Ako vas ili vaše dijete muči alergija, na pravom ste mjestu! Postotak ljudi koji imaju neku vrstu alergije u Hrvatskoj raste svake godine, ali ništa manje alarmantno nije niti u ostatku svijeta. Procjenjuje se da je najmanje 15% stanovništva razvilo neku vrstu alergije.
Većina ljudi barem je jednom u životu upoznala osobu koja je osjetljiva na neku namirnicu, lijekove ili podražaj iz okoline i kod koje se ta osjetljivost razvila u alergiju. Što je uopće alergija, zašto do nje dolazi i kako je najbolje liječiti?
Alergija je imunološka reakcija organizma na neke alergene iz okruženja koja uzrokuje reakciju tijela koja se najčešće očituje u simptomima koji se razviju na koži, dišnim organima ili u probavnom traktu. Alergeni su tvari na koje tijelo reagira alergijskom reakcijom, a među najčešće alergen se ubrajaju pelud, kikiriki, jaja, kravlje mlijeko i životinjska dlaka.
Iako medicina svakim danom sve više napreduje i postoje mnogi lijekovi koji mogu olakšati simptome raznih alergija, ona ne može zaustaviti rast broja oboljelih niti utjecati na širenje. Posebno je zabrinjavajući porast broja djece s alergijama, ali važno je napomenuti da mnoga djeca čiji su roditelji alergični na nešto nasljeđuju neku vrstu alergije. To ne znači da će ono naslijediti istu alergiju kao roditelj već da će naslijediti njegovu sklonost alergijama.
Postoji mnogo razloga za sve veći broj alergija kod ljudi, a najčešći su: hrana onečišćena pesticidima ili aditivima ili oboje, konzumacija velikih količina rafiniranog šećera, stres, manjak kretanja i fizičke aktivnosti, učestalost kroničnih infekcija koje narušavaju imunitet, nedostupnost kvalitetne vode i slično.
Postoje mnoge vrste alergija, ali i razne vrste intolerancije i pseudoalergija. Bez obzira na to o kojoj vrsti govorimo ona uzrokuje senzibilizaciju organizma kada se dođe u kontakt s alergenom te tada tijelo počinje lučiti histamin što se očituje u simptomima poput kašlja, svraba, peckanja očiju, curenja nosa i slično.
1. Alergija na hranu
Osoba alergiju na hranu razvije ako njeno vlastito tijelo hranu ne uspijeva prepoznati kao nešto korisno već kao neprijateljsku tvar. Ovo se događa kod osoba koje su alergične na gluten (što može biti i urođeno).
Može se pojaviti i kod ljudi čija su crijeva stekla veliku propustljivost jer su tijekom godina trpjela prekomjernu konzumaciju alkohola ili antibiotika, ali i česte crijevne infekcije. U tom slučaju nedovoljno razgrađena hrana ulazi direktno u krvotok jer mogu proći kroz opnu crijeva, a tijelu se to čini kao ulazak stranog tijela te ono reagira na njega.
Razvoj alergije na hranu drugačiji je kod svake osobe, ali neke namirnice su mnogo češće prisutne kao alergeni i njih dijeli velik broj ljudi koji su alergični na hranu.
Riječ je o određenim skupinama žitarica, voća i povrća, orašastih plodova i još nekim namirnicama. Tako su vrlo česte alergije na kravlje mlijeko, gluten i razne žitarice te kukuruz. Od voća su najčešće alergijske reakcije na jagode, od povrća na rajčice, a od orašastih plodova na kikiriki, bademe te indijske i brazilske oraščiće.
Kod djece je kao alergen jako zastupljeno kravlje mlijeko koje kod njih izaziva razne sinusitise, bronhitise i astme te dermatitise i neurodermatitise.
2. Alergija na pelud
Iako je pelud vrlo značajna za biljke i njihov rast i razvoj kod mnogih ljudi pelud izaziva glavobolju. Proljeće i ljeto su posebno neugodan dio godine za ljude koji su alergični na pelud jer tada biljke rastu i oprašuju se pa se pelud nekontrolirano širi zrakom.
Ljudi će tako udahnuti zrak pun peludi, nakon čega će tijelo koje pelud smatra prijetnjom razviti neželjenu alergijsku reakciju koja se najčešće očituje u kihanju, šmrcanju i svrbežu očiju, a dosta često dolazi i do suzenja očiju.
Simptomi alergije na pelud mogu biti i svrbež i nadražaj grla, začepljen nos te otežano disanje, ali kada se uzme u obzir da većina ljudi nema samo jedan simptom već kombinaciju tada je lako shvatiti kako je peludna alergija vrlo neugodna.
Pelud je često loša i za astmatičare koji nisu alergični na njega, ali njegove sitne čestice koje udahnu izazivaju otežano disanje kod njih.
Pelud najčešće dolazi od sljedećih uzročnika: peludi trave, breze, lipe, čempresa i lijeske, ali može biti riječ i o korovu. Najpoznatiji korov koji uzrokuje alergijsku reakciju je ambrozija, koja se mora uklanjati s privatnih i javnih površina, a tko je ne ukloni može dobiti veliku kaznu.
Izbjegavanje vanjskih prostora, livada i šuma često je najbolji način za prevenciju simptoma.
3. Alergija na prašinu i grinje
Grinje su posvuda oko nas, ali ih se ne može vidjeti osim mikroskopom pa toga i nismo toliko svjesni. Ali grinje su sve osim bezazlene za ljude koji imaju alergiju ili astmu.
Grinje se nalaze svuda oko nas, a posebno vole topli i vlažni okoliš. Grinje se u stanovima nalaze u prašini jer se njome hrane, s obzirom na to da veći dio prašine čine naše mrtve kožne stanice. Ove se grinje broje u milijunima.
Grinja još više ima u domu u kojem ima kućnih ljubimaca, s obzirom na to da i s njih opadaju mrtve stanice kože, a posebno vole duboke i mekane tkanine kao što su tepisi, kreveti i kauči.
Osobe koje su alergične na grinje zapravo su alergične na njihov otpad (onaj koji grinje stvaraju kad jedu) ili na same grinje nakon što umru.
Simptomi alergije na grinje vrlo su slični onima koje uzrokuje pelud, a riječ je o crvenilu očiju i svrbežu očiju, kihanje, kašalj i grebanje u grlu, te suzne oči.
Astmatičari su vrlo osjetljivi na prašinu i grinje pa je za njih vrlo važno imati dobro očišćen dom. Oni se trude što je više moguće izbjegavati grinje, ali je to prilično teško izvesti.
Evo nekoliko stvari koje vam mogu pomoći u borbi protiv grinja:
- Koristite antialergijsku posteljinu i deke
- Koristite klima uređaj
- Maknite zavjese iz kuće
- Redovno održavajte higijenu svojih kućnih ljubimaca
- Redovno mijenjajte posteljinu (sušenje u sušilici je jako dobro za uništavanje grinja)
- Uklonite tepihe iz kuće
- Kupite usisivač koji u sebi ima HEPA filter jer on uklanja i najfinije čestice prašine
- Ne izlažite se nepotrebno prašini ( izbjegavajte tavane, garaže i slično)
4. Alergija na histamin
Znate li što je histamin? Histamin je jedan od najpoznatijih alergena, a poznat je već više od jednog stoljeća. Histamin kod ljudi nastaje kao posljedica alergijskih reakcija, ali se može unijeti i vanjskim putem.
Unos hrane bogate histaminom (ili one hrane koja stvara histamin prilikom razgradnje u tijelu) može potaknuti vrlo jaku alergijsku reakciju organizma, koja može biti i opasna po život. Zbog toga osobe koje su osjetljive na histamin moraju izbjegavati namirnice koje su bogate njime i tako se njihova alergija može držati pod kontrolom.
Namirnice koje se moraju maknuti iz prehrane su pljesnivi sirevi, kiseli kupus, kakao, riba, patlidžan, rajčica. Posebno je opasna tuna.
Također je bitno znati da nisu svi ljudi alergični na histamin u malim količinama, ali mnoge namirnice koje dugo stoje mogu povećati razinu histamina u sebi i tako uzrokovati alergijsku reakciju.
Važno je napomenuti da termička priprema namirnice koja sadrži histamin NEĆE ukloniti histamin iz nje, niti kuhanjem niti smrzavanjem.
Još važnije je napomenuti da je uzimanje alkohola s namirnicama koje sadrže histamin jako opasno jer alkohol višestruko pojačava djelovanje histamina. Pljesnivi sir i vino su vrlo loša kombinacija!
Najmanje histamina ima svježa hrana, a histamin u njoj s vremenom raste dok ona stari. Stoga je najbolji način izbjegavanja histamina konzumacija uvijek svježih namirnica!
Simptomi alergije na histamin mogu biti jako neugodni, ali i vrlo ozbiljni po zdravlje:
- Bolovi u trbuhu, proljev praćen mučninom ili zatvor
- Kožna urtikarija
- Neurološki problemi poput glavobolje i nesvjestice, ali i oticanje lica, kihanje i slično
- Niski krvni tlak, aritmija srca i problemi s disanjem
- Hladnoća, nesanica, tjeskoba
5. Alergija na lijekove
Alergijska reakcija je moguća kod svake vrste lijeka, a mnogo je češće u slučajevima kada se lijek prima u obliku injekcije (za to je najbolji primjer penicilin).
Pojava alergije se vrlo često može javiti kod dugotrajne primjene nekog lijeka što je većini ljudi iznenađenje. Većina ljudi misli da se alergija razvija kod prvog susreta s nekim alergenom te da se ne može razviti nakon što se dugo bilo u kontaktu s njime. Ovo je pogrešno jer kod lijekova upravo visoka doza lijekova i dugotrajna uporaba potiču stvaranje alergije.
Iako se alergija može pojaviti kod bilo kojeg lijeka, neke skupine lijekova ipak češće uzrokuju alergijske reakcije, a to su:
- Acetilsalicilna kiselina – Andol, Aspirin, Cardiopirin, Concor, DuoPlavin i drugi lijekovi protiv temperature i upale
- Antibiotici – penicilini, Klavocin, Cefixim i dr.
- Antikonvulzivi – lijekovi koji utječu na živčani sustav
- Antituberkulotici – lijekovi za liječenje tuberkuloze
- Nitrofurantoini – lijekovi za liječenje urinarnih infekcija
- Sulfonamidi – antimikrobni lijekovi
Osoba koja ima alergijsku reakciju na jednu vrstu lijeka ima mnogo veće šanse da dobije alergiju i na neke druge vrste lijekova.
Kod alergije na lijekove najčešće se pojavljuju kožni simptomi poput osipa, urtikarija i slično, ali može doći i do pojave problema s dišnim sustavom, probavnim sustavom, živčanim ili krvotvornim sustavom, i slično.
Što je anafilaktički šok ili anafilaksija?
Anafilaktički šok najopasnija je posljedica alergijske reakcije i u nekim slučajevima može uzrokovati smrtni ishod. Šok može izazvati konzumacija hrane u kojoj se nalazi alergen, neka vrsta injekcije te ubod pčele, ose ili stršljena.
Simptomi se javljaju prilično brzo, unutar 1 sata, ali su vrlo jaki. Svrbež, utrnulost usne šupljine, oteklina lica i jezika, a to za posljedicu ima velike probleme s disanjem i gutanjem.
Životno ugrožavajući simptomi uključuju oticanje grla i dišnih puteva i stezanje bronhija, a šok prati i pad tlaka, aritmija te često i nesvjestica.
Ukoliko sumnjate da je osoba pala u anafilaktički šok što brže je morate dovesti u zdravstvenu ustanovu kako bi primila pomoć i dobila potrebnu skrb.
Kako se dijagnosticiraju alergije?
Otkrivanje alergije nije uvijek jednostavno, a vrlo je bitan prvi razgovor s pacijentom. Iskusan liječnik će na temelju iskaza bolesnika doći do zaključka je li riječ o alergiji te će osobu uputiti na daljnje testiranje.
Postoje razni dijagnostički postupci kojima se može dokazati postojanje alergije, a doktor će izabrati onaj za kojeg misli da je najbolji izbor.
Postoje 3 vrste testa: kožni testovi, provokacijski i krvni testovi.
Kožni testovi se koriste najčešće jer su brzi i jednostavni. Ipak, nisu najidealniji izbor jer su često lažno negativni. Najčešći test je prick test kod kojeg se osobu ubada lancetom, a postoje još i scratch test koji se testira grebenjem, patch test i intradermalni test.
Rezultati ovih testova se prilično brzo vide, pa se već nakon 30 minuta kod osobe koja je alergična pojavi crvenilo, svrbež ili urtikarija.
Provokacijski test se koristi samo u bolnicama i vrlo je rijedak. On se najčešće provodi kod osoba koje su potencijalno alergične na lijekove. S obzirom na to da se može razviti jaka alergijska reakcija uzrokovana unosom alergena na sluznicu, ova se testiranja provode vrlo oprezno.
Krvni testovi pokazuju količinu imunoglobulina u krvi, ali se može izdvojiti i specifični imunoglobulin za pojedine alergene pa se na taj način može otkriti na što tijelo reagira.
Obavezno moramo napomenuti da je povećan broj leukocita vrlo čest kod kroničnih alergija pa to može poslužiti kao dodatna potvrda alergije.
Kako se liječe alergije?
Alergije se liječe lijekovima koji je propisao liječnik, čime se bolest stavlja pod kontrolu, a ovisno o simptomima, dobi i učinkovitosti lijeka on će propisati potrebnu terapiju.
Terapija većinom uključuje neke od sljedećih skupina lijekova:
1. Antihistaminici – lijekovi koji sprječavaju djelovanje histamina i time smanjuju reakciju.
2. Kortikosteroidi – lijekovi koji ublažavaju upalu i stopiraju razvoj alergije
3. Dekongestivi – kapi za nos koji smanjuju oticanje nosne sluznice i tako smanjuju simptome alergije
Za liječenje se može koristiti i imunoterapija u kojoj se koriste alergenska cjepiva, s namjerom povećavanja tolerancije osobe prema alergenu, ali dio struke ima dvojbe oko ovog načina liječenja.
Najbolji način liječenja alergija je prevencija, koja uključuje izbjegavanje alergena čime se smanjuje mogućnost reakcije. Namirnice koje izazivaju alergiju treba u potpunosti izbjegavati, a kod peludne alergije to će značiti izbjegavanje duljeg boravka na otvorenom. Kod alergije na prašinu i grinje treba životni prostor održavati što čišćim, a naodmet nije ni korištenje antialergijskih madraca, jastuka i pokrivača.