Pir: 7 stvari koje trebate znati o drevnoj žitarici

Pir (lat. Triticum spelta) je drevna je žitarica koja se stoljećima koristi za izradu kruha, tjestenine i drugih peciva. Bio je glavna hrana u mnogim kulturama, uključujući Grke i Rimljane. Pir je cjelovito zrno, što znači da sadrži sve dijelove zrna, uključujući mekinje, klice i endosperm. Zbog toga je zdravija opcija od rafiniranih žitarica s kojih su uklonjene mekinje i klice. Danas postaje sve popularniji kao zdravija alternativa pšenici i drugim žitaricama. Ima manje glutena od pšenice, što ga čini lakšim za probavu za osobe osjetljive na gluten.

Nutritivna vrijednost

Pir je vrsta pšenice koja je stekla popularnost zbog svoje nutritivne vrijednosti. Dobar je izvor proteina, vlakana, vitamina i minerala.

Proteini i vlakna

Jedna šalica (194 grama) kuhanog pira sadrži otprilike 10,67 grama proteina i 7,6 grama vlakana. Proteini su neophodni za izgradnju i obnovu tkiva, dok su vlakna važna za zdravlje probave i sprječavanje zatvora.

Vitamini i minerali

Drevna žitarica bogata je vitaminima i mineralima, uključujući željezo, magnezij, cink, kalcij, mangan, fosfor, niacin, kalij i vitamin E. Jedna šalica (194 grama) kuhanog pira sadrži otprilike 3,24 miligrama željeza, 95 miligrama magnezija i 19 miligrama kalcija. Željezo je važno za proizvodnju crvenih krvnih stanica, dok je magnezij neophodan za rad mišića i živaca. Kalcij je važan za jake kosti i zube.

Ugljikohidrati i masti

Jedna šalica (194 grama) kuhanog pira koja sadrži približno 51,29 grama ugljikohidrata. Ugljikohidrati su glavni izvor energije u tijelu. Također sadrži malu količinu masnoće, pri čemu jedna šalica (194 grama) sadrži približno 1,65 grama ukupne masti.

Zdravstvena dobrobit

Ova visoko hranjiva žitarica koja se uzgaja stoljećima ima brojne prednosti na cjeloukupno zdravlje.

Zdravlje probave

Pir je bogat vlaknima, topivim i netopivim, koja mogu pomoći u regulaciji probave i spriječiti zatvor. Topiva vlakna u ovoj žitarici također mogu pomoći hraniti korisne bakterije u crijevima, promičući zdrav crijevni mikrobiom. Osim toga, ima nizak udio FODMAP-a, što ga može učiniti dobrim izborom za osobe sa sindromom iritabilnog crijeva. FODMAP je prehrana koja se bazira na eliminaciji fermentabilnih ugljikohidrata koji se teško probavljaju.

Upravljanje šećerom u krvi

Pir ima nizak glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuje nagli porast razine šećera u krvi. To ga čini dobrim izborom za osobe s dijabetesom ili one koji žele kontrolirati razinu šećera u krvi. Također sadrži magnezij za koji se pokazalo da poboljšava osjetljivost na inzulin i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2.

Zdravlje srca

Pir može pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti i koronarne bolesti srca. Sadrži topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju razine kolesterola i krvnog tlaka.

Upravljanje tjelesnom težinom

Pir je žitarica bogata hranjivim tvarima koja može pomoći u promicanju osjećaja punoće i sitosti. To može pomoći u kontroli težine smanjenjem ukupnog unosa kalorija. Osim toga, ima manje kalorija u usporedbi s pšenicom, što je može učiniti dobrim izborom za one koji žele smanjiti unos kalorija.

Pir i gluten

Pir je žitarica koja posljednjih godina postaje sve popularnija kao alternativa običnom pšeničnom brašnu. Međutim, važno je razumjeti odnos između pira i glutena kako bi se utvrdilo je li siguran za one koji imaju stanja povezana s glutenom.

Celijakija i intolerancija na gluten

Za osobe s celijakijom ili intolerancijom na gluten, pir se ne smatra sigurnim za konzumiranje. Ova žitarica sadrži gluten, koji može izazvati imunološki odgovor kod osoba s ovim autoimunim bolestima. Takav imunološki odgovor može oštetiti sluznicu tankog crijeva i dovesti do malapsorpcije hranjivih tvari.

Važno je napomenuti da nisu svi proizvodi od ove drevne žitarice jednaki i da postoji rizik od unakrsne kontaminacije žitaricama koje sadrže gluten tijekom obrade. Stoga je važno pažljivo čitati etikete i birati certificirane proizvode bez glutena.

Necelijakična osjetljivost na gluten

Necelijakična osjetljivost na gluten (NCGS) je stanje u kojem osobe imaju simptome slične onima kod celijakije ili intolerancije na gluten, ali bez istog imunološkog odgovora ili oštećenja crijeva. Neki ljudi s NCGS-om mogu tolerirati pir, dok drugi možda ne.

Najbolji način da se utvrdi je li siguran za osobe s NCGS-om jest da se isproba i vidi kako njihovo tijelo reagira. Važno je napomenuti da ova žitarica sadrži gluten i može uzrokovati simptome kod nekih osoba s NCGS-om.

Pir i ostale žitarice

Pšenica

Pir je prastara žitarica, dok je moderna pšenica hibrid nekoliko različitih vrsta pšenice, iako su obje članovi obitelji Triticum. Ima čvršću vanjsku ovojnicu, što ju štiti od štetnika i bolesti, a čini je i otpornijom na vremenske promjene. Što se tiče hranjivosti, ima više proteina, vlakana i određenih minerala od obične pšenice.

Ječam

Pir i ječam su žitarice, ali imaju različite nutritivne profile. Ima više proteina, vlakana i određenih minerala od ječma. Ječam je, s druge strane, nižekaloričan i ima niži glikemijski indeks. Ječam je također dobar izvor beta-glukana, vrste topivih vlakana za koje se pokazalo da pomažu u snižavanju razine kolesterola i često se koristi u raznim ječmenim kašama.

Einkorn

Einkorn je još jedna drevna žitarica koja je blisko povezana s pirom. Obje žitarice imaju više proteina, vlakana i određenih minerala od moderne pšenice. Međutim, einkorn ima puno slabiju strukturu glutena, što ga čini manje pogodnim za pečenje. Einkorn također ima slađi, orašastiji okus.

Emmer

Emmer je žitarica koja je blisko povezana s pirom. Emmer ima više proteina, vlakana i određenih minerala od moderne pšenice, ali ima slabiju strukturu glutena od pira. Emmer također ima nešto orašastiji okus.

Proso

Proso je žitarica bez glutena koja se često koristi kao zamjena za pšenicu i druge žitarice. Proso ima manje kalorija i ugljikohidrata, ali ima i manje proteina i određenih minerala. Proso je dobar izvor vlakana i antioksidansa, a ima blag, orašasti okus.

Pir i amarant

Amarant je žitarica bez glutena koja se često koristi kao zamjena za pšenicu i druge žitarice. Amarant ima više proteina, vlakana i određenih minerala, ali ima i više kalorija i ugljikohidrata. Amarant ima blago orašast okus.

Kulinarska upotreba

Pir ima orašasti okus i žvakaću teksturu što je čini izvrsnim sastojkom u raznim kulinarskim primjenama.

Pirovo brašno

Pirovo brašno je alternativa pšeničnom brašnu u pekarstvu. Ima nešto slađi i orašastiji okus od običnog brašna, a također ima više proteina i vlakana. Ovo brašno se može koristiti za pripremu kruha, kolačića, muffina i drugih peciva. Može se zamijeniti za pšenično brašno u većini recepata, ali može zahtijevati više tekućine zbog svoje upijajuće prirode.

Pirov griz

Za izradu griza, zrno se prvo oljušti, čime se ukloni čvrsta vanjska ovojnica. Preostala zrna se tada grubo melju ili lome, što rezultira malim, grubim granulama poznatim kao griz. Ovaj griz se može dalje obrađivati ili kuhati za pripremu raznih jela. Može se kuhati u vodi ili juhi i začiniti solju, maslacem, začinskim biljem ili začinima prema osobnim željama. Zbog svog nutritivnog profila, griz je dobar izvor dijetalnih vlakana, proteina, vitamina i minerala. Posebno je poznat po visokom sadržaju mangana, fosfora i niacina.

Tjestenina od pira

Tjestenina od pira je hranjiva i ukusna alternativa običnoj tjestenini. Ima orašasti okus koji se dobro slaže s raznim umacima i preljevima. Tjesteninu možete poslužiti toplu ili hladnu.

Pir u salatama

Može dodati salatama kako bi se dobila hranjiva i aromatična hrskavost. Pomiješajte ga s raznim povrćem, voćem i preljevima kako biste dobili šarenu i zdravu salatu. Također se može koristiti kao osnova za salate od žitarica, poput tabulea.

Pir u rižotu

Ova drevna žitarica se može koristiti kao zamjena za rižu. Ima sličnu teksturu i kremastost kao arborio riža i dobro upija okuse. Takav “rižoto” možete napraviti s raznim povrćem, začinskim biljem i sirevima kako biste stvorili hranjiv obrok.

Pirov kruh

Pirov kruh popularna je opcija za one koji traže zdraviju alternativu pšeničnom kruhu. Ima gušću teksturu i orašastiji okus od običnog kruha, a također i više proteina i vlakana. Ovaj kruh možete raditi s pirovim brašnom, a može se aromatizirati raznim biljem i začinima.

Priprema i kuhanje

Pir je svestrana žitarica koja se može koristiti u raznim jelima, a pripremili smo nekoliko savjeta za kuhanje.

Namakanje

Iako namakanje pira nije potrebno, ono može smanjiti vrijeme kuhanja i poboljšati teksturu. Za namakanje, žitaricu temeljito isperite i stavite u zdjelu. Pokrijte vodom i ostavite najmanje 4 sata ili preko noći. Ocijedite i isperite prije kuhanja.

Kuhanje

Da biste skuhali pir počnite ispiranjem zrna u cjedilu. Zatim zakuhajte lonac vode i dodajte isprani pir. Kuhajte zrno oko 20 do 30 minuta, ili dok ne omekša. Kuhanu žitaricu ocijedite u cjedilu i dodajte u željeni recept. Možete ju također kuhati u kuhalu za rižu ili ekspres loncu radi praktičnosti. Slijedite upute proizvođača za vrijeme kuhanja.

Sorte

Postoji nekoliko varijanti pira, uključujući cijeli i biserni. Cijeli je najhranjiviji jer sadrži mekinje i klice. Iz bisernog su uklonjene su mekinje i klice, što rezultira kraćim vremenom kuhanja i mekšom teksturom.

Pirovo brašno recepti

Ovo brašno se može koristiti u raznim pekarskim proizvodima, poput kolačića, muffina, keksa ili u korama za pite i drugim tijestima za peciva.

• Muffini s borovnicama: Započnite miješanjem pirovog brašna, praška za pecivo i prstohvat soli u zdjeli. U posebnoj zdjeli pjenjačom izmiješajte otopljeni maslac, med, jaja i ekstrakt vanilije. Postupno dodajte mokru smjesu u suhe sastojke, pa umiješajte svježe borovnice. Tijesto rasporedite u kalupe za muffine i pecite na 175°C oko 20 minuta, ili dok ne porumene.

• Čokoladni kolačići: Kremom umutite omekšali maslac, smeđi šećer i granulirani šećer. Umutiti jaje i ekstrakt vanilije. U drugoj zdjeli pomiješajte pirovo brašno, sodu bikarbonu i malo soli. Postupno dodajte suhe sastojke u mokru smjesu, a zatim umiješajte komadiće čokolade. Žličnjacima stavljati tijesto u lim za pečenje i peći na 190°C 10 do 12 minuta.

• Pita od jabuka: Napravite koru za pitu od pirovog brašna, ohlađenog maslaca, prstohvata soli i ledene vode. Razvaljajte tijesto i obložite posudu za pitu. Za nadjev pomiješajte narezane jabuke, šećer, cimet i malo limunova soka. Ulijte nadjev u koru, prekrijte drugim slojem razvaljanog tijesta i pecite na 190°C, 45 do 50 minuta.

• Rolice od cimeta: Pripremite tijesto tako što ćete pomiješati brašno od pira, kvasac, šećer, mlijeko i otopljeni maslac. Ostavite tijesto da se digne pa ga razvaljajte u pravokutnik. Po površini rasporedite omekšali maslac, smeđi šećer i mljeveni cimet. Tijesto zarolajte, narežite na ploške i stavite u namašćenu posudu za pečenje. Pecite na 175°C 25 do 30 minuta. Po želji prelijte glazurom.

• Kruh od banane: Zgnječite zrele banane i pomiješajte ih s otopljenim maslacem, smeđim šećerom, jajima i ekstraktom vanilije. U posebnoj zdjeli pomiješajte pirovo brašno, sodu bikarbonu, sol i prstohvat cimeta. Dodajte suhe sastojke u mokru smjesu i miješajte dok se dobro ne sjedine. Tijesto izlijte u podmazan kalup i pecite na 175°C 50 do 60 minuta.

• Galette od višanja: Pripremite tijesto od pirovog brašna, maslaca, šećera i prstohvata soli. Tijesto razvaljajte i prebacite u lim za pečenje. Po vrhu rasporedite višnje bez koštica, pospite šećerom, a rubove tijesta preklopite preko voća. Pecite na 190°C 30 do 35 minuta, odnosno dok korica ne porumeni.

• Kolačići od prhkog tijesta: Mikserom izradite omekšali maslac, šećer u prahu i ekstrakt vanilije. Postupno dodajte pirovo brašno, miješajte dok se ne dobije tijesto. Tijesto razvaljajte i izrežite na željene oblike. Stavite kolačiće na lim za pečenje i pecite na 163°C 12 do 15 minuta, ili dok lagano ne porumene.

• Quiche od povrća: Napravite koru od brašna od pira, ohlađenog maslaca, soli i malo vode. Razvaljajte tijesto i obložite posudu za quiche. Za nadjev pjenasto izmiješajte jaja, mlijeko, naribani sir, kuhano povrće (poput špinata ili gljiva) i začine. Ulijte nadjev u koru i pecite na 190°C 30 do 35 minuta, odnosno dok se ne stegne.

• Danski kolači: Pomiješajte brašno od pira, kvasac, šećer, mlijeko i rastopljeni maslac da napravite tijesto. Ostavite tijesto da se digne pa ga razvaljajte u pravokutnik. Preko tijesta rasporedite nadjev po izboru, poput konzerviranog voća ili paste od badema. Zarolajte tijesto i narežite ga na ploške. Stavite ploške na lim za pečenje i ostavite da se ponovno dižu. Pecite na 190°C 15 do 20 minuta.

• Pita od oraha: Pomiješate brašno od pira, ohlađeni maslac, prstohvat soli i ledenu vodu. Razvaljajte tijesto i obložite posudu za pitu. Za nadjev pjenjačom izmiješajte jaja, javorov sirup, smeđi šećer, otopljeni maslac, ekstrakt vanilije i malo cimeta. Umiješajte polovice pekan oraha i ulijte smjesu u koru. Pecite na 175°C 50 do 55 minuta, odnosno dok se nadjev ne stegne.

FAQ – Često postavljana pitanja