Danas ćemo naučiti što je vaskulitis. Ova je tema izuzetno bitna za sve ljude koji se već bore s određenim kardiovaskularnim problemima, ali i za one koji takve probleme žele izbjeći u budućnosti. U nastavku pročitajte sve što trebate znati o ovom stanju.
Što je vaskulitis? Uzroci, vrste, simptomi i liječenje
Vaskulitis je upala krvnih žila koja uzrokuje brojne deformacije i promjene stijenki krvnih žila. Dakle, upala može zahvatiti arterije i vene, te može rezultirati zadebljanjem, sužavanjem i slabljenjem žila i stvaranjem ožiljnog tkiva.
Pojam vaskulitis također se koristi za skupinu bolesti kod kojih je karakteristična upala krvnih žila. To su primjerice Burgerova bolest, Bechetov sindrom, krioglobulinemija, Churg-Straussov sindrom i slično. Ove bolesti se znatno razlikuju po simptomima no sve su popraćene upalom nekih vrsta žila u tijelu.
Vaskulitis može biti posebno opasan ako ometa prolazak krvi kroz žile. Ako vitalni organi ne dobivaju dovoljno krvi može doći do njihovih oštećenja, a to se najčešće događa kada pluća, živci ili koža nisu dovoljno opskrbljeni krvlju.
Koga vaskulitis pogađa?
Vaskulitis je relativno rijedak, a uzroci ovakvog stanja često su nepoznati te čak i nasumični. Upala krvnih žila pogađa jednako osobe svih dobi i spolova, dakle ne postoji neko određeno pravilo. Ipak, postoje neke vrste ove bolesti koje će se češće javljati kod određene skupine ljudi.
Primjerice, Kawasakijeva bolest javlja se samo i isključivo kod djece, a Henoch-Schonleinova purpura se također češće pojavljuje kod djece. Neke vrste vaskulitisa poput arteritisa divovskih stanica javlja se samo kod osoba starijih od 50 godina.
Koji su simptomi vaskulitisa?
Vaskulitis ima uistinu širok raspon simptoma, a oni ovise o tome koje su krvne žile pogođene i na koje organe ovo utječe. Ipak, postoje uobičajeni simptomi poput groznice, umora, brzog gubitka tjelesne težine, bolova u mišićima i opće slabosti.
Ovisno o vrsti, kod ove se bolesti može pojaviti i karakterističan točkast osip te se često pojavljuju i komplikacije u radu srca, poput aritmije i boli u prsima. U nastavku teksta govorit ćemo i o vrstama vaskulitisa te ćemo pobliže opisati simptome karakteristične za svaku bolest.
Ovisno o zahvaćenom području i ozbiljnosti stanja vaskulitis može rezultirati čak i smrću. To se primjerice događa kada stanje dovede do srčanog udara.
Što uzrokuje vaskulitis?
Za većinu vaskulitisa ne možemo odrediti uzrok bolesti. Vjeruje se da postoje određeni genetički čimbenici koji imaju veliku ulogu u nastanku bolesti.
Jedan oblik je takozvani imunosni vaskulitis. On nastaje kada imunološki sustav osobe pogrešno prepozna krvne žile u tijelu kao stranu tvar te ih zatim napadne, misleći da se brani od nečeg zloćudnog, poput virusa ili bakterije.
Iako znamo što se ovdje događa, zašto se to događa još nije sasvim sigurno, no vjeruje se da postoje određeni okidači poput alergijskih reakcija, lijekova i virusnih infekcija koji uzrokuju ovo stanje.
Vrste vaskulitisa
Postoji nekoliko vrsta vaskulitisa, koji su međusobno vrlo slični, ali neki su ipak opasniji od drugih.
Kawasakijeva bolest ili sindrom limfnih čvorova je bolest koja ponajprije pogađa djecu mlađu od 5 godina, a popraćena je groznicom, upalom očiju i osipom. Bolest može uzrokovati aneurizmu i razne kardiološke bolesti.
Krioglobulinemija je stanje koje se pojavljuje kod osoba zaraženim s hepatitisom C. Pojavljuje se osip koji se zove purpura, u kombinaciji s artritisom, općom slabost i neuropatijom to jest oštećenjem živaca.
Hipersenzitivni vaskulitis je stanje koje se prepoznaje po crvenim mrljama na koži koje su nastale zbog alergije, unosa lijekova ili aktivne infekcije u tijelu.
Burgerova bolest je upalni proces koji često rezultira nastankom ugrušaka u krvnim žilama, ponajviše u udovima. Stoga su simptomi bolovi u rukama i nogama te karakteristični čirevi koji se pojavljuju na prstima kao i na nožnim prstima. Ova bolest gotovo je isključivo pronađena kod osoba koji svakodnevno puše cigarete, a može rezultirati čak i amputacijom udova.
Takayasu arteritis je vaskulitis koji pogađa najveće arterije u tijelu, čak i aortu. Najčešće pogađa mlade žene te rezultira osjećajem tuposti i hladnoće u udovima, visokim krvnim tlakom, slabljenjem pulsa i slično.
Henoch-Schonleinova purpura je stanje koje može biti uzrokovana raznim upalama, primjerice upalom žila kože, zglobova, bubrega i crijeva. Simptomi uključuju bolove u trbuhu i zglobovima, krv u mokraći i osip poznat pod nazivom purpura. Ova bolest gotovo se uvijek javlja kod djece, rijetko kod odraslih osoba.
Churg-Straussov sindrom je također poznat i pod nazivom alergijska granulomatoza i vrlo je rijedak oblik vaskulitisa. Pojavljuju se karakteristični kožni simptomi, a bolest rezultira i simptomima sličnim alergiji i astmi.
Arteritis divovskih stanica je oblik koji se pojavljuje isključivo kod osoba starijih od pedeset godina. Ova upala arterija u području glave uzrokuje jako glavobolju, bol u čeljusti, probleme s vidom te čak sljepoću.
Behcetov sindrom je naziv za upalu arterija i vena koja se pojavljuje ponajviše kod osoba u dvadesetim i tridesetim godinama života. Simptomi ove bolesti uključuju neugodne čireve u ustima i na genitalijama popraćene lezijama na koži i upalom očiju. Ovo je jedna od vrsta vaskulitisa kod kojeg uzrok bolesti nije u potpunosti jasan.
Mikroskopski poliangiitis je poseban oblik koji pogađa male krvne žile u plućima, bubrezima i na koži. Stoga osoba može primijetiti oštećenja kože, gubitak tjelesne težine, groznicu te čak oštećenje živaca.
Poliarteritis nodosa je oblik vaskulitisa koji napada srednje krvne žile u našem tijelu. To mogu biti žile važne za rad raznih organa poput bubrega i srca, te čak naših mišića. Pojavljuje se purpura, bol u mišićima, trbuhu i zglobovima te mogu nastati i raznu problemi s radom bubrega.
Granulomatoza s poliangitisom poznata je i pod nazivom Wegenerova granulomatoza te uzrokuje upalu krvnih žila koje se nalaze u grlu, nosu i sinusima te plućima i bubrezima. Simptomi su često razne upale sinusa i učestala krvarenja iz nosa.
Kako se vaskulitis dijagnosticira?
Ako osoba pokazuje simptome vaskulitisa ili općenito upalnog procesa potrebno je utvrditi radi li se o vaskulitisu ili nekoj drugoj bolesti. To se radi biopsijom, kirurškim uklanjanjem malog komadića tkiva kako bi se mikroskopski analizirao.
Biopsija se koristi ponajviše da bi se otkrio vaskulitis malih krvnih žila te se najčešće izvodi uzimanjem uzorka kože ili bubrega. Uz to rade se krvne pretrage, uzimaju uzorci mokraće te se često rade rendgenska snimanja poput angiografije da bi se utvrdilo postoji li nekakva abnormalnost krvnih žila. Angiografija se koristi primarno za pronalazak problema kod većih žila.
Vaskulitis nije jednostavno dijagnosticirati te se stoga koristi širok spektar pretraga to jest dijagnostičkih metoda kako bi se odredilo da li se radi o vaskulitisu i još važnije o kojoj se vrsti radi.
Tako se primjerice biopsijom arterije u vlasištu dijagnosticira arteritis divovskih stanica, dok se Kawasakijeva bolest i Bechetova bolest dijagnosticiraju isključivo preko nalaza te biopsija ili angiografija nije potrebna.
Kako se vaskulitis liječi?
Ovisno o vrsti vaskulitisa liječenje također varira. Kod nekih vrsta stanje se može poboljšati bez liječenja, dok je kod drugih potrebno intenzivno i dugotrajno liječenje, nekad čak i kemoterapija.
Najčešća terapija jest primjena lijekova za liječenje vaskulitisa. To su ponajprije kortikosteroidi koji se koriste za kontrolu upale. Koriste se prednizon i metilprednizolon koji spadaju u glukokortikoide, tvari koji inače sudjeluju u regulaciji metabolizma masti, ugljikohidrata i proteina, no imaju snažno protuupalno djelovanje.
Nažalost, kortikosteroidi imaju brojne ozbiljne nuspojaveako se primjenjuju na dulje periode vremena. Mogu dovesti do hiperglikemije, depresije, infarkta, erektivne disfunkcije i još mnogo medicinskih stanja.
Vaskulitis se također može liječiti s imunosupresivnim lijekovima koji imaju puno blaže dugoročne nuspojave nego kortikosteroidi. Ipak, lijekovi za kontrolu imunološkog sustava koriste se samo u težim slučajevima bolesti ili u slučajevima kada primjena kortikosteroida nije bila učinkovita.
Jedan od najjačih imunosupresivnih lijekova je ciklofosfamid, a prepisuje se kada bolest ugrožava rad vitalnih organa. Drugi lijekovi koji se koriste su azatioprin i rituksimab. Ove lijekove također zovemo citotoksičnim lijekovima zbog toga što rade tako da ubijaju stanice imunološkog sustava koje izazivaju upale.
Kod najgorih slučajeva koristi se i izmjena plazme (plazmafereza) te se ubrizgava intravenski imunoglobulin. Težak vaskulitis ponekad zahtjeva posebnu medicinsku intervenciju i kirurške zahvate.
Primjerice, ako dođe do ozbiljnih začepljenja krvnih žila potrebna je ugradnja premosnice kako bi se preusmjerio protok krvi. Vaskulitis često rezultira i operacijama sinusa te čak transplantacijom bubrega, ako su bubrežne žile zahvaćene.
Prevencija vaskulitisa
Vaskulitis je iznimno tvrdoglav jednom kada ga dobijete te stoga treba staviti velik naglasak na prevenciju ove bolesti. Najlakši način da prevenirate bolesti žila jest održavanjem zdrave svakodnevne rutine.
Ponajprije je važno uspostaviti zdravi bioritam, ustajati i zaspati svaki dan u isto vrijeme kako bi vaše tijelo bilo uravnoteženo i uistinu odmorno. Ovo je iznimno važno za održavanje jakog imunološkog sustava.
Prehrana također ima jako veliku ulogu u održavanju zdravog imunosnog i krvožilnog sustava: potrebno je konzumirati raznovrsnu prehranu bogatu vitaminima i mineralima. Naravno, svakodnevna tjelovježba je obvezna, jednako kao i izbjegavanje stresnih situacija na radnom mjestu i u privatnom životu.
Kako prirodno liječiti vaskulitis?
Iako prirodni pripravci za liječenje ove bolesti nisu zamjena za vašu prepisanu terapiju, oni mogu znatno smanjiti vaše simptome i olakšati vaš svakodnevni život.
Pošto je vaskulitis često povezan s autoimunim stanjima u tijelu, koja su iznimno teško izlječiva, ne postoje prirodni preparati koji bi u potpunosti izliječili vaše stanje te je potrebno koristiti prilično agresivne lijekove, te je stoga ponekad dobro izbalansirati terapiju s dodatkom blagotvorne prirodne medicine.
Osobama s vaskulitisom preporučuje se unos omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje imaju niz protuupalnih svojstva. Ovakve kiseline možete naći u raznim pripravcima poput ulja lana, ulja noćurka i crnog ribiza.
Sikavica također dokazano ima razna pozitivna djelovanja na organizam, i važna je u detoksikaciji jer izbacuje teške metale i toksine iz tijela.
Kao kod svih autoimunosnih stanja tako je i kod vaskulitisa važno unositi dovoljne količine vitamina D u tijelo. On služi za aktivaciju stanica imunosnog sustava.
Antioksidansi također pomažu u liječenju raznih autoimunih bolesti, a tvari poput vitamina C i E, beta karotena i slično značajno će vam pomoći u ojačavanju imuniteta.