Osobe s lošijim imunitetom i lošim zdravstvenim stanjem definitivno će jako osjetiti posljedice mononukleoze. Često ju uspoređuju s drugim virusima, kao što je virus gripe ili koronavirus, a posljedice jako ovise o trenutnom stanju osobe i kvaliteti liječenja. Iako ne postoji direktan lijek za uklanjanje mononukleoze, bitno je dovoljno rano reagirati i tretirati i povišenu temperaturu i druge probleme koji se javljaju u tijelu. 

Mononukleoza se najčešće javlja kod djece i mladih, i ona je vrlo rijetka pojava kod odraslih osoba zbog toga što su te osobe već u mladosti bile izložene ovima virusima pa su stekle neku vrstu imuniteta na ovu virusnu bolest. Ipak, osoba koja je preboljela mononukleozu na način da ju je dobila preko Epstein-Barr virusa može ju dobiti kasnije u životu i kroz drugi virus – citomegalovirus.

Mononukleoza – simptomi i liječenje

Mononukleoza simptomi su vrlo raznoliki i često ih se krivo interpretira. Osoba koja oboli od ove bolesti vrlo često ima simptome slične čestim virusnim infekcijama poput gripe ili uobičajene viroze pa zbog toga mnogi liječnici pomisle da je riječ o toj vrsti bolesti.

Ipak, nekoliko dana nakon što se pojave prvi simptomi bolesti dolazi i do povećavanja limfnih žlijezda na područjima vrata pazuha i prepona, a bolesnik počinje osjećati i vrlo jaki umor i slabost. 

Infektivnu mononukleozu, kao i svaku virusnu infekciju, obično prati povišena tjelesna temperatura i simptomi poput razdražljivosti i umora. Tjelesna temperatura se tijekom mononukleoze može povećati i do 39 stupnjeva te može biti vrlo tvrdokorna za skidanje što često uzrokuje pretjeranu zabrinutost kod roditelja. 

Mononukleoza simptomi često su vrlo očiti i u grlu osobe koja je zaražena. Zdrav čovjek ima grlo ružičaste boje s krajnicima koje će imati istu boju kao i okolno tkivo, dok će osoba koja boluje od mononukleoze imati bijeli talog u grlu koji će prikrivati krajnike, a osim toga će imati i druge simptome poput grlobolje i glavobolje.

Mononukleoza simptomi obično se zadržavaju oko mjesec dana, ali oporavak od ove bolesti može potrajati i mnogo duže. Simptomi koji se najduže zadržavaju su slabost, umor i potištenost. Ipak, lista simptoma koje možete iskusiti je dosta dugačka te se neki od njih manifestiraju tek nakon nekoliko mjeseci. Ako je vaše tijelo doživjelo velik šok tijekom mononukleoze, potencijalno će vam se pogoršati kosa, koža, ali i nokti.

Koji su glavni simptomi mononukleoze?

Mononukleoza
foto: Pixabay

Mononukleoza simptomi na koje morate obratiti pozornost su: 

  • Umor i slabost koji ne prestaju čak ni kada se osoba naspava
  • Upala grla i grlobolja 
  • Glavobolja i groznice 
  • Natečeni limfni čvorovi koji se nalaze na vratu pazuhu ili preponama
  • Osip na koži 
  • Natečena slezena 
  • Krvna slika će pokazati jako visoke vrijednosti jetrenih enzima 

Kako se liječi mononukleoza?

Za liječenje mononukleoze ne postoji neka određena terapija zbog toga jer je riječ o virusu protiv kojeg antibiotici ne djeluju pa liječnik preporučuje skidanje temperature lijekovima za snižavanje temperature, mirovanje i pijenjem mnogo tekućine.

Ova bolest ponekad nije jako očita stoga ju liječnici često znaju zamijeniti s drugim infekcijama. To obično rezultira davanjem antibiotika koji nažalost ne samo da nije djelotvoran, već i vrlo često može prouzročiti dodatne probleme. Amoksicilin i slični lijekovi kod osobe koja boluje od mononukleoze uzrokovat će osip koji nije znak alergije na antibiotik već je reakcija na krivo liječenje. Ovaj kožni osip liječniku odmah potvrđuje da je riječ o mononukleozi.

Ako se pojave izraženi i jaki simptomi bolesti kao što su snažno oticanje grla i krajnika tada liječnik često prepisuje i neki kortikosteroidni lijek poput prednizona. Ipak, s kortikosteroidima i svim drugim steroidima treba rukovati prilično ozbiljno. Njihov učinak na tijelo također je dugotrajan i ovisno o jačini simptoma mononukleoze steroidi se najčešće mogu i trebaju izbjeći.

Mononukleoza zaraznost 

Kada je u pitanju mononukleoza zaraznost nije visoka, ali bolest se može često ponavljati tijekom života. Ovo se često događa kod osoba koje imaju slabiji imunitet i kojima se zbog toga aktivira virus koji je najjačeg intenziteta pri prvom javljanju dok je kasnije slabiji. Bez obzira na to ponovno pojavljivanje mononukleoze (kod nekih i više puta godišnje), bolovanje od ove bolesti može biti vrlo iscrpljujuće iskustvo koje može utjecati na opće stanje organizma.

Ako je u pitanju mononukleoza zaraznost se može povećati na nekoliko načina. Ova se bolest poljupca može dobiti putem sline i kapljica sline, ali se osoba može zaraziti i tako što s nekim podijeli hranu ili piće ili koristi zajedničko posuđe. To što netko ima mononukleozu ne znači da mora poljubiti nekoga ili da mora s nekim razmijeniti tekućine. Mononukleoza se nerijetko dobiva u ustanovama u kojima je higijena na niskoj razini. Restorani koje dobro ne peru čaše ili kantine koje samo isperu tanjure dobri su primjeri širitelja EBV virusa.

Kod manje djece i djece koje pohađaju jaslice ili vrtić vrlo je često da se mononukleoza prenese putem različitih predmeta koji djeca dijele u vrtiću. Često je riječ o igračkama, dudama i flašicama koje djeca nesvjesno stavljaju u usta. U periodu djetinjstva, ulazak EBV virusa u vaš organizam neće biti toliko detrimentalan kao u kasnijoj dobi. Iz nekog razloga naš imunitet puno će jače reagirati na mononukleozu nakon dvadesete godine.

S obzirom na to da virus ima određeni period inkubacije, a on traje otprilike mjesec do mjesec i pol dana, zaraženi vrlo često ne znaju od koga su dobili virus niti su svjesni da taj virus i dalje dijele. 

Mononukleoza i životna dob

Mononukleoza može biti puno ozbiljnija i opasnija bolest te imati duži vijek trajanja u slučaju ako se pojavi kod odrasle osobe. Postoji niz komplikacija koje se mogu javiti u osoba starijih od 30 godina, a među njima su najčešće opstrukcije dišnih puteva, prsnuće slezene koje se prepoznaje po naglom padu krvnog tlaka, hladnom znoju i brzom pulsu, upali srčanog mišića i problemima sa živčanim sustavom. 

U slučaju da mononukleozu dobije dijete važno je da nakon utvrđivanja dijagnoze djetetu ograničite fizičku aktivnost i objasnite mu da se što više mora odmarati u krevetu kako bi što ranije ozdravilo. Bitno mu je naglasiti da mora piti mnogo tekućine, a u slučaju da dijete dobije temperaturu važno je da ne koristite acetilsalicilnu kiselinu već ibuprofen ili neki drugi lijek koji vam je preporučio vaš liječnik. 

Mononukleoza može ostaviti posljedice i na samu osobu i kod nje probuditi osjećaj depresije i letargije. Neke su studije pokazale da su mnogi studenti koji su dobili mononukleozu nakon bolesti prekinuli studij i smanjili kontakte s društvom jer su se osjećali depresivno i umorno. 

Što učiniti ako dobijete mononukleozu?

Ako otkrijete da bolujete od mononukleoze možete poduzeti neke korake kako bi lakše preboljeli bolest i ublažili simptome koje je ona donijela. 

Evo što možete učiniti:

  • važno je da pijete jako puno tekućine, a to mogu biti i voda i voćni sokovi zbog toga što ćete na taj način smanjiti temperaturu tijela i spriječiti da dođe do dehidracije organizma 
  • ispiranje grla slanom vodom može pomoći kod osoba koji imaju velikih problema s grloboljom, a to se može učiniti tako da se u 2 decilitra tople vode stavi pola žličice soli i grglja dobivenim napitkom 
  • iako je mnogima teško odvojiti se od svojih uobičajenih aktivnosti osobito ako je riječ o sportskim aktivnostima za vrijeme trajanja mononukleoze (ali i neko vrijeme nakon nje) potrebno je prestati vježbati i baviti se sportom i drugim sličnim zahtjevnim aktivnostima jer je slezena pod opterećenjem od bolesti i može se dogoditi da pukne. Također se može dogoditi da se bolest ponovno vrati jer je imunitet organizma još uvijek nizak, a virus je još uvijek aktivan.

Kako biti siguran da bolest više nije aktivna i da osoba nije zarazna? 

Da li ste zaraženi mononukleozom i dali ste ju već ranije preboljeli možete otkriti posebnom serologijom kojom se iz krvi izoliraju antitijela koja su karakteristična za zarazu Epstein-Barr virusom ili citomegalovirusom.

Na tom serološkom nalazu će biti navedena količina IgG protutijela i IgM protutijela. Što ti nazivi znače?

IgG protutijela su ona koje pokazuju povijest infekcije pa će vam ona reći jeste li već ranije preboljeli mononukleozu, dok IgM protutijela svojom količinom govore da li trenutno imate akutnu mononukleozu.

Stoga ako vam nalaz pokaže da ste pozitivni na IgM to znači da još uvijek imate ovu bolest dok pozitivni nalaz IgG znači da ste ju imali, ali da ju trenutno nemate i niste zarazni već ste jednom ranije bili u dodiru s ovim virusom i to vjerojatno u vrlo rano doba života. 

Jelovnik mononukleoza 

Svaka bolest ima svoj tijek liječenje i simptome i kod svake je bolesti važno voditi brigu o prehrani. isto pravilo vrijedi i za mononukleozu stoga obratite pozornost na sljedeće:

  • jelovnik mononukleoza mora uključivati namirnice koje su bogate antioksidansima, a to su sve vrste voća i povrća, cjelovite žitarice i orašasti plodovi, čajevi i čokolada s velikim udjelom kakaa. Aronija je jedno od najboljih rješenja kada je o antioksidansima riječ
  • češnjak je odličan pomoćnik u ublažavanju simptoma mononukleoze kao i kod drugih virusnih bolesti 
  • ako želite ojačati imunitet i bijela krvna zrnca koja se bore protiv bolesti možete koristiti ehinaceu koja vrlo često može pomoći skratiti vrijeme bolovanja 
  • jako je važno da smanjite masnoću u prehrani jer ona može dodatno opteretiti jetru koja je već blago upaljena što može dovesti do dodatnih komplikacija i oštećenja jetre

Koju hranu treba potpuno izbjegavati?

Neke vrste hrane se ne smiju konzumirati za vrijeme mononukleoze, a riječ je o sljedećim namirnicama:

  • bilo koja vrsta fast food ili pržene hrane 
  • bilo kakvi suhomesnati proizvodi koji se ne smiju jesti jer opterećuju jetru 
  • bilo kakvi masni mliječni proizvodi uključujući vrhnje 
  • slane grickalice svih vrsta 
  • krafne, bureci i slični masni pekarski proizvodi 
  • u hranu se ne smije stavljati zaprška 

Kada mononukleoza prestaje?

Mnogi se pitaju kada će doći kraj njihovoj mononukleozi. Ovo pitanje u potpunosti je validno jer su posljedice mononukleoze toliko teške da u nekim slučajevima ljudi sumnjaju da njihova bolest traje i ne prestaje. Istina je da posljedice mononukleoze mogu trajati i do godinu dana. Fizički su problemi uglavnom najintenzivniji do 6 mjeseci nakon same bolesti.

Ako ste preboljeli mononukleozu, morate posebno paziti na to da se ne razbolite s nekom drugom virusnom bolešću u narednih nekoliko mjeseci. To bi moglo biti prilično teško i kobno za vaš organizam te bi vas i obična prehlada mogla strpati u krevet.

Pričali smo kako postoje dva tipa antitijela, a jedno od njih govori o aktivnom EBV dijelu. Vaša bolest službeno je prestala kad ovaj dio postane negativna, a onaj drugi EBV marker zauvijek će u vašem tijelu biti pozitivan. Iako nema generalnih smjernica kad se možete vratiti normalnom životu, većina to radi nakon 3-4 mjeseca od oboljenja.